Sanjin Strukic/PIXSELL

Može li zbog Državnog arhiva puknuti koalicija Mosta i HDZ-a?!

Autor: Ivica Kovačić / 7dnevno / 10. veljače 2017.

Petrov i Mostovci računaju da bi njihova inicijativa o otvaranju arhivske građe državnih tijela i Saveza komunista Hrvatske do 22. prosinca 1990. godine, mogla naići, s jedne strane, na otpore bivših komunista u HDZ-u,  dok bi s druge strane dobila punu potporu desnog krila te stranke,  predvođenog bivšim ministrom kulture i HDZ-ovim saborskim zastupnikom, Zlatkom Hasanbegovićem

Iako se čelnik  Mosta nezavisnih lista i predsjednik Hrvatskog sabora,  Božo Petrov, sada šepuri kao paun, jer je 5. veljače ove godine najavio  na svojem profilu na Facebooku da će zakonski omogućiti otvaranje Državnog arhiva, odnosno da će građu datiranu do 22. prosinca 1990. učiniti dostupnom javnosti, što podrazumijeva arhivsku građu državnih tijela i Saveza komunista Hrvatske, oni s malo boljim pamćenjem će se sjetiti da je on samo aktualizirao ideju koju je u listopadu prvi iznio predsjednik Vlade, Andrej Plenković.

Prisjetimo se, Plenković je tada obećao, ne samo otvaranje komunističkih arhiva, nego i istraživanje partizanskih masovnih grobnica.  Na sjednici Vlade  27. listopada prošle godine, poručio je da je stav Banskih dvora kako je proces suočavanja s nasljeđem totalitarnih režima, ne samo civilizacijski, moralni i politički doseg, već i važno institucionalno sredstvo za daljnju pluralizaciju i demokratizaciju hrvatskoga društva.

Dakle, Božo Petrov nije originalan u svojoj nedavnoj  najavi da će zakonski omogućiti otvaranje Državnog arhiva, on je samo, prema mišljenju nekih političkih analitičara, želio sebi i Mostu priskrbiti dodatnu medijsku pozornost pred nadolazeće lokalne izbore i to baš u trenutku  kada njihov rejting u javnosti ozbiljno ugrožava Živi zid. Insajderi tvrde da je lukavi metkovski  psihijatar, Božo Petrov,  sve to uradio i u dosluhu s nekim krugovima iz HDZ-a koji i nisu skloni aktualnom predsjedniku stranke i hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću. Takvoj tezi, u prilog ide i činjenica da se među prvima, nakon najave Bože Petrova o otvaranju Državnog arhiva, oglasio bivši ministar kulture, Zlatko Hasanbegović, koji nije krio oduševljenje tom idejom.

Nobilova briga za desne političare i vrhove Katoličke crkve

On je rekao da snažno podupire prijedlog Mosta o otvaranju Državnog arhiva koji bi omogućio svima uvid u „komunističke dosjee“, jer se nadovezuje i na njegovu inicijativu kada je bio nadležni ministar.  „Otvaranje gradiva nije samo za povjesničare, nije samo historiografsko pitanje. Ono će donijeti i mora donijeti do određenih društvenih posljedica. Možemo ih nazivati ovako ili onako, ali riječ lustracija ne smije biti prognana iz hrvatskog javnog života. Ne treba biti predmet politikanstva i stranačkih podjela“, kaže Hasanbegović.

Na pitanje, postoji li u HDZ-u strah koji spominju iz SDP-a, o 80 tisuća komunista u HDZ-u, kazao je kako ne vidi strah. „Nitko ne može biti izuzet od istine. Taj zakon prije nismo mogli donijeti, jer je Vlada trajala kratko. Ne znam potankosti o ovome, ja sam govorio da treba potpuno novi zakon koji treba riješiti više od samog arhiva, ali snažno podupirem ovu inicijativu“, kaže Hasanbegović.

Dakle, Most Bože Petrova može apsolutno računati na potporu desnog krila HDZ-a, ali i desnice općenito po pitanju otvaranja komunističkih arhiva, pa mnogi smatraju da u Mostu s tim na veliko računaju. Pogotovo što iz SDP-a potpiruju strasti izjavama, poput one Arsena Bauka, da se “Mostovoj inicijativi za otvaranje arhiva zasigurno najviše raduje 80.000 HDZ-ovaca koji će, napokon, moći dokazati da su socijalizam rušili iznutra.”

A odvjetnik udbaša, Anto Nobilo, smatra da će otvaranje dosjea najviše naštetiti desno orijentiranim političarima ili čak i vrhovima Katoličke crkve. “Ključno je znati što je Most htio, jer to bi bilo na način da se otvore osobni dosjei. Ako granica od 70 godina od otvaranja dosjea ili 100 godina od rođenja osobe prođe, imat ćemo interesantnu situaciju koja će štetiti desno orijentiranim političarima ili čak i vrhovima Katoličke crkve, jer je nedvojbeno Služba državne sigurnosti kontinuirano imala svoje agente u samom vrhu, koji su bili biskupi, pa i pokoji kardinal. To bi moglo uzburkati duhove, ali što će to pomoći – nisam siguran”, dodaje Nobilo.

Šeks: Manolić i Boljkovac su me nadzirali u akciji pod kodnim imenom ‘Sova’

Nobilo  je još kazao kako smatra da su HDZ-ovci na početku devedesetih uzimali dokumente. “Dio dosjea je nestao, mimo izjave svjedoka nakon preuzimanja vlasti, dio HDZ-a je svoje dosjee pokupio i oni više nisu u posjedu niti državne sigurnosti niti Državnog arhiva. Bilo je tu u prvom naletu dosta pokušaja uzimanja dosjea, uzimanja pojedinih dokumenata, tako da su ti arhivi na neki način i očerupani, ali mislim da je većina arhiva uredno sačuvana”, smatra odvjetnik Nobilo.

Na te Nobilove izjave promptno je reagirao Ivo Lučić s Hrvatskog instituta za povijest, ironično poručujući kako je dirnut brigom Nobila za desne političare i Katoličku crkvu. „Također razumijem i strah SDP-ove partijske strukture za kredibilitet HDZ-ovih kadrova, ali usprkos tome smatram kako arhivsko gradivo do Božićnog Ustava treba otvoriti”, rekao je povjesničar Ivo Lučić i dodao kako bi gradivo trebalo u potpunosti otvoriti istraživačima i novinarima, a ne ljudima s ulice.

I HDZ-ov veteran Vladimir Šeks, progovorio je o otvaranju arhiva i Udbi pod vodstvom Manolića i Boljkovca. „U najvećem interesu HDZ-a je da se otvore svi arhivi i da se ispita svaki pojedinačni slučaj iz Udbinih dosjea. To je već jednom učinjeno devedesetih godina“, kazao je Šeks. Zanimljivo je da su i Šeksa pratile priče da je i sam  bio suradnik Službe državne bezbjednosti, kodnog imena „Sova“, što je kasnije tvrdio i Boljkovac.

„Ja sam to opisao u svoje prve dvije knjige, dokumentirano. Josip Boljkovac je 1992., koji je nešto prije bio ministar unutarnjih poslova, a nakon toga posebni savjetnik, zajedno s Josipom Manolićem, poveo jednu operativnu akciju pod kodnim imenom ‘Sova’ u kojoj sam ja bio praćen i nadziran, jer su me osumnjičili da se bavim terorističkim djelatnostima. Hrvatska Udba, pod vodstvom Manolića i Boljkovca, meni je prišila taj naziv. Ja sam dokumentirano, argumentirano u svojim sjećanjima na ’91. godinu pokazao besmislenost tih laži“, kaže Šeks.

Udbine dosjee u ruke nepristranog povjerenstva

Iako se zalaže za otvaranje svih dosjea, Šeks ipak sugerira na oprez po pitanju otvaranja Udbinih dosjea. „Ja se zalažem za to da se bezuvjetno otvori sva dokumentacija vezana za djelovanje organa komunističkog režima, od armije, sudova, tužiteljstva, partijskih komiteta od 1945.-1990. godine. To treba otvoriti javnosti. Što se tiče Udbe, predlažem da se uradi ono što je radila Njemačka – da se napravi jedno povjerenstvo koji će sve te dosjee pregledati, utvrditi jesu li autentični, jer se zna da je Udba krivotvorila dosjee. Kada bi nepristrano povjerenstvo utvrdilo da se doista radi o autentičnim dokumentima i da su osobe koje su bile suradnici ili agenti Udbe činile zlouporabe određenih vrijednosti demokratskog društva, to bi bila određena vrsta lustracije i ti bi se ljudi trebali ukloniti iz javnog života“, kaže Šeks.

Ni Nova ljevica nema ništa protiv otvaranja arhiva, ali sugerira da se otvore i Tuđmanovi arhivi. “Odgovor na pitanje, treba li otvoriti zainteresiranoj javnosti arhive SKH je, naravno, potvrdan, ali nema nikakvog smisla stati na tome. Slijedimo li argumentaciju Petrova i njemu sličnih, koji se upravo ukrcavaju na Hasanbegovićev i Karamarkov vlak obračuna s utvarama, o tome kako će se na ovaj način nadići traume i kako će se o svim temama moći slobodno razgovarati, a bez da to netko iz SDP-a spriječi, morat ćemo otvoriti i drugo znatno bitnije pitanje. Radi se o odnosu prema Tuđmanovom arhivu, koji ima istu vrstu nadzora fantomske komisije, koja procjenjuje tko je podoban da u njemu istražuje, a tko nije. Prije par godina smo tako imali slučaj znanstvenice koja je namjeravala istražiti odnos prema Prevlaci tokom rata i kojoj nije dopušten ulazak u Tuđmanov arhiv. S druge, pak, strane, u njemu se kao doma osjećaju istraživači zaposleni u Memorijalno dokumentacijskom centru Domovinskog rata“, kažu iz Nove ljevice.

Otvaranjem i tih arhiva iz devedesetih godina, čelnici Nove ljevice smatraju da bi se, napokon, saznalo kako se vodio rat, zašto je provedena pljačkaška privatizacija i zašto su stotine novinara prisluškivani i uhođeni.

Zaigraju li se Most i Božo Petrov, moguća su i nova preslagivanja u Saboru

U svakom slučaju vjerojatno je krajnje vrijeme da se suočimo  s prošlošću, kako bi smo se, napokon, mogli odlijepiti  od nje. Naravno da je taj proces i bolan i mukotrpan, te da ne može proći bez ožiljaka, ali je naprosto nužan. Ipak, u ovom trenutku najviše zabrinjava činjenica da je inicijator  akcije otvaranja   Državnog arhiva, što podrazumijeva arhivsku građu državnih tijela i Saveza komunista Hrvatske do 22. prosinca 1990. godine,  čelnik Mosta nezavisnih lista i predsjednik Sabora Božo Petrov. Njegov angažman u trenutku kada se približavaju lokalni izbori i kada je rejting njegove stranke u kontinuiranom padu, u najmanju ruku izaziva brojne nedoumice. Skuplja li to psihijatar Božo jeftine političke bodove pred lokalne izbore svojim angažmanom oko otvaranja komunističkih arhiva, pitaju se mnogi, ne samo u političkim krugovima zemlje.

Ni Petrov, sigurno, nije imun na priče o tome da  najviše bivših komunista ima u redovima HDZ-a; Arsen Bauk kaže da ih ima 80.000, pa sukladno toj brojci, pod pretpostavkom da je približno točna, najviše razloga za paniku mogli bi imati upravo oni. Nadalje, Petrov i Mostovci računaju da bi njihova inicijativa mogla naići, s jedne strane na otpore takvih HDZ-ovaca, dakle preobraćenih komunista, dok bi s druge strane dobila punu potporu desnog krila HDZ-a, predvođenog bivšim ministrom kulture i HDZ-ovim saborskim zastupnikom, Zlatkom Hasanbegovićem.

Imajući to u vidu, Petrov bi pred lokalne izbore, ali i poslije njih, mogao imati opasnu igračku, koja se zove otvaranje Državnog arhiva, u rukama, pa bi sukladno situaciji s tom igračkom mogao manipulirati ili manevrirati kako njima u Mostu odgovara. A u slučaju da Most prođe relativno loše na lokalnim izborima, što za njih znači izgubiti Metković i Omiš, u relevantnim analitičkim krugovima prevladava uvjerenje  da bi tada Most mogao početi zatezati konop, možda čak i prema raskidu koalicije. No, i u takvoj situaciji, Plenković se ne bi našao kao njegov prethodnik Karamarko u bezizlaznoj situaciji, jer bi novim preslagivanjem u Saboru, bez Mosta a s, primjerice, HNS-om, mogao odraditi svoju dionicu do narednih parlamentarnih izbora.

Ipak, Plenković mora biti na oprezu i računati na unutarnju rascjepkanost stranke, pogotovo po pitanju otvaranja Državnog arhiva, na što čelnik Mosta, Božo Petrov, ozbiljno računa. Plenkoviću i HDZ-u je pak olakotna okolnost i ta, da oni prave oporbe zapravo i nemaju, otkako je Davor Bernardić preuzeo SDP. Apsurdno je da bi HDZ-u jedina prava oporba mogao biti Most koji će, najvjerojatnije,  u narednom periodu mahati  svojom inicijativom o otvaranju arhivske građe državnih tijela i Saveza komunista Hrvatske do 22. prosinca 1990. godine, kao Damaklovim mačem iznad glava dviju najvećih stranaka u Hrvatskoj – HDZ-a i SDP-a.

Autor: Ivica Kovačić / 7dnevno / 10. veljače 2017.

ZADNJE VIJESTI