Milorad Pupovac krši hrvatske zakone? Progovorili i Srbi: Javnim dodvoravanjem jednima i ucjenama drugima Pupovac nas sramoti

Autor: I.Delić

Provjerili smo što kaže izborno zakonodavstvo o ucjenama koje Pupovac obznanjuje ovih dana.

Demokratski savez Srba javnosti se obratio zanimljivim priopćenjem u kojem upozoravaju na neke brojčane anomalije kada su u pitanju izbori za manjinske predstavnike u Hrvatski sabor. Podsjećaju kako je na prošlim, redovnim parlamentarnim izborima od ukupno 138.539 upisanih birača srpske nacionalnosti na izboima na manjinskom listiću glasalo tek njih 14 posto.

-Saborski zastupnici srpske nacionalne manjine izabrani su sa 8,2 % ili 11,6%. iako je zakonito, pitamo se koliki je legitimitet izabranih zastupnika. Ovakav izborni model manjinskih  zastupnika ne osigurava realnu zastupljenost nacionalnih manjina, posebno srpske, jer 10.000-12.000 srpskih glasača bira predstavnika u Saboru za 186.000 Srba u Hrvatskoj. Izlazak na izbore i glasanje pripadnika srpske zajednice na posebnom listiću diskriminirajuće je za pojednica. DSS će inzistirati da manjinski listić, odnosno XII. izborna jednica, bude na svakom općem listiću kako se nitko ne bi morao javno deklarirati na biračkom mjestu. Tada se neće događati da pojedinac koji je osvojio 11% od ukupnig broja birača srpske zajednice ucjenjuje buduću vlast u ime svih Srba, a radi svojih ličnih interesa i ambicija. Javnim dodvoravanjem jednima i ucjenama drugima Pupovac sramoti srpsku zajednicu, a od svega na kraju srpski problemi ostat će neriješeni- poručuju iz DSS-a, i to u veoma zanimljivom trenutku, onom u kojem njihov sunoradonjam Milorad Pupovac iz fotelje podpredsjednika SDSS-a postavlja uvjete o sastavu buduće vlade tvrdeći da istu neće podržati ukoliko u njoj bude sjedio tehnički ministar kulture Zlatko Hasanbegović.

Nakon ovakvih ucjenjivačkih poruka svakako vrijedi zagrebati po zakonodavnim okvirima, jer u najmanju je ruku nemoralno da Pupovac kao manjinski predstavnik kroji sudbinu buduće hrvatske vlade te da o njima sastav iste uopće ovisi. Naime, prema odredbama članka 19. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina Hrvatska jamči pripadnicima manjina prava na zastupljenost u Hrvatskom saboru. A političkog predstavnika osim u ovom domu demokracije imati mogu i u tijelima lokalne te područne samouprave. Prema Zakonu o izboru zastupnika u hrvatski Sabor predstavnicima 22 manjine u vrijeme SDP-ove vlade kojom je rukovodio Ivica Račan, konkretnije 2003. dodjeljuje se osam zastupničkih mjesta za koje se izbori odvijaju u posebnoj izbornoj jedinici. U skladu sa spomenutim člankom Ustavnog zakona manjincima koji u ukupnom stanovništvu naše zemlje sudjeluju s preko 1,5 posto stanovnika osigurava se minimalno jedno, a maksimalno tri zastupnika dok manjine koje imaju zastupljenost manju od ovoga postotka biraju najmanje četiri zastupnika pripadnika nacionalnih manjina zajedno. Do travnja te 2003. pravo na saborskog zastupnika imali su isključivo pripadnici deset takozvanih autohtonih manjina, a u tu kategoriju uvršteni su bili Mađari, Srbi i Talijani koji su imali jednog zastupnika. Potom Česi i Slovaci jednog zajedno, Austrijanci, Nijemci, Rusini, Ukrajinci i Živodi također jednog zajedno, dok pravo na zastupljenost nije pripadalo Bugarima, Poljacima, Romima, Rusima, Rumunjima, Albancima, Bošnjacima, Crnogorcima, Makedoncima i Slovencima.

Prema članku 17. Zakona o izboru zastupnika u hrvatsi Sabor pripadnici srpske manjine biraju tri saborska zastupnika u skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina.

-Pripadnici mađarske nacionalne manjine biraju jednog zastupnika u Sabor.Pripadnici talijanske nacionalne manjine biraju jednog zastupnika u Sabor.

Pripadnici češke i slovačke nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika u Sabor. Pripadnici austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika u Sabor. Pripadnici albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika u Sabor. Pripadnici nacionalnih manjina iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka uz kandidata za zastupnika predlažu i kandidata za njegova zamjenika koji se bira zajedno s njim. Pripadnici nacionalnih manjina iz stavka 4., 5. i 6. ovoga članka predlažu samo kandidata za zastupnika, a njegovim zamjenikom postaje zastupnički kandidat koji je iza izabranog zastupnika dobio najviše glasova. Kandidate nacionalnih manjina mogu predložiti političke stranke, birači i manjinske udruge. Za pravovaljanu kandidaturu za manjinskog zastupnika i njegovog zamjenika treba najmanje 100 potpisa birača pripadnika te nacionalne manjine. Birač može potpisom poduprijeti više prijedloga kandidatura te nacionalne manjine. Kada pripadnici više manjina zajedno biraju jednog zastupnika, za pravovaljanu kandidaturu treba najmanje 100 potpisa birača pripadnika tih nacionalnih manjina- stoji u Zakonu. Inače, u birački popis u Hrvatskoj za izbor manjinaca upisano je oko 197 tisuća birača, a pripadnici manjina u Hrvatskoj prema zakonu imaju pravo birati osam zastupnika u Sabor i oni se kao što je već navedeno biraju u posebnoj izbornoj jedinici koja čini područje cijele Hrvatske. Odredbe o preferencijalnom glasanju na njih se ne odnose, ali manjine mogu birati i redovite liste ili u posebnoj jedinici isključivo glasati za svojega manjinskog predstavnika. Situacija u Saboru nešto je drugačija od one koja je upisana i zakonski definirana pa osam manjinaca odlučuje o parlamentarnoj većini, točnije o usvajanju proračuna i sastavu Vlade. U Sabor ovi ljudi ulaze sa znatno manjim brojem glasova nego li ostali i to zahvaljujući manjinskim listama pa iz toga proizlazi da Pupovac zapravo ne bi smio postavljati uvjete o sastavu vlade.




Autor:I.Delić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.