Dusko Jaramaz/PIXSELL
Dusko Jaramaz/PIXSELL

Milas: Da, odlučio sam vjerovati u izborni program HDZ-a i Andreja Plenkovića

Autor: Dnevno.hr

''Svjestan sam, kao i svi u HDZ- u da je riječ o visokom cilju, ali mislim da nije loše postaviti ciljeve visoko , upravo je to potrebno jer ako ciljeve postaviš nisko i držiš se kao da se ništa više ne može učiniti tako će i biti'', rekao je Milas.

Zvonko Milas rođeni je Vukovarac i hrvatski branitelj, dragovoljac Domovinskog rata sa činom pukovnika. Nositelj više vojnih odlikovanja za zasluge u obrani Republike Hrvatske. Od ožujka 2016. predstojnik je Državnog Ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i zastupnik u sedmom sazivu Hrvatskog sabora. Predsjednik je Udruge hrvatskih branitelja dragovoljaca Domovinskog rata. Jedan od onih za kojeg se može reći da nije tipičan političar. Danas kao šesti na listi HDZ u I. izbornoj jedinici poručuje da će dati sve od sebe kako bi bio vjerodostojan jer vjeruje u ono što radi. Vjeruje li Milas u ono što radi otkrio je samo za dnevno.hr.

Vjeruje li Zvonko Milas u izborni program Andreja Plenkovića?

Da, odlučio sam vjerovati u izborni program kako samog Andreja Plenkovića tako i HDZ-a. Namjerno kažem odlučio sam vjerovati, jer svjestan sam da danas ljudi slabo vjeruju programima, a još slabije političarima. To sam učinio iz tri razloga: prvi je taj što se  Andrej Plenković doima kao vjerodostojna osoba, nemam nikakvog razloga pomisliti da nije takav; drugi je razlog to što je program cjelovit i prije svega donosi jasnu viziju o Hrvatskoj kao zemlji sa ogromnim potencijalom kojoj najviše nedostaju bolje upravljanje, sinergija i jasna vizija i konačno, treći je razlog što nema druge opcije, programa a niti političara u blizini u kojeg mogu vjerovati. Dugim riječima mislim da koncept koji nudi HDZ zaslužuje povjerenje. Program je sveobuhvatan i doista zahtjeva ekspertizu iz različitih područja, te je važno znati da će po resorima biti postavljeni adekvatni kadrovi – svaki u svom segmentu, različiti ljudi, ali nužno ujedinjeni u cilju i sa razumijevanjem smisla posla koji rade.

Slijedi egzodus mladih iz Hrvatske? Provedena su istraživanja čiji rezultati zvone na uzbunu?

To je iznimno zabrinjavajuće, ne samo zbog toga što mladi ljudi odlaze raditi u inozemstvo jer tu ne mogu naći posao ili im nije dostatno plaćen, nego ponajviše zato jer postoji osnovana sumnja da se neće vratiti ako ovako nastavimo. Za očekivati je bilo da će ulaskom u EU doći do određenog iseljavanja mladih, no ovo je već stvarno previše. Čuo sam za istraživanje “Mladi na tržištu rada” koje je pokazalo da je 65 posto ispitanih nezaposleno, a 60 posto mladih koji jesu zaposleni imaju plaću ispod hrvatskog prosjeka. Više od 60 posto osjeća nesigurnost, kako zbog nestalnih uvjeta rada, tako i zbog općenite situacije. E, sada osim što su nužne usko ekonomske mjere od kojih HDZ između ostaloga planira  mladima za pokretanje posla osigurati povoljne kredite u iznosu do 350.000 kuna, a poslodavce pet godina osloboditi plaćanja doprinosa na plaću za zapošljavanje na neodređeno vrijeme osoba do 35. godine života, nužni su i potezi oko subvencioniranja inovacija (koje većinom osmisle upravo mlađi ljudi) i poticanja povratka iseljenog stanovništva.

Može li Hrvatska i na koji način preokrenuti demografske trendove i spriječiti izumiranje?

To moramo učiniti, kako ekonomskim intervencijama, posebno u pogledu zaštite žena/majki i obitelji, tako i konceptom imigracijskog modela posebno orijentiranog na povratak naših iseljenika. Znate, zanimljivo je da je upravo Bosna i Hercegovina povijesno gledano baš bila „demografski rezervoar“ hrvatskog stanovništva u valovima naseljavanja u Hrvatsku. I osobno sam rođeni Vukovarac hercegovačkog podrijetla, no nažalost Hrvatska više ne može računati da će je „obnoviti“ Hrvati iz BiH. Moramo se interdisciplinarno posvetiti tom problemu, a prvi korak je da mu konačno priznamo pravi značaj jer je po meni to uz nezaposlenost s kojom je i dijelom povezan možda i najveći problem Hrvatske.

Mislite li da 1. 000 eura za djecu može biti dio rješenja za ovu problematiku?

To je vrlo mali dio, može biti više simbolika. Mjere su vezane na: novac, vrijeme, usluge za obitelji, ali i sustav vrijednosti, odnosno izlazak iz kulture straha i zabrinutosti.

Mislite li da ce HDZ – ova XI. izborna jedinica koja je zasebna izborna jedinica za izbor zastupnika koje biraju hrvatski državljani a koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj biti uspješna u ovoj konstalaciji? 

Hoće.

Kako HDZ misli osigurati 180 tisuća novih radnih mjesta?

Svjestan sam, kao i svi u HDZ- u da je riječ o visokom cilju, ali mislim da nije loše postaviti ciljeve visoko , upravo je to potrebno jer ako ciljeve postaviš nisko i držiš se kao da se ništa više ne može učiniti tako će i biti. Plan je sveobuhvatan, a nova zapošljavanja trebala bi biti stvorena kombinacijom privatne inicijative i državne potpore te ostvarenjem projekata, osobito u sektorima malog i srednjeg poduzetništva, poljoprivrede, turizma i industrije. Aktivnosti usmjerene inovacijama, modernizaciji, digitalizaciji, promjenama u sustavu obrazovanja pružit će poticaj gospodarstvu. Uvest ćemo tzv. “IN-WORK” naknade, mladima osigurati povoljne kredite za poticanje posla, a poslodavce pet godina osloboditi od plaćanja doprinosa na plaću za zapošljavanje na neodređeno vrijeme mladih. U poljoprivredi ćemo, povezivanjem poljoprivrednih gospodarstva sa znanstvenicima, uz dobro usmjeren sustav poticaja i stabilnu poljoprivrednu politiku povećati proizvodnju i time stvoriti radna mjesta. U turizmu ćemo raditi na  razvoju turizma u kontinentalnim područjima, produljenju sezone s povećanjem ponude, razvoju zdravstvenog i kongresnog turizma. I tu su radna mjesta. Također, želimo reindustrijalizirati zemlju i učiniti prepoznatljivima naše proizvode na međunarodnom tržištu i time stvoriti radna mjesta. Tu su još i socijalno poduzetništvo, unaprjeđenje gospodarenja šumskim bogatstvom koja također stvaraju radna mjesta i kao što sam naglasio na početku poticanje inovacija. Znam da je sve to lakše reći nego učiniti i da će vjerojatno doći do problema, ali sve ih moramo rješavati kako budu nadolazili. U tom kontekstu se i zalažem za jedan segment u konceptu javnog upravljanja. Naime, trebali bi imati podjelu kadra, od kojih jedan dio rješava probleme kako nastaju i time se bavi, dok drugi dio „vozi“, odnosno radi sve na ispunjenju plana. Govorim to zato što znam da u ostvarenju bilo kojeg plana može doći do nepredviđenih situacija koje te zaustave i učine da se okreneš od plana i „baciš“ na njegovo rješavanje. Baš zato je dobro imati skupinu koja će konkretno raditi na planu, dok će svaku izvanrednu situaciju u nekom resoru rješavati druga skupina ljudi. Svi, naravno, pod istim upravljanjem. To je samo opservacija, neka kolege po resorima procijene sami.

 Što mislite da možete ponuditi biračima kada sjednete u saborske klupe?

Kao što sam i već rekao, nisam tipičan političar, ne želim samo govoriti, nisam opterećen s time da nad nekim vladam, da budem moćan, nego bih iskreno volio čuti što ljudi misle, kakva rješenja i oni vide za neke probleme. Ne smeta mi niti ako misle drugačije od mene, voljan sam promijeniti način rješavanja nekog problema ili pogleda na stvari ako se ponude dobri argumenti. Važno mi je samo da se radi za dobrobit Hrvatske i Hrvata, odnosno svih u našoj zemlji i naših iseljenika. Što se tiče konkretno Sabora, moram reći da bi svakome trebala biti velika čast  biti saborski zastupnik. Predstavljati građane u toj instituciji je velika stvar, biti dio zakonodavne vlasti je velika odgovornost. Ne smije se to samo svesti na puste rasprave koje su same sebi svrha, dizanje ruku kao dio mašinerije. Isto tako, kada se kaže ono poznato „Neka institucije rade svoj posao“, onda moram naglasiti da se tu ne može misliti samo na institucije kaznenog progona, nego na sve institucije vlasti, kao i naš Hrvatski Sabor.

Kako mislite da će podignuta optužnica protiv hrvatskih branitelja iz Srbije završiti? Kako vi mislite da možete riješiti tu situaciju?

Završiti će tako, da će konačno pustiti naše branitelje na miru. Mi smo prijepore sa Srbima završili 90-tih, izborili smo se i pobijedili. Ne možemo dozvoliti da Srbija zlorabi jedan institut međunarodnog prava i liječi frustracije, te ostvari pobjede koje nije mogla ostvariti u ratu. Politika koja bi sudila za ratne zločine a sama je započinjala sve ratove, koja bi optužnice temeljila na iskazima pribavljenim mučenjem u logorima, za koje sama tvrdi da nisu postojali, može biti samo politika apsurda i nećemo dopustiti da na takav ili bilo koji drugi način ruše suverenitet Republike Hrvatske. Mislimo to riješiti na način da ćemo zaštiti naše branitelje svim mogućim pravnim i diplomatskim sredstvima, kao i inzistirati na poštovanju svih kriterija iz poglavlja 23. i 24. od strane Srbije jer ih neće moći zatvoriti bez da odustanu od posezanja za našim braniteljima, ako ne surađuju sa Haškim sudom, ako ne surađuju po pitanju pronalaska nestalih itd.

Što umirovljenici mogu očekivati od nove vlade i hoće li biti rasta mirovina?

Plan je usklađivati visinu mirovina s rastom plaća u odnosu na kretanje BDP-a, proračunskog deficita i troškova života u cilju da se mirovine postupno povećavaju prema razini od 60% prosječne plaće kako bismo našim umirovljenicima osigurali dostojanstven život. Do kraja  mandata iz želimo povećati za 5%. Tome bih dodao koncept međugeneracijske solidarnosti. Želimo zaustaviti diskriminaciju starijih osoba na tržištu rada i posebnu pozornost posvetiti skrbi za građane starije dobi u vidu institucionalnih aranžmana od strane države, ali i potičući civilno društvo koje se bavi problemima starijih osoba.

Mislite li da dolaskom HDZ – a na vlast će se vratiti dostojanstvo branitelja?

Hrvatski branitelji imaju svoje dostojanstvo koje nije vezano za nikakvu političku opciju, niti im ga ona može dati, niti im ga može oduzeti. Upravo hrvatski branitelji jesu oni koji su vratili dostojanstvo domovini i hrvatskom narodu, time što su se izborili za slobodu i neovisnost te prekinuli ponižavanje hrvatskog naroda.

Hoće li biti poreznog rasterećenja i smanjenja PDV-a?

Hoće u kontekstu cjelokupne porezne reforme kojoj nije samo za cilj pokazati kako će se sa što manje puniti državna blagajna, nego upravo koja želi rasteretiti. Cilj je rasteretiti sve od poduzetnika do poljoprivrednika kako bi živjeli bolje, proizvodili i radili bolje i samim time punili proračun sebi kao i tu državnu blagajnu. Plan je sniziti stopu poreza na dobit na 18%, povećat neoporezivi dio dohotka na 3.750 kuna, a najvišu stopu snizit na 36% i ona će se primjenjivati od 20.000 kuna. Kao kompenzacija za JLS postojeći porez na dohodak od kamata te porez na promet nekretnina u potpunosti ćemo prepustiti lokalnim i regionalnim jedinicama. Istina je da se samo na temelju informacije o 3750 kuna ne može izračunati manjak za jedinice lokalne samouprave jer nedostaju parametri kao što su izmjene stopa, razreda te osobnog odbitka za uzdržavane članove obitelji. Jasno je da će svako porezno rasterećenje izazvati neke nedostatke u državnom ili lokalnom proračunu, ali će se oni kompenzirati impulsom razvoja. Plan je i podići prag za ulazak u sustav PDV-a na 300.000 kuna. U drugoj godini mandata smanjit ćemo opću stopu PDV-a za 1 postotni bod a u zadnjoj opću stopu PDV-a smanjit ćemo na 23%. Također, uvest ćemo sniženu stopu PDV-a na dòbra i usluge koji se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji, npr. sjeme, gnojivo i stočnu hranu. Da sada ne nabrajam sve mjere, zbilja su obuhvatne i nisam porezni stručnjak, ali usmjerenje tih mjera je jasno, kao i cjelovitost reforme.

Vaše mišljenje o susretu Josipa Klemma i Zorana Milanovića?

Ljudi se imaju pravo sastajati, razgovarati, snimati jedni druge u razgovoru, pjevati, plesati. Što god koga veseli. Bilo bi samo dobro da u tom veselju vode računa da ne naškode hrvatskim interesima ili bilo kome.

Kako gledate na status pripadnika HVO-a te situaciju Hrvata u BiH?

Programi i projekti koje provodimo u Bosni i Hercegovini imaju jasan cilj – poboljšanje položaja hrvatskog naroda na svim razinama. Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske provodi  ciljane  i konkretne mjere za svaki pojedini problem s kojima se Hrvati u Bosni i Hercegovini susreću,  recimo već smo realizirali povećanje broja stipendija studentima koji studiraju u BiH. Na ovaj način prije svega potičemo mlade ljude,  da ostanu u svojoj domovini – Bosni i Hercegovini. Vjerujemo da će i ovaj iskorak pridonijeti da mladi svoje snage i znanje uključe  u izgradnju prosperitetnijeg društva,  na dobrobit hrvatskog naroda i cijele Bosne i Hercegovine.

BiH je na pragu EU. Stoga su europski fondovi i sredstva iz EU važan instrument za mobilizaciju dobrih ideja, stvaranje kvalitetnih projekata te pokretanje onog ključnog za održivi opstanak i ostanak Hrvata u BiH – a to je  gospodarski rast i razvoj, odnosno, otvaranje radnih mjesta. RH u ovom području može puno pomoći – kroz iskustvo, znanja i vještine koje je stekla kroz svoje pregovaračko iskustvo. Naravno, već sada imamo priliku surađivati kroz zajedničke projekte prekogranične suradnje naših dvaju zemalja. Državni ured posebnu pažnju pridavao je i zaštiti bogate kulturne i povijesne baštine Hrvata u BiH.

Jedno od neriješenih pitanja je svakako i status pripadnika HVO u Bosni i Hercegovini i tome se mora posvetiti posebna pažnja. HVO je imao izuzetno važnu ulogu u obrani našeg naroda u BiH i u obrani i oslobođenju Republike Hrvatske. Mi smo jedan narod, Hrvati u BiH i Hrvati u RH, i kako smo u ratu bili zajedno tako i u miru, teško ćemo jedni bez drugih. Zato je izuzetno važno u Republici Hrvatskoj istinito govoriti o HVO–u posebice kroz medije. Problemi koji postoje moramo riješiti onako kako smo sve rješavali – zajedno.

U vaših pola godine mandata predstojnika Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske koji su vam bili prioriteti i što ste učinili za Hrvate izvan Republike Hrvatske?

Kao prioritet u radu s našim iseljeničkim zajednicama postavili smo potrebu jačanja veza domovinske i iseljene Hrvatske s ciljem očuvanja  nacionalnog identiteta, osobito među naraštajima Hrvata rođenima u iseljeništvu. Kada govorim o jačanju tih veza prije svega mislim na potrebu jačeg kulturnog i gospodarskog povezivanja iseljeništva s domovinom te poticanja njihova snažnijeg uključivanja u cjelokupni društveni i politički život Hrvatske. Naš konačni cilj je potaknuti i poticati njihov povratak i trajni ostanak u Hrvatskoj.

Što se tiče rezultata tu ću biti jasan. Naime, povećan je broj stipendija za studente koji studiraju u BiH, sa prijasnjih 200  sad je 350 stipendija. Pokrenuta inicijativa za unaprjeđenje nastave hrvatskog jezika i kulture u Sjevernoj Americi, tj. Kanadi. Ojačan je program učenja hrvatskog jezika u RH kao i dana mogućnost za usavršavanje znanja 3. I 4. semestar.

Jača potpora hrvatskoj manjini u Republici Srbiji, Crnoj Gori i Kosovu. Pokrenuta je inicijativa za seminare i radionice na temu EU projekata – prekogranična suradnja. U dogovoru s ministarstvom financija pokrenuto rješavanje dvostrukog oporezivanja mirovina Hrvata koji su se vratili iz iseljeništva. U dogovoru s MUP – pokrenuta inicijativa za lakše stjecanja hrvatskog državljanstva za pripadnike 2.,3 i 4. Generacije pripadnika hrvatskog naroda izvan RH.

 Na kojoj se poziciji vidite u novoj Vladi ili vlasti?

Znam da političari najčešće govore: Fotelje nam nisu bitne, nije nam bitno tko će doći na neko mjesto, preuzeti neki resor…  Po meni to nije suvislo, mislim da je bitno tko će preuzeti koji resor i da su ljudi u politici i njihove karakteristike isto tako bitne. Ako time žele reći da im nije bitna vlast zbog vlasti, to moraju i dokazati. Osobno bih volio nastaviti ovo što radim u Državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Autor: Dnevno.hr

ZADNJE VIJESTI