Patrik Macek/PIXSELL
Patrik Macek/PIXSELL

Marić progovorio o tome što očekuje od pregovora i hoće li biti u novoj vladi

Autor: M.B.

''Jučer su počeli pregovori. Zaista smo, znam da to javnost i sve nas skupa najviše zanima, razgovarali samo o tih sedam točaka, odnosno o sadržajnim pitanjima'', kazao je Marić.

Ministar financija Zdravko Marić bio je gost Dnevnika Nove TV.

Vidjeli smo, državna nam blagajna ne stoji loše. Zabilježen je značajan rast prozvodnje, trgovine na malo, nakon dugo vremena bilježimo i porast građevine što utječe i na poboljšanja na tržištu rada. Odakle ovakvi rezultati?

Ti rezultati su naravno plod i rezultat određenih aktivnosti koje je ova vlada napravila. Međutim treba isto tako reći da i u ovom trenutku su eksterni faktori, dakle van Hrvatske, relativno povoljni za nas. Sigurno da niske cijene nafte, sigurno da situacija koju naši turistički konkurentni imaju za nas pogodno djeluju. Ali kako ljudi obično kažu, sreću treba isprovocirati. Dakle, mislim da su aktivnosti koje je vlada poduzela ove godine odmah urodile plodom i mislim da se to vidi kako po gospodarskim pokazateljima tako još više po stanju javnih financija.

Priznat ćete, Vlada nije pokrenula reformu javne uprave, sredila stanje u zdravstu, mirovinskom sustavu, je li ovo stanje u proračunu održivo na dulji rok, bez ovih reformi?

Te reforme koje ste naveli sigurno da se moraju poduzeti. Tu uopće nema spora. I ja sam i danas rekao pa ću i ponoviti, dakle ovi dobri rezultati koji su zaista ohrabrujući svima nama trebaju biti dodatni razlog da se s tim reformama i mjerama nastavi, a ni u kojem slučaju da se odgađa.

Ministre, što je utjecalo na smanjenje javnog duga?

Prije svega to je upravo ova fiskalna konsolidacija. Sami ste predstavili rezultate, jako dobar rast i ubiranje prihoda, prije svega poreznih prihoda. S druge strane to je bila jedna ključna odluka koju smo donijeli pri sastavljanju proračuna, a to je da zamrznemo rahodnu stranu proračuna. Sav taj višak prihoda ide u smanjenje deficita. U isto vrijeme napravili smo određene aktivnosti po pitanju aktivacije državne imovine. Ne onoliko koliko smo originalno planirali, ali sve skupa je vodilo tome da javni dug po prvi puta ove godine čak zabilježi i nominalno smanjenje, a do kraja godine očekujemo naravno smanjenje njegovog udjela u BDP-u

Iduće godine na naplatu stiže 27 milijardi kuna, kako ćemo ih otplatiti? Hoćemo li uopće?

Ako se sjećate kod samog predstavljanja proračuna za 2016. ja sam eć rekao da gledamo prema proračunu za 2017. i tako ga i trebamo gledati. Ova godina je u smislu dospijeća nešto lakša. 2017., vi ste u pravu, 27 milijardi samo iz državnog proračuna, a ako uključite tu prije svega cestarske biznise, dakle autoceste, ceste i autocestu Rijeka-Zagreb, to je još dodatnih gotovo 9 do 10 milijardi.

Ogromni iznosi…

Ogromni iznosi, međutim spremni smo za to. Dakle proračun koji smo napravila za ovu godinu, aktivnosti koje smo radili na tržištu kapitala, ja ću podjsetiti još jedanput, dakle, i odluka da odgodimo zaduživanje na inozemnom tržištu i napravilo refinancranje obveza na domaćem tržištu, po gotovo dvostruko nižim uvjetima, povijesno najniži prinos smo ostavrili na domaćem tržištu i općenito, sigurno da je jedan od elemenata zbog kojih trebamo gledati pozitivno na iduću godinu. Mislim da treba biti vrlo mudar i pametan i odgovoran u sastavljanju proračuna za iduću godinu i taj proračun može biti zaista jedna točka infleksije, odnosno točka preokreta gdje hrvatske javne financije trebaju ići u pozitivnom smjeru, gdje možemo izaći iz procedure prekomjernog deficita i konačno popraviti hrvatski kreditni rejting.

Još malo o predviđanjima proračuna za sljedeću godinu. U kampanji je bilo puno obećanja. Za njih je potreban novac. Hoće li ga biti u proračunu?

Proračun ove godine je pokazao da zapravo smjer gdje se fokusiramo na rahodnu stranu proračuna je pravi smjer. To ćemo učiniti i za iduću godinu. Sigurno da trebamo računati na određene rashode koji će po svom automatizmu rasti kao što je bilo ove godine . Prije svega to su naše mirovine i umirovljenici. Siguran sam da će i dalje biti strateška odluka da se taj dio ne dira. Međutim postoji čitav niz drugih rashoda koje treba racionalizirati paralelno s reformama koje ste spomenuli.

Porezna reforma? Koliko je izgledno da ona krene iduće godine?

Porezna reforma u ovom trenutku ovisit će o stanju pregovora i razgovora s potencijalnim koalicijskim partnerima i onima s kojima ćemo oformiti parlamentarnu većinu i vladu. Ono što bih rekao, sigurno iz perspektive porezne reforme bilo bi dobro ako bi ti razgovori i pregovori urodili plodom prije i još ove godine jer onda stignemo sve te zakonske izmjene napraviti i u konačnici ići s primjenom od 1.1.2017. Inače porezne izmjene u pravilu nije dobro raditi unutar godine nego s početkom godine.

Što će biti s porezom na dohodak? Hoće li veće plaće dobiti samo oni s velikim plaćama, ili i tzv.srednji sloj?

Mi smo kod porezne reforme, stalno koristim taj pojam cjelovite porezne reforme, dakle ne gledaju se samo izdvojeni segmenti i u sustavu poreza na dohodak čitav je niz elemenata koje ćemo promijeniti da se olakša, da se pojednostavi i učini ga stabilnijim. Najveći fokus sada je bio na toj najvećoj stopi poreza na dohodak koja u ovom trenutku tangira nekih 75 tisuća naših građana. Međutim, vi znate da su bile najave, i pri tome i dalje stojimo, da će se dizati neoporezivi dio poreza na dohodak, a on u konačnici tangira odnosno dira sve porezne obveznike.

Dio ste pregovaračkog tima HDZ-a s Mostom. Hoćete li biti i član nove vlade Andreja Plenkovića?

Ne bih još spekulirao o tome. Sigurno da idemo korak po korak. Jučer su počeli pregovori. Zaista smo, znam da to javnost i sve nas skupa najviše zanima, razgovarali samo o tih sedam točaka, odnosno o sadržajnim pitanjima.

Vaša očekivanja?

Moja očekivanja su da će se dogovor postići, odnosno da ćemo biti kadri i sposobni formirati stabilnu vladu. To je ono što Hrvatskoj najviše treba. Stabilna parlamentarna većina i stabilna vlada. I u relativno kratkom roku, još jednom ponavljam, ne samo zbog porezne reforme i proračuna, ali čitavog niza drugih stvari koje je potrebno poduzeti.

Autor: M.B.

ZADNJE VIJESTI