Dusko Jaramaz/PIXSELL
Dusko Jaramaz/PIXSELL

Manipuliranje s brojem birača – gušenje demokracije!

Autor: mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. inž. elektr.

Preferencijski glasovi nisu otklonili nedostatke nakaznog izbornog zakonodavstva koje služi izbornom inženjeringu i omogućava da Hrvatskom četiri godine bahato vladaju izborni pobjednici koji su osvojili oko četvrtine glasova biračkog tijela. Saborska većina je mogla 13. veljače 2015. smanjiti broj zastupnika za 40 ili više, te time smanjiti troškove rada i izbora Hrvatskog sabora s preferencijskim glasovanjem svih birača.

Na izborima za Hrvatski sabor, preferencijski glasovi nisu otklonili nedostatke nakaznog izbornog zakonodavstva koje služi izbornom inženjeringu i omogućava da Hrvatskom četiri godine bahato vladaju izborni pobjednici koji su osvojili oko četvrtine glasova biračkog tijela. Saborska većina je mogla 13. veljače 2015. godine smanjiti broj zastupnika za 40 ili više, te time smanjiti troškove rada Hrvatskog sabora i izbora za Hrvatski sabor s preferencijskim glasovanjem svih birača. Više od 380 tisuća hrvatskih građana je svojim potpisima tražilo referendum o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, a zastupnici nacionalnih manjina, HNS-a i HSU-a, svojim su glasovanjem zajedno sa SDP-om i IDS-om spriječili, uz pomoć Ustavnog suda, održavanje referenduma. Osam od 10 izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica. Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuću većinu da uskladi odstupanja broja birača sa Zakonom. Nezakonito odstupanje broja birača pojavilo se u tri izborne jedinice na izborima za Zastupnički dom 3. siječnja 2000. godine, a na izborima za Hrvatski sabor 23. studenoga 2003. godine nezakonito odstupanje imalo je pet izbornih jedinica, te od izbora održanih izbora 2007. godine nezakonito je odstupanje u osam izbornih jedinica.

Omogućiti građanima i opoziv zastupnika

Na izborima za Hrvatski sabor održanim 11. rujna, prema potpunim rezultatima izbora, registrirano je na biračkim mjestima u 10 općih izbornih jedinica 3,531.279 birača, a deset posto od tog broja je 353.128 što je znatno manje od 380.649. Ministarstvo uprave je 2. rujna, devet dana prije održanih izbora, najavilo da će na tim izborima biti 3,740.200 birača u deset općih izbornih jedinica.

Kako se u DIP-u i APIS-u ponovilo da nestane oko dvjesto tisuća birača tijekom izbornog procesa? U Zagrebu ih je nestalo 24.680, Vukovaru 8965, Benkovcu 3732, Obrovcu 2397, Gračacu 2087, Kninu 2865, Umagu 2339, Rovinju 2061, Bujama 1277… , Crikvenici 508 i Makarskoj 189 birača.

Hrvatski građani još nisu dobili odgovor za nestanak više od 191.000 registriranih birača tijekom izbora za Hrvatski sabor održanim 8. studenoga prošle godine. Osam od 10 izbornih jedinica bitno odstupa od ± 5 posto od prosjeka broja birača izbornih jedinica. Zbirne izborne listine su nepraktične zbog sudjelovanja na izborima velikog broja marginalnih stranaka koje su na izborima dobile manje od 1 posto glasova birača ili manje od 1400 glasova.

Visoka prohibitivna klauzula od 10 posto za priznavanje preferencijskih glasova omogućila je velikom broju poznatih političara da s vrlo malim brojem dobivenih preferencijskih glasova dobiju zastupničko mjesto. Neki zastupnici su dobili više od 5 posto preferencijskih glasova, a nisu postali zastupnici u Hrvatskom saboru. Prohibitivnu klauzulu bi trebalo ukinuti.

Novi saziv Hrvatskog sabora treba hitno promijeniti Zakon o izbornim jedinicama, smanjiti broj zastupnika na 96 koji bi se birali u tri izborne jedinice po 32 s izbornim pragom od 3 posto i tri preferencijska glasa. Tako bi se udovoljilo Građanskoj inicijativi U ime obitelji. Za sudjelovanje na izborima, stranke ili nezavisne liste morale bi skupiti najmanje 3200 pravovaljana potpisa birača, odnosno 100 po zastupniku koji se biraju u izbornoj jedinici. Stranke bi nastupale samostalno na izborima. Na taj bi se način spriječila trgovina mandatima i strančarenje. Kvalitetnije bi bilo predstavljanje izbornih lista na radiju i televiziji.

Dijaspori treba omogućiti dopisno i elektronsko glasovanje i treba povećati broj zastupnika dijaspore na pet.

Ukoliko građani nisu zadovoljni radom pojedinih zastupnika treba omogućiti njihov opoziv, ako 5 posto birača izborne jedinice to zatraži potpisom. Zašto se smanjio broj registriranih birača na održanim izborima za Hrvatski sabor u svim izbornim jedinicama, odnosno ukupno za 208.921 birač u 10 općih izbornih jedinica u odnosu na najavljene brojeve registriranih birača 2. rujna 2016. godine? Vidi tabelarne prikaze!

BROJ BIRAČA PO IZBORNIM JEDINICAMA 2016. GODINE

capture

Oznake: I.J. = izborna jedinica, B1=broj birača prema Rješenju o izmjeni rješenja o zaključivanju popisa birača za izbor zastupnika u Hrvatski sabor objavljeno na službenim stranicama Ministarstva uprave 2. rujna, devet dana prije održavanja izbora za Hrvatski sabor, B2= broj birača registriran na biračkim mjestima na održanim izborima 11. rujna 2016. godine, p1=B1/375.506,7 x 100 % = odstupanje u postotcima od prosječnog broja birača izbornih jedinica 2. rujna 2016. godine, p2=B2/356.339,7 x 100 % = odstupanje broja birača izbornih jedinica na održanim izborima 11. rujna 2016. godine.

ANALIZA BROJA DOBIVENIH GLASOVA MARGINALNIH STRANAKA NA PRIJEVREMENIM IZBORIMA 2016. GODINE

capture1

Oznake: B.L. = broj izbornih lista, = više od, gl. = dobiveni glasovi.

Analizom broja osvojenih glasova marginalnih izbornih lista, koje su dobile manje od 1400 glasova, može se zaključiti da je Ustavni sud pogriješio ukinućem uvjeta od 1500 pravovaljanih potpisa potpore birača stranačkim listama za sudjelovanje na izborima. Trebalo je ostaviti uvjet za sudjelovanje na izborima barem 1400 pravovaljanih potpisa potpore birača, odnosno 100 po zastupniku koji se bira u izbornoj jedinici. Smanjio bi se broj izbornih lista, broj propalih glasova i zbirna izborna lista bi bila manjeg formata.

Marginalne stranke su stranke čije su liste na izborima dobile manje od 1 posto glasova izborne jedinice ili 1400 glasova. Manje od 1 posto glasova dobilo je 96 lista, a manje od 1400 glasova 90 lista. Ako liste nisu dobile 1400 glasova, vjerojatno ne bi ni uspjele skupiti dovoljno potpisa potpore birača za sudjelovanje na izborima.

ANALIZA IZBORA ZA SABOR 2016.GODINE

capture2

Oznake: I.J.=izborna jedinica, G=Ukupan broj glasova, V= važeći glasovi, N= nevažeći glasovi, Gk= korisni glasovi, Gp = propali glasovi i Mp= broj mandata koji odgovara propalim glasovima.

BROJ GLASOVA POBJEDNIČKIH LISTA

capture3

I.J. = izborna jedinica i M = broj osvojenih mandata izbornih lista i * lista nije prešla izborni prag.

HDSSB i HKS 23.573 glasova =1 mandat u IV. izbornoj jedinici, a u V. lista nije prešla prag. Građanska inicijativa U ime obitelji je skupila 380.649 potpisa na peticiju za održavanje referenduma o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. To je 29,44 puta više od broja dobivenih preferencijskih glasova zastupnika HSU-a, 10,47 puta više od dobivenih preferencijskih glasova HSS-a, 14,97 puta više od dobivenih glasova zastupnika nacionalnih manjina, 4,5 puta više od dobivenih preferencijskih glasova zastupnika HNS-a iz općih izbornih jedinica, 2,85 puta više od dobivenih preferencijskih glasova HSS-a, HNS-a i HSU-a i 2,39 puta više od broja birača koji su izabrali 24 zastupnika nacionalnih manjina, HSS-a, HNS-a i HSU-a.

Iz ovih podataka vidi se da politička kasta omalovažava većinu hrvatskih birača. Grubom manipulacijom brojem birača politička kasta guši neposrednu demokraciju. Zastupnici devetog saziva Hrvatskog sabora trebaju hitno ugraditi zahtjeve za promjenu izbornih pravila Građanske inicijative U ime obitelji u izborno zakonodavstvo ili omogućiti referendum za njihovu promjenu.

BROJ DOBIVENIH PREFERENCIJSKIH GLASOVA STRANAKA KOALICIJIJSKIH PARTNERA SDP-a 2016. GODINE

capture4

I.J. = izborna jedinica i Z = broj dobivenih zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru.

Koalicijski partneri SDP-a dobili su ukupno 132.747 preferencijskih glasova, a Narodna koalicija Hrvatska dobila je ukupno u deset općih izbornih jedinica 609.602 glasa. SDP je dobio 476.855 glasova i samo 38 mandata. Vidi se da u koalicijama s preferencijskim glasovanjem velike stranke gube. HDZ, na čelu s Andrejom Plenkovićem je to shvatio, pa je samostalno nastupio u većini izbornih jedinica. Analiza dokazuje da je zahtjev građanske Udruge U ime obitelji za zabranu predizbornog koaliranja – opravdan.

Kandidati HNS-a dobili su: I. izborna jedinica Vesna Pusić 3719, Igor Kolman 259 i Sonja Konig 343; II. izb. jed. Anka Mrak Taritaš 16.335 i Hrvoje Koščec 478 ; III. izb. jed. Milorad Batinić 12.535, Matija Posavec 14.835, Marija Puh 369, Božica Makar 299, Bernarda Topolko 226 i Predrag Štromar 5846; IV. izb. jed. Ivan Vrdoljak 8377 i Stjepan Ćuraj 2887; V. izb. jed. Mirna K. Andričević 1709 i Vera Bošnjak 968; VI. izb. jed. Goran Beus Richembergh 3327 i Adelina Ivković 674; VII. izb. jed. Tomislav Stojak 1016; VIII. izb. jed. Nada Turina Đurić 1134 i Andrej Poropat 1.897; IX. izb. jed. Milan Stojanov 956 i Vlatka Duilo 1037 i X. izb. jed. Srdjan Gjurković 5286 i Klement Bašić 69 glasova. Kandidati HNS-a iz 10 općih izbornih jedinica i nacionalnih manjina dobili su ukupno 84.581 glasova.

Kandidati HSU dobili su: I. izb. jed. Stjepan Mesić 5130; II. izb. jed. Kažimir Varda 456; V. izb. jed. Marinko Lukenda 642; VI. izb. jed. Milenka Petrović Šekoronja 428; VII. izborna jedinica Višnja Fortuna 704; VIII. izb. jed. Silvano Hrelja 5209 i IX. izb. jed. Tonči Barada 360.

Kandidati HSS-a dobili su: II. izb. Stjepan Kožić 4094 i Mladen Mađer 1344; III. izb. jed. , Zvonimir Sabati 2123; IV. izb. jed. Ana Marija Petin 2683 i Zvonko Pongrac 1323; V. izb. jed. Davor Vlaović 2646 i Josip Kasun 606; VI. Željko Lenart 1459 i Ilija Čorić 371; IX. izb. jed. Tonči Barada 1541 i X. izb. jed. Stipo Gabrić Jambo 2326 i Olga Murati 1698.

Građanska inicijativa U ime obitelji skupila je 380.649 potpisa za održavanje referenduma o izbornim pravilima što je 29.44 puta više od dobivenih preferencijskih glasova HSU-a, 10,8 puta više od HSS-a i 4,5 puta više od HNS-a, odnosno 2,87 puta više od HNS-a, HSU-a i HSS-e zajedno, koji su dobili 16 zastupnika u Hrvatskom saboru. Previsoka prohibitivna klauzula od 10 poto omogućila je: Mariji Puh i Nadi Turina Đurić iz HNS-a, te Kažimiru Vardi iz HSU-a, zastupnička mjesta u Hrvatskom saboru. Zbog previsoke prohibitivne klauzule izabrali smo dobivenim preferencijskim glasovima birača samo 12 zastupnika od njih 140 koje smo birali u 10 općih izbornih jedinica.

Da je HNS samostalno nastupio, vjerojatno bi dobio zastupnička mjesta u II., III. i IV. izbornoj jedinici i HSS u VII., dok HSU ni u jednoj izbornoj jedinici ne bi prešao izborni prag. Jedan od sedam izbornih načela GIUIO bio je samostalni nastup stranaka na izborima za Hrvatski sabor.

Autor: mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. inž. elektr.

ZADNJE VIJESTI