Petar Glebov/PIXSELL
Petar Glebov/PIXSELL

LGBT AKTIVISTICA DREKNULA NA PETROVA: ‘Nije slučajno usporedio gay paradu s molitveno maltretirajućom grupacijom’

Autor: I. Delić

Ona je simbol borbe za jednakopravnost dok se molitveno maltretirajuće grupacije koje se nalaze pred bolnicama i koje često djeluju nelegalno ulazeći u prostor bolnica, trude ograničiti ženska ljudska prava, smatra aktivistica.

Gostujući na N1 Televiziji u emisiji Točka na tjedan lider Mosta Božo Petrov prokomentirao je molitvenu zajednicu koja se sastaje ispred bolnica kako bi molili za žene koje su se odlučile na abortus te kazao kako se radi o slobodi svakog pojedinca.

-Mogu biti čak malo grub i provokativan. Je li meni smeta kad se prave javne gay parade – usporedio je Petrov naglasivši kako mu ljudi koji mole ispred bolnica ne smetaju jer moramo biti pošteni prema svakoj skupini ljudi. Ipak, njegov poziv na poštivanje svih skupina ljudi nije urodio plodom već su na noge ponovno ustali oni koji se kakve li ironije godinama bore za to da se njihova prava poštuju, a u ime takvih oglasila se aktivistica Ana Brakus koja drži kako Petrov nije slučajno usporedio Povorku ponosa i molitelje.

-Ne mislim da je Petrov, nekadašnji snažni pobornik Hrasta, a skorašnji predsjednik Sabora, takvu usporedbu napravio slučajno. Mislim da je ta paralela izrazito namjerno uspostavljena kako bi prikazao i jednu i durgu stvar jednako ekstremno, ali to nije ni blizu istine, Povorka ponosa organizira se kako bi se pospješila vidljivost LGBT osoba u Hrvatskoj. Ona je simbol borbe za jednakopravnost dok se molitveno maltretirajuće grupacije, koje se nalaze pred bolnicama, i koje često djeluju nelegalno ulazeći u prostor bolnica, trude ograničiti ženska ljudska prava. One se izrazito snažno i aktivno uz podršku ultrakonztervativnih i klerikalnih organizacija bore kako bi ograničile ženama u Hrvatskoj pravo na slobodu izbora. Petrov je toga izrazito svjestan i zato je rekao da ne bi mijenjao Zakon o pobačaju, ali da bi htio saslušati sve argumente. To znači da je spreman uključiti argumente svih onih grupa koje se služe neznanstvenim, crkvenodogmatskim idejama s ciljem zabrane pobačaja u RH – rekla je Brakus. Inače, riječ je o diplomiranoj politologinji sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, koja slovi i kao LGBT aktivistica te urednica portala Libela.org, jednoga od onih nezavisnih medija čiji je rad donedavno podupiralo Ministarstvo kulture. Brakus je jedna od onih koji u javnosti komentiraju sve što se komentirati dade pa se tako u svojim istupima osvrtala na Vladu Tihomira Oreškoviča.

– Pitamo se bi li građani i građanke glasalo za program ove Vlade da su na predizbornim plakatima oglašavali ono što sada čine – slabljenje socijalne države, komercijalizacija javnozdravstvenog sustava smanjenje sloboda medija te govora – rekla je Ana Brakus iz CESI referirajući se na ministra kulture Zlatka Hasanbegovića.

Inače, Cesi je feministička, pro-choice organizacija koja u svojem radu promiče rodnu ideologiju, odnosno sveobuhvatni spolni odgoj i liberalizaciju abortusa. Iz statuta udruge može se iščitati kako je njihov rad usmjeren na teme poput feminizma, nenasilja, ravnopravnosti, tolerancije, uvažavanja različitosti, solidarnosti, ali i na jednake mogućnosti. Udruga je osnovana 1997. godine, a prema podatcima Ureda za udruge RH, CESI je od 2004. do danas obilato financirana iz raznih domaćih i stranih ministarstava i organizacija civilnog društva.

Glavni domaći donatori udruge su Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, donacije iz državnog i lokalnih proračuna, Agencija za mobilnost, Hrvatski zavod za zapošljavanje; Donatori iz Europe i svijeta su Europska unija, UN Women, Francusko veleposlanstvo, Veleposlanstvo Kraljevine Nizozemske, Eaves Housing for Women, Care International, GIP – International, Veleposlanstvo SAD, Erste Foundation, Europska komisija, The Balkan Trust for Democracy i Norwegian People’s Aid. Udio financiranja od države rastao je bitno pa je tako prema izvješćima CESI-ja od početnih 9 % došlo na 60 % iz državnog i lokalnih proračuna te drugih državnih institucija. Ta brojka je posebno rasla nakon osnivanja Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Riječ je o javnoj zakladi koju je osnovala RH posebnim Zakonom usvojenim u Hrvatskom saboru 16. listopada 2003. godine, a od 2004. godine obilato financira udrugu CESI. Godišnji proračun CESI-ja iznosi oko 1.800.000,00 kuna. Prihodi koje su prenosili iz godine u godinu su varirali, pa su tako znali “prebaciti” u iduću godinu 26.000 kuna, ali su znali imati i “višak” od 700.000 kuna. Što se tiče nedosljednosti koja se mogu pronaći uspoređujući izvješća CESI-ja i Ureda za udruge, recimo samo kako su iz CESI-ja naveli da su od Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva dobili 499.386,00 kuna, dok na stranicama Ureda za udruge za 2009. godinu stoji kako je CESI dobio od Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva 341.712,00 kuna, što je 157.674 kuna razlike. Prihodi od donacija iz proračuna za 2011. godinu prema izvještaju CESI-ja iznose 237.406 kuna, dok na stranicama Ureda za udruge stoji kako su donacije dobili samo od Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi (114.349 kuna) i Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva (307.540 kuna). Možda i najveća nepravilnost u financijskom izvješću vidljiva je 2006. godine, kada je CESI prijavio ukupan prihod od 1.492.783 kuna, dok se na stranicama Ureda za udruge Republike Hrvatske može vidjeti kako su primili donaciju od Europske unije u visini od 141.103 eura.  Na istoj stranici može se vidjeti kako je CESI primio od domaćih donatora ukupno 560.000 kuna. Kad ta dva iznosa zbrojimo (preračunavši eure u kune) dobijemo iznos od 1.618.272 kuna, odnosno 125.489 kuna razlike. Također, 2009. samo grad  Zagreb dao je 180.000 kn, a u izvješću se navodi 121.500 kn od jedinica lokalne samouprave.

Autor: I. Delić

ZADNJE VIJESTI