Patrik Macek/PIXSELL/screenshot

KRIZA AGROKORA: ‘Slavoniju će naseliti građani susjedne države i ONI ĆE POSTATI VEĆINA!’

Autor: Damir Kramarić

Sudeći prema činjenici da su dva eksperta različitih struka posve odvojeno jedan od drugoga donijeli ovih dana gotovo istovjetan zaključak – da SOA u svom posljednjem izvješću nije istaknula najveću opasnost za Hrvatsku – mogućnost gubitka suvereniteta zbog Agrokora, čini se da sa sigurnosnom procjenom hrvatske tajne službe nešto nije u redu.

I magistar znanosti Nikola Brzica, vojno – sigurnosni stručnjak školovan na vojnoj akademiji „West Point“ u SAD-u te na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, kao i dr. sc. Ivan Lovrinović, profesor financija na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, u svojim su javnim istupima, ne znajući jedan za drugoga, upozorili da je glavna velika prijetnja nacionalnoj sigurnosti – situacija oko Agrokora!

”Najviše koristi od budućih zbivanja u Agrokoru neće imati ni Amerikanci, ni Rusi, već jedna nama susjedna zemlja! Zamislite što bi se dogodilo u Slavoniji da je uveden porez na nekretnine. Ljudi ionako masovno iseljavaju, a oni koji bi ostali dobili bi novi porez! To bi bio dodatan motiv za nastavak bijega. Ako bi Agrokorovi vjerovnici preuzeli PIK-ove u Slavoniji, odnosno plodnu zemlju, trebali bi jeftinu radnu snagu. Možete pretpostaviti tko bi tada doselio i postao većinsko stanovništvo na istoku Hrvatske. To je vrlo realan scenarij i zato kažem da je Agrokor najvažnije sigurnosno pitanje u Hrvatskoj. No, postavlja se pitanje zašto nitko nije priopćio javnosti što se može dogoditi za državu i hrvatsko društvo u slučaju scenarija koji Agrokor upravo prolazi”’, upozorio je profesor Lovrinović u posljednjim javnim istupima (u Saboru, u intervjuu Nacionalu i u svojim Facebook objavama).

Sve to bio je povod za razgovor s Ivanom Lovrinovićem i s Nikolom Brzicom.

”Gospodina Brzicu uopće ne poznajem, ali mi je drago da je čovjek koji se bavi sigurnosnim sustavom došao do istih, odnosno vrlo sličnih zaključaka. Dobro je da postoje ljudi koji misle svojom glavom i koji upozoravaju dužnosnike i javnost na ovu opasnost. Nedopustivo je da se oko Agrokora govori jedno, a iza brda se valjaju sasvim drugi ogromni problemi koji ugrožavaju i gospodarski i sigurnosni sustav. Čak oko 9 posto vanjskog duga RH čini dug Agrokora. HNB je nekada imala odjel koji je davao limite za zaduživanje u inozemstvu, no taj odjel je ukinut pa se tvrtke mogu vani zaduživati koliko hoće. Kao posljedicu imamo tempiranu dužničku bombu u Agrokoru, kao najveći sigurnosni problem države. O tome treba javno govoriti, a ne raditi igrokaze za javnost. Jer ovo što Brzica i ja govorimo, pojavit će se danas ili sutra kao gorući problem. Bolje danas nego sutra. A ako dođe do poremećaja tržišta, tada Vlada mora dati ostavku. Jer neće moći reći da nisu znali”, upozorava profesor Lovrinović.

Primjećuje potom da najviše zabrinjava činjenica da se skrivaju podaci o Agrokoru, da debelo kasne revizorski izvještaji, da su mediji posve blokirani jer postoji informativni embargo u vezi svega što se tiče Agrokora.

”Ne treba sada govoriti da ispražnjenu slavonsku zemlju neće preuzeti Rusi nego Amerikanci, ili obrnuto. Najplodniju zemlju i pitku vodu država treba zaštititi, dok ne bude prekasno”, ističe za Dnevno.hr saborski zastupnik i profesor financija s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, dr. Ivan Lovrinović.




Pojašnjava potom da PIK-ove mora preuzeti država na određeno vrijeme jer je ionako u njih ubacila milijarde kuna poticaja proteklih godina.

”U restrukturiranju Agrokora treba se spriječiti lešinarsko preuzimanje pojedinih kompanija, odnosno zemljišta i voda jer bi se izgubio sinergijski efekt koji je taj koncern imao na tržištu. Martina Dalić je nesvjesno izjavila da će o svemu tome glavnu riječ imati vjerovnici i time u stvari rekla da Lex Agrokor nije bio potreban.

Krajnje je vrijeme da premijer ili Martina Dalić iznesu istinu o budućnosti Agrokora, a posebno o tome koliko je stranih firmi podnijelo tužbu protiv Agrokora pred međunarodnim sudovima. To je važno jer bi odštete morali platiti svi porezni obveznici budući da se u Agrokor umiješala sadašnja Vlada. Ugroženi su vitalni geoekonomski i geostrateški interesi Hrvatske, zbog čega je nužno osnovati istražno povjerenstvo za Agrokor”, zaključuje profesor Lovrninović.




Sličnu analizu čuli smo i od vojno-sigurnosnog eksperta Nikole Brzice.

”Nisam znao da je i ekonomist Lovrinović došao do istog zaključka, ali ta činjenica govori i nešto o objektivnosti analiza. Nismo ni na koji način povezani, jer se niti ne poznajemo”, istaknuo je bivši pomoćnik ministra obrane, bivši član Vijeća za domovinsku sigurnost te budući doktor znanosti (uskoro treba doktorirati na temi hibridnog ratovanja).

Dodao je kako misli da i ne treba biti veliki ekspert da bi se zaključilo da su loš ekonomski standard i masovno iseljavanje mladih vrlo ozbiljan gospodarski, ali i sigurnosni problem.

”U analizi konsolidiranih financijskih izvješća poduzetnika za 2015. godinu, koju je FINA objavila početkom ove godine, vidi se da se među vodećih pet hrvatskih tvrtki po dobiti tijekom 2015. godine uz Agrokor nalaze još i Podravka i Adris. Ako su istinite brojke o izloženosti prema Agrokoru tih dviju tvrtki u omjerima u kojima se barata u medijima, a istinu ne znamo jer se informacije o stanju u Agrokoru kontroliraju i zadržavaju – u prilog tome ide i današnja izjava potpredsjednice Vlade Martine Dalić koja je izjavila da će se stanje sveukupnog duga i tražbina znati tek krajem mjeseca, dakle skoro šest mjeseci od izglašavanja Lex Agrokor, te skoro osam mjeseci od medijske konferencije ruskog veleposlanika u RH Azimova u kojoj su najavljeni Agrokorovi problemi, to je vrlo zabrinjavajuće.

Dodamo li tome i masovno iseljavanje mladih, pogotovo iz Slavonije, onda vidimo da je to ozbiljan problem za RH. Činjenica je da je Slavonija prazna. Činjenica je također da je kroz povijest poljoprivreda bila gospodarski zamašnjak tog cijelog prostora, i da su se ljudi iz svih krajeva Hrvatske doseljavali u Slavoniju u potrazi za poslom.  Međutim, danas je situacija obrnuta”, primjećuje Brzica te izražava bojazan da će, ako dođe do većih potresa u poljoprivrednom sektoru zbog nekontroliranog pada Agrokora i ubrza se iseljavanje,  Slavonija ostati prazna zemlja.

”A kakav je to suverenitet ako nema ljudi?”, pita se Brzica.

Podsjeća zatim da su i druge zemlje Srednje Europe, od Baltika pa do Slovenije ili Rumunjske, imale problem smanjivanja broja stanovnika, pogotovo nakon ulaska u EU, no dodaje kako se boji da bi razmjeri depopulacije u Hrvatskoj  mogli biti najpogubniji.

Zašto?

”Zbog tradicije emigriranja iz Hrvatske, odnosno zbog činjenice da gotovo svaka obitelj u Hrvatskoj ima nekoga tko živi vani, te zbog toga što su hrvatske staze – koje vode preko granice – itekako utabane.

Trend iseljavanja mogao bi biti još žešći nego sada. Ne bih špekulirao o tome tko će useliti u Slavoniju ako se posve isprazni, no vrlo je zabrinjavajuće da se događa ‘pražnjenje’ velikih dijelova Republike Hrvatske. U takvoj situaciji posve neodrživ postaje mirovinski i zdravstveni sustav. Eurostat je nedavno objavio podatke o broju nezaposlenih i zaposlenih u Hrvatskoj, te je vidljivo da je u roku od samo godinu dana, od srpnja 2016. do srpnja 2017. godine, ukupan broj zaposlenih i nezaposlenih u Hrvatskoj pao za čak 54 tisuće. To znači da ih se najmanje toliko iselilo. Zapravo i više od toga, jer tom broju treba dodati djecu, odnosno članove obitelji zaposlenih i nezaposlenih osoba”, podvlači stručnjak koji se školovao na prestižnom američkom West Pointu.

Nikola Brzica se u razgovoru za Dnevno.hr osvrnuo i na medijsko linčovanje vojnog stratega i geopolitičara Davora Domazeta Loše.

”Davor Domazet bio je načelnik Glavnog stožera i šef Obavještajne uprave u vrijeme Domovinskog rata. Osim toga, on je jedan od najistaknutijih pisaca knjiga o Domovinskom ratu i o geopolitičkoj situaciji u Hrvatskoj i treba ga uvažavati. Ne slažem se s njim u svemu što govori, ali s nekim tezama se itekako slažem. Primjerice, u potpunosti se slažem s tvrdnjom da je prostor Hrvatske te Bosne i Hercegovine bio jedno veliko ratište, odnosno da se rat u Hrvatskoj ne može nikako odvojeno gledati od rata u BiH. To je originalna Domazetova teza, dobro razjašnjena u knjizi Hrvatska i veliko ratište. Tvrdnje iznesene u toj knjizi apsolutno stoje”, napominje Brzica, dodajući da Domazet svojom tvrdnjom o hrvatskim pješacima koji mogu stići do Ljubljane za dva dana vrlo vjerojatno nije mislio da će oni ikada krenuti prema Sloveniji, već da je to – prema svemu sudeći – bilo preneseno značenje, odnosno ‘metafora kakve Domazet često voli koristiti’.

”Medijski prostor je vrlo moćan. Smatram da nije pošteno da se bilo koga napada i ismijava po internetu i društvenim mrežama zbog rečenice koja je možda izvađena iz konteksta. Svakoj javnoj osobi u Hrvatskoj bi se mogla pronaći neka nespretna izjava i potom ju medijski linčovati. Domazet je dao i još uvijek daje svoj doprinos Hrvatskoj i takvo što nije zaslužio”, zaključuje vojno-sigurnosni stručnjak Nikola Brzica.

 

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.