Patrik Macek/PIXSELL
Patrik Macek/PIXSELL

K Plus ministar u službi Todorića i tajkuna!

Autor: dnevno.hr

Porezna reforma koju je umornoj naciji ponosno predstavio ministar financija Zdravko Marić, kojega je iz političke anonimnosti probudila Oreškovićeva vlada, odnosno bivši šef HDZ-a Tomislav Karamarko, djeluje kao još jedna od ideja čiji je cilj raslojavanje hrvatskog naroda produbljivanjem siromaštva i stvaranjem još veće razlike između siromašnog i bogatog sloja društva, dok se srednji stalež odavna ionako izgubio

U Hrvatskoj je oko 20 posto stanovništva u riziku da postanu siromašni, a njih oko 800 tisuća na rubu je siromaštva, jer raspolažu s godišnjim prihodima manjima od 24 tisuće kuna. A to je prosječna mjesečna plaća ispodprosječnog saborskog zastupnika, koji na svoje radno mjesto dolazi kada, i kako mu se prohtije, bez da ga itko ozbiljno upita – zašto je tome tako? Odraz je to licemjerja hrvatske politike koja još jednom, po tko zna koji put pokazuje i dokazuje da političke elite žive iznad oblaka, pogodujući interesnim skupinama i tajkunima u čijim su radionicama stasali, te koji su ih pozicionirali na određenu fotelju, ne bi li im služili pognute glave.

Jer, hrvatska politika svodi se upravo na nojevsko guranje glave u pijesak i bijeg od krucijalnih problema hrvatskoga naroda, što siromaštvo, uz demografsku krizu nedvojbeno jest. Premda se od nove Vlade čije je uzde preuzeo lider HDZ-a Andrej Plenković puno očekivalo, čini se da unatoč volji koju je pokazao u predizbornoj kampanji, oni s kojima se okružio nemaju namjeru pomoći hrvatskoj sirotinji i njihovoj djeci osiguravajući im bolje sutra, već će ponovno agitirati za krupni kapital, te ići na ruku poduzetnicima i tajkunima, kojima i u ovim okvirima u kojima sada živimo ništa ne nedostaje.

Porezna reforma koju je umornoj naciji ponosno predstavio ministar financija Zdravko Marić, kojega je iz političke anonimnosti probudila Oreškovićeva vlada, odnosno bivši šef HDZ-a Tomislav Karamarko, djeluje kao još jedna od ideja čiji je cilj raslojavanje hrvatskog naroda produbljivanjem siromaštva i stvaranjem još veće razlike između siromašnog i bogatog sloja društva, dok se srednji stalež odavna ionako izgubio. Nije zalud dio javnosti sa skepsom i oprezom gledao na nagli Marićev uzlet u hrvatskoj politici, znajući da za ministarsku fotelju, napušta jednu od direktorskih u Agrokoru, kod najbogatijeg tajkuna Ivice Todorića u čijoj je kompaniji imao znatno veća primanja nego što ih ima sada, kao jedan od vodećih političara.

Državnim dužnosnicima veće plaće

Postavlja se stoga i nakon predstavljene porezne reforme pitanje – vodi li ona spašavanju Todorićeva carstva, te pogoduje li njemu i krupnom kapitalu? Opravdava li ministar Marić svojom reformom, nadimak kojeg su mu kuloari dali prozivajući ga – Kplus ministrom? Pitanja je mnogo, no jedno je sigurno – porezna reforma, po svemu sudeći, odlično oslikava demografsku sliku Hrvatske, jer će između ostaloga – pojeftiniti lijesovi, a poskupjeti cijene kruha. Da je doista riječ o nepravdi, svjedoči podatak koji je mnogima promakao.

Naime, državnim dužnosnicima, ministrima, članovima Vlade i ustavnim sucima, s prvim danom nove godine 2017., porast će neto plaća, jer ulaze u skupinu građana čija je neto plaća već sada veća od 15 tisuća kuna. Marićeva porezna reforma donijet će takvima veća rasterećena jer se na te plaće izdvaja veći iznos poreza, odnosno u njihovom slučaju to će činiti država. Tako će uz nižu osnovicu dužnosničke plaće, koje su u recesiji rezane u nekoliko navrata u prosjeku za 30 posto, iduće godine rasti od nekoliko stotina, pa sve do dvije tisuće kuna, ovisno o dužnostima koje obnašaju.

Kako bi shvatili sve apsurde ove stavke reforme, valja cijelu situaciju prikazati na primjeru predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, čija će plaća s prvim danima siječnja biti veća za oko 1500 kuna, te bi u konačnici trebala iznositi 24.125 kuna, dok joj je prema imovinskoj kartici bruto plaća danas 39.613 kuna, što je oko 22.720 kuna neto. I plaća premijera Andreja Plenkovića, obzirom na olakšicu za jedno dijete, trebala bi prelaziti 20 tisuća kuna. Plaća predsjednika Sabora koji ima tri sina, bit će tisuću kuna veća nego premijerova. Rasti će i plaće ministara koji će umjesto dosadašnjih 17,5 tisuća kuna imati oko tisuću kuna veću plaću, pod uvjetom da rabe olakšicu za dvoje djece.

Isto pravilo odnosit će se i na zastupnike, ali plaće će im ovisiti i o tome jesu li šefovi ili predsjednici pojedinih odbora, ali, primjerice, plaća od 25 tisuća kuna bruto, bez dodatnih olakšica mogla bi sa sadašnjeg prosjeka od 15 tisuća kuna neto, narasti za minimalno nekoliko stotina kuna, čime u vodu padaju Mostovi predizborni pamfleti o snižavanju zastupničkih i ministarskih plaća. Rasteretit će se Marićevom reformom i zaposlenici u bankama i telekomunikacijskim kompanijama, a smanjiti će se porez poduzetnicima koji ostvaruju dobit, dok će sirotinja i mali poduzetnici koji su daleko od dobiti, ponovno dobiti po prstima, te će plaćati više, što je samo jedan u nizu apsurda.

Ono što u priči o poreznoj reformi dodatno bode u oči, jest to što se njome nije išlo u susret onima koji već plaćaju porez na dohodak zbog niskih primanja. A od 2018. godine će zbog povećanja PDV-a s pet na 12 posto, poskupjeti kruh, mlijeko, ortopedska pomagala, knjige i novine, što je apsurdno i što doista upućuje na to da Marić svojom reformom pogoduje Todorićevom poslovnom carstvu koje je pred rasulom. Bivši ministar financija, SDP-ov Boris Lalovac, kojega su mnogi proglasili jednim od najboljih ministara u tom resoru ikada, detektirao je probleme i nelogičnosti u Marićevoj reformi, a zabrinulo ga je ukidanje najniže stope PDV-a na hranu, lijekove i osnovne potrepštine.

„To znači da će osnovne potrepštine – hrana, mlijeko, knjige poskupjeti sa šest na 12 posto, a to je značajan udar na standard hrvatskih građana, jer ćemo imati najvišu-najnižu stopu PDV-a u Europi“, komentirao je Lalovac. Bivšeg ministra zabrinulo je povećanje PDV-a na ugostiteljstvo, kojeg je on osobno smanjio, a kojeg Marić diže na 25 posto, što bi se prema Lalovčevom mišljenju moglo negativno odraziti na turizam, jednu od rijetkih grana od koje Hrvatska ima korist.

Da će im taj dio reforme stvoriti probleme u poslovanju, hrvatskoj javnosti obznanili su i članovi Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika pri Obrtničkoj komori Primorsko-goranske županije, koji su konstatirali da ugostitelji s najavljenom stopom poreza na dodatnu vrijednost od 25 posto ne mogu opstati, pa sada zahtijevaju razgovore s mjerodavnima najavljujući prosvjede i druge akcije. Predsjednik Ceha, Igor Stanger, istaknuo je kako ugostitelji uz taj porez plaćaju tri i više posto poreza na potrošnju, a dobar dio ugostitelja plaća koncesije koje ih stoje nekoliko postotaka prihoda.

Upitan kvalitetan, vrhunski turizam

„U pitanju je opstanak nas, naših obitelji i naših radnika“, poručio je Stanger, dodajući da je nakon fiskalizacije transparentno koliki su prihodi ugositelja. Predložio je i da se temeljem stvarnih prihoda pojedinog ugostitelja kreira izračun s PDV-om od 25 posto, jer smatra da će onda biti jasno i onima kojima sada nije, da je takvo što neodrživo. Upozorio je i da bi povećanje PDV-a na usluge u ugostiteljstvu, pogodovalo trgovačkim lancima koji nude rashlađena pića, sendviče i gotovu hranu, a povećanje PDV-a, prema njemu, osmišljeno je protiv ugostitelja, što ponovno ide u prilog tezi da ministar pogoduje Todoriću i njemu sličnima.

Stanger je naveo i kako će se, ukoliko se uvede stopa PDV-a na usluge u ugostiteljstvu od 25 posto, u Hrvatskoj teško moći razviti kvalitetan i vrhunski turizam, bez dobrih, kvalitetnih restorana, a još će teže biti moguće platiti kvalitetne i vrhunske kuhare, konobare i drugo osoblje. Problem kojega je prepoznao Lalovac, je i porez na nekretnine koji se uvodi na mala vrata i koji udara na prvokupce nekretnina, a to su uglavnom mladi ljudi i obitelji, što je onda dodatni udar i na hrvatsku demografiju. Zanimljivo je, među Marićevim rupama u poreznoj reformi, istaknuti i onu da se ukida porezna olakšica na reinvestiranu dobit, dok se povećava za troškove reprezentacije.

Kako u Hrvatskoj prste u sve reforme upliće politika, tako se na sreću u ovu reformu uključio i Most, iz čijih se redova može čuti kako na njenu provedbu na ovakav način neće u potpunosti pristati. Nezadovoljni su što će se povećati PDV u ugostiteljstvu, a ne sviđa im se ni što se najviša stopa poreza na dohodak spušta sa 40 na 36 posto. Nisu zadovoljniti niti povećanjem stope poreza od pet na 13 posto, a po toj se stopi oporezuju kruh, mlijeko, knjige i novine. Sporan im je i plan da se opća stopa PDV-a spušta 2018., sa 24 na 25 posto.

Što misli o Marićevoj poreznoj reformi, upitali smo ekonomskog analitičara Gustu Santinija, koji je s tom tematikom i više nego dobro upoznat, pa na ministrov potez gleda sa skepsom, obzirom da i sam idući tjedan predstavlja svoj prijedlog porezne reforme vezane za drvnu industriju naše zemlje.

„Generalno, porezna presija postojećim poreznim sustavom je prevelika, sirotinja plaća prevelike poreze i ja nemam tu što dodati, niti oduzeti. Međutim, ta sirotinja je samo jednim dijelom žrtva zbog postojećeg poreznog sistema. Osnovni je problem što se mi nismo bavili gospodarstvom i dinamikom gospodarskog razvoja i proizvodnjom, već smo se bavili stabilnošću cijena. Nužna posljedica stabilnosti cijena je destrukcija hrvatskog gospodarstva, ako se imaju u vidu fiksni tečaj, način privatizacije i internacionalizacija bankarskog sistema. Dakle, nemoguće je poreznim sistemom riješiti problem; on može biti velika poluga u rješavanju problema, ali nemoguće je njime doći do rješenja.

Ne mogu se potpuno složiti s time da ova porezna reforma nije u funkciji sirotinje, naime radi se o tome da se oporezuje porezni kapacitet. Kako sirotinja nema poreznog kapaciteta, ona se ni ne oporezuje, ali ne možete vi poreznim sistemom nadoknaditi to što ljudi imaju male plaće. Ljudi imaju male plaće zbog sulude ekonomske politike koja se više od 20 godina provodila u Hrvatskoj, prema tome tu nije rješenje. Ja bih bio puno hrabriji u reformi poreznog sistema, pa bi umjesto smanjenja poreza na dobit od 20 na 18 i 12 posto, uveo zaštitnu kamatu na kapital i to bi bila veća podrška gospodarstvu, nego što je promjena ovih poreznih stopa.

Drugu stvar koju predlažem je smanjenje najveće porezne stope, umjesto 36 na 30 posto, a plaćali bi ju samo oni koji imaju plaću veću od 30 tisuća kuna. Mislim da hrvatska država u fiskalnom pogledu mora dijeliti sudbinu svih građana. Pritom treba reći da ovu poreznu reformu ne bi trebala plaćati lokalna uprava i samouprava. Prema tome, sva ova smanjenja i porezne presije moraju ići na teret države“, kaže Santini, te napominje da neobrazovani ljudi bez vizije, ne mogu iz krize izvući državu. Prema njegovom mišljenju, Hrvatskoj nedostaje pametnih poduzetnika s kvalitetnim idejama, dok je radnike lako pronaći.

„Zašto Hrvatska ne bi u sklopu Europske unije bila čimbenik koji bi privlačio visokoobrazovane ljude da rade iz Hrvatske, da stvaraju u Hrvatskoj i da to izvoze u EU?“, zapitao se naš sugovornik, koji je kritički promotrio naš obrazovni sustav obzirom na broj visokoobrazovanih koji napuštaju našu zemlju. Studij svakog pojedinca stoji državu minimalno 50 tisuća kuna godišnje, a obitelj mjesečno još barem deset tisuća kuna, a sve ukupno državu i obitelj stoji oko 250 tisuća kuna. To je investicija, odnosno osposobljavanje da bi pojedinac bio učinkovit kao radna snaga, a tu je i izgubljena dobit, jer da pojedinac nije studirao onda bi radio. Tako iz te računice proizlazi kako nije normalno da visokoobrazovana osoba ima plaću od 6 do 7 tisuća kuna, već minimalno 15-20 tisuća kuna, a na tu plaću trebalo bi se plaćati 40 posto, što nije normalno.

Porez na nekretnine – pljačka

„Radi se o tome da u siromašnoj zemlji, gdje ljudi teško žive, veliki problem nastaje kod donošenja prave mjere koja je u interesu cijele Hrvatske. Obično se donose mjere u interesu nekih slojeva, a ljudi koji su siromašni i koji su socijalni slučajevi, rješavaju se razvojem, a ne socijalnim sistemom“, precizan je Santini, koji se osvrnuo i na poskupljenje cijene hrane, te porez na nekretnine, što definitivno nije dobro:

„U ovom momentu ne bih povećavao porez na hranu, a što se tiče poreza na nekretnine, apsolutno sam protiv te pljačke, jer su za nekretnine koje su stečene na zakonit način već plaćeni porezi, pa to onda upada u kategoriju dvostrukog oporezivanja. Jednom moramo stati – valjda ljudi imaju pravo na stan gdje će živjeti, valjda imaju pravo na nekakav dohodak. Osim toga, još je Aristotel rekao da je osnovica ili temelj svake zemlje – srednji sloj, kojega smo mi do sada uništili. Dakle, ja sam u potpunosti protiv oporezivanja nekretnina, ali sam za prohibicilno oporezivanje ekologije, a o tome nitko ništa ne govori. Mislim da moramo svojoj djeci i unucima ostaviti Hrvatsku, barem jednako onakvu kakvu smo naslijedili“, zaključio je Santini.

Autor: dnevno.hr

ZADNJE VIJESTI