Robert Anic/PIXSELL
Robert Anic/PIXSELL

Josipović i Bajić godinama štite rad lihvarskih kreditnih ureda iz Graza!

Autor: 7Dnevno, 10. ožujka, 2017.

Raiffesen banka je preko svojih krim-zadruga plasirala na tisuće lihvarskih kredita u Hrvatskoj! RBA navodi da je plasirao 370 milijuna eura kredita, ali brojke su očito puno veće. Na tisuće je oštećenika, a lihvari su posebice radili na tome da se kroz ovrhe domognu što više vrijednih nekretnina, posebice na obali i otocima

Poslovanje RBA kreditno-štednih zadruga iz Austrije godinama je nezakonito, jer iako nikada nigdje nisu registrirale svoje poslovanje do sada su izdale na tisuće kredita našim građanima. Dapače, 2003. godine Hrvatska narodna banka odbila im je dati dozvolu za rad, pa su posao nastavile obavljati na cesti, putem raznoraznih posrednika i odvjetničkih ureda, koji su bili paravan za njihovo nelegalno poslovanje. Koliko je takvih kredita nije uopće poznato, budući da RBA skriva podatke o poslovanju, a jedina brojka o kojoj govore je 370 milijuna eura plasiranih kredita u Republici Hrvatskoj. Za pretpostaviti je kako je brojka mnogo veća, ako uzmemo u obzir stotine i stotine oštećenika iz cijele Hrvatske, posebice na otocima i jadranskoj obali, budući da je krajnji cilj RBA zadruga bio domoći se atraktivnih nekretnina. Deložacije koje proteklih mjeseci pratimo po medijima također su u organizaciji RBA zadruga, s tim da nekretnine pod hipotekom prodaju trećima osobama za trećinu stvarnog iznosa. Tek se nedavno, na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu u procesu protiv novinarke HTV-a Helene Krmpotić, moglo doznati tko zapravo stoji iza njih, a to je Raiffesen banka iz Austrije, koja „uredno“ godinama posluje i u Hrvatskoj. Zašto HNB do danas nije istražio rad nelegalnih kreditnih ureda, tko drži kaznene prijave godinama u ladicama DORH-a i zašto do danas nije donesen zakon kojim će se onemogućiti njihov rad?

Torbarenje novca iz Austrije

Ugovori o zajmu koji su plasirani hrvatskim građanima nikada nisu ovjereni kod javnog bilježnika, a posrednici koji su za RBA zadruge obavljali cijeli posao uzimali bi od kredita i 35 posto novca. Hrvatski građani su ugovore potpisivali u odvjetničkim kancelarijama, a potom iz Austrije nelegalno prenosili novac preko granice. Za te potrebe su imali poseban broj telefona koji trebaju nazvati ako se nešto dogodi, što potvrđuje da je u cijelu priču upletena i policija te sam politički vrh. Koliko stotina milijuna eura su Hrvati ovim putem prenijeli preko granice i odakle RBA zadrugama, osnovanima sa samo 7 eura početnog kapitala, toliki novac – ostaje nepoznanica do današnjeg dana.
Zadruge iz Graza ponovno su došle u žižu javnosti kada je objavljena navodna lista uglednih hrvatskih imena s tajnim računima na kojima se navodno nalazi pola milijarde eura. Brojni novinari koji su se usudili progovoriti o poslovanju zadruga bili su izloženi progonu u medijima, posebice Styriji, u čijoj Upravi sjedi nekadašnji direktor RBA zadruga Markus Mair, a kako su ulazili dublje u priče, tako im je Krešimir Macan, p.r. stručnjak i glasnogovornik zadruga, gomilao tužbe za klevetu. Do sada su izgubili većinu tužbi koje su pokrenuli protiv novinara Tonija Eterovića, Nade Landeke te predstavnika oštećenika  Nene Koljaje.

Landeka: Ljudima oduzimaju nekretnine, a štiti ih državni vrh!

Nada Landeka, novinarka portala Hazud.hr dugi niz godina prati rad nelegalnih RBA zadruga. Upoznala je do sada, kaže, stotine i stotine ljudi koji su potpisivali te lihvarske kredite, ne znajući uopće što potpisuju.
„Poslovanje RBA zadruga štiti netko iz samog državnog vrha, jer mi je nevjerojatno da sve ove godine, dakle više od 20, posluju i oduzimaju ljudima nekretnine. Ono što sam u svom novinarskom radu doznala i do danas nemam odgovor na niti jedno pitanje koje sam im uputila, odnosi se prije svega na plasman kredita u Hrvatskoj. Kako su regionalne austrijske zadruge uopće dospjele na hrvatsko područje, s obzirom da se prema registraciji i zakonima Austrije smiju se reklamirati samo u svojim prostorijama? Također, otkrila sam da su kredite ljudima davali posrednici, no nije jasno jesu li oni bili na platnoj listi kao zaposlenici zadruga? Tako sam ustvrdila da je jednom od dužnika po ugovoru o kreditu umjesto kredita isplaćena plaća u iznosu od 60 tisuća eura!“
Landeka se dalje pita kako su zadruge bez ikakvog temeljnog kapitala uspjele osigurati toliko velike iznose za kreditiranje hrvatskih građana, točnije 370 milijuna eura, koliko i same priznaju da su dale našim ljudima? Ono što posebno upada u oči, objašnjava, je primjer Mirka Dukića iz Zagreba, koji je ugovor o kreditu sa zadrugama potpisao a da uopće nije imao putovnicu niti je izašao iz zemlje.

Deložacija obitelji Dukić sa Sv. Duha

Dragovoljca Domovinskoga rata i oca četvero djece Mirka Dukića javnost je upoznala na sam dan formiranja Vlade Andreja Plenkovića. Dok su novi vlastodršci udobno u svojim stolicama čekali imenovanja na Markovom trgu, nešto dalje na Svetom Duhu odvijala se prava drama. Interventna policija deložirala je obitelj Dukić iz svoga jedinog doma, a u pomoć su im pritekli i saborski zastupnici iz Živoga zida te general Željko Glasnović. Cijela sramota završena je prisilnom deložacijom obitelji Dukić i ostavila je gorak okus u ustima novoizabranog premijera Plenkovića, koji ni do danas nije riješio problem poslovanja RBA zadruga.

Tako smo upravo na toj deložaciji mogli čuti kako operiraju RBA zadruge po Hrvatskoj. Kako nam je objasnio Neno Koljaja, predstavnik oštećenika, zadruge su izdavale kredite ovdje u Hrvatskoj, a ne u Austriji, i to u odvjetničkim uredima bez ikakve ovjere bilježnika.
„Njima nije bilo ni u interesu da građani vraćaju kredit“, objašnjava Koljaja. „Bitno im je bilo samo da potpišemo ugovor i da nam uzmu nekretninu, po mogućnosti negdje na Jadranu. Imate stotine i stotine tih ugovora na Rabu, Zadru, otocima, Istri. Modus operandi je isti – za primjerice 50 tisuća eura uzmi pod zalog kuću na moru vrijednu pet puta više, potom podiži kamate kvartalno da ljudi ne mogu vraćati kredite i onda kreni u ovrhu i deložaciju. To se pokazalo kao odličan način funkcioniranja legalne otimačine i pljačke, jer država nije do sada uzela u obradu niti jednu od desetak kaznenih prijava. Što radi DORH i pravosuđe, zašto ih štite sve ove godine?“, pita se Koljaja.
Odvjetnik Milko Križanović, koji zastupa novinarku Helenu Krmpotić, daje odgovor na ključno pitanje tko štiti sve ove godine RBA zadruge. „Samo pratite tijek novca i doznat ćete tko štiti ovrhe RBA zadruga“, objašjava Križanović.
„Zemlja smo s velikim brojem ovršenih i blokiranih i treba dobro razlučiti  iz kojih razloga je tko došao u položaj dužnika. Ako se radi o osobama koje su nezakonitim i lihvarskim postupanjem došle u položaj dužnika, treba ih zaštititi. I mene zanima tko je propustio spriječiti djelovanje RBA zadruga, koje za posljedicu ima razorno djelovanje prema mnogobrojnim dužnicima koji su dovedeni u bezizlazan položaj. Samo pratite tijek novca i kome pripadaju ovršene nekretnine pa će odgovor biti sasvim jasan kome je u interesu ovakva situacija“, zaključuje Križanović.

Michael Spitzer, direktor zadruga, otkrio šokantnu istinu!

Da je Križanović dobro upućen u poslovanje RBA zadruge potvrđuje i činjenica kako je upravo on na nedavno održanom ročištu na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu uspio doznati tko stoji za zadruga. Šokantnu istinu otkrio je Michael Spitzer, direktor zadruga, koji je odvjetniku potvrdio kako se zadruge nalaze unutar koncerna Raiffesen banke, kojoj pripada i Raiffesen banka u Zagrebu. Zašto su do sada predstavnici zadruga šutjeli o toj informaciji nije jasno, no to objašnjava odakle im novac za kredite koje su plasirali po Hrvatskoj te otkriva namjeru nezakonitog poslovanja. Naime, Raiffesen banka nije mogla potpisivati takve ugovore o zajmu niti poslovati na takav način, pa su se RBA zadruge našle kao izvrsno rješenje problema kako što bezbolnije i brže oteti nekretnine po Jadranu Hrvatima.
To isto pitanje postavlja i Nada Landeka, kojoj nije jasno kako su dužnici s minimalnim plaćama uspjeli imati zadovoljavajući bonitet za dobivanje tako visokih iznosa kredita, tim više što su neki od njih bili nezaposleni ili zaposleni na određeno vrijeme? Postavlja se i pitanje, dodaje, je li točna informacija kako su neki od korisnika kredita upravo iz poslovnica Raiffesen banke bili upućivani na zadruge, jer u banci nisu zadovoljavali uvjete kredita? Je li riječ o organiziranoj pljački i pranju novca s čime je bio upoznat sam vrh Raiffesen banke sa sjedištem u Austriji?

DORH ne zanima suradnja s austrijskim istražiteljima!

A da cijela priča smrdi potvrđuje i istraga austrijskog državnog odvjetništva, zahvaljujući čijem je radu već nepravomoćno osuđen jedan bivši direktor RBA zadruga iz Graza. Upravo su oni otkrili da su se krediti plasirali u Hrvatskoj, a ne u Austriji, te doznali imena desetaka posrednika koji su dogovarali cijeli posao za zadruge ovdje kod nas. Iako su pokušali, do sada nisu uspjeli ispitati niti jednog posrednika iz Hrvatske jer je suradnja s DORH-om nemoguća. Iz DORH-a im, naime, nisu odgovorili ni na jedan od brojnih dopisa koje su im uputili, pa tako sami istražuju cijeli kriminal oko RBA kreditno-štednih ureda.
Upravo je u cijeloj ovoj aferi najslabija karika DORH i pravosuđe. Godinama okreću glavu od nelegalnog i nezakonitog poslovanja RBA kreditno-štednih zadruga, usprkos kaznenim prijavama koje su im upućene i očitim nezakonitostima u cijeloj priči. Direktore RBA zadruga u ured na Pantovčaku primao je i predsjednik Republike Ivo Josipović u nekoliko navrata, iako bi kao pravni stručnjak i profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu trebao jako dobro znati da ljudi s kojima se druži nemaju ni registriranu djelatnosti ni OIB u Hrvatskoj. S druge strane, u pet godina mandata nije pronašao ni minutu vremena za brojne oštećenike austrijskih ureda, koji su mu se godinama obraćali putem dopisa i medija i tražili da ih primi na razgovor. Situacija je još tragičnija ako se uzme u obzir da je na popisu štediša RBA zadruga i supruga bivšeg šefa DORH-a Mladena Bajića! To bi moglo objasniti zašto do danas nije pokrenuta istraga vezana uz rad Austrijanaca i tko ih štiti sve ove godine od kaznenog progona.

Zadruge lihvare hrvatske građane već 20 godina

O sprezi politike i DORH-a godinama upozorava Neno Koljaja, predstavnik oštećenika RBA zadruga. Saborske zastupnike marljivo obilazi uz članove udruge Veronika Vera, i upoznaje ih kako više od 20 godina zadruge lihvare hrvatske građane, uz potporu sustava i pravosudnih tijela.
„Kako RBA zadruge nisu imale dozvolu za poslovanje u Hrvatskoj, novac su građanima isplaćivali na ruke, eventualno manji dio je išao preko bankovnih računa. A novac su posrednici donosili u kovčezima, i to milijune. Kako su prelazili austrijsku, slovensku i hrvatsku granicu, ako imate na umu da samo 105 tisuća kuna možete prenijeti bez prijave u zemlji, još do danas nije poznato. Očito ih je netko štitio, jer riječ je o stotinama milijuna eura. Pa to su kamioni i kamioni novaca!“, objašnjava Koljaja.
„Nekako mislim da su Austrijanci na taj način prali novac i da se tako izbjegavalo plaćanje poreza, ali ima tu i drugih stvari. Dokumentacija koju smo prikupili iz Austrije potvrđuje da su zadruge bile predmet kaznenog progona i da su direktori na sudovima priznali krađe i krivotvorenja, porezne prekršaje i brojne druge nezakonitosti u poslovanju. Zašto naš DORH ne surađuje s austrijskim i zašto već godinama drži moju kaznenu prijavu u ladici u Gajevoj, još uvijek ne mogu doznati. Ne odgovaraju na pozive, na mailove, pokušavam doći do Cvitana, ali neuspješno. Čovjek kao da ne postoji za nas oštećenike, a znam da nas je više od 10 do sada predalo kaznene prijave s dokazima kako su nezakonito poslovali u Hrvatskoj. Zašto ih štite sve ove godine, uključujući i HNB koji mirno sve ove godine promatra kako lihvare građane i prave se da nemaju veze s tim jer su im odbili dati dozvolu za poslovanje? Pa zašto nisu istražili tko stoji iza tih kreditnih ureda iz Graza? Zašto mi tek na suđenju novinarki Krmpotić doznajemo da je vlasnik zadruga Raiffesen banka?“, zaključuje Koljaja.

Isplate u obliku pozajmica!

Novac je isplaćivan, objašnjava nam, putem pozajmica, a ugovore su ovjeravali javni bilježnici u Hrvatskoj, i oni su također sudjelovali u ovom kriminalu jer ti ugovori koje su ovjeravali nisu pravno valjani i oni su to znali. Iznosi pozajmica su bili samo na papiru jer su korisnici tih pozajmica samo dio tog novca dobivali na ruke. Najveći problem su napravili s tvrtkama poput Julpin, koju su zadužili za dva milijuna eura a isplatili su mu oko pola tog novca za račun tvrtke, dok je ostatak prebačen na ženu direktora banke i posrednika, što se jasno vidi iz isplata računa. Nešto je uzeo i direktor zadruge, koje inače odgovaraju našim d.o.o. tvrtkama. Dakle, osnivaju se s minimalnim temeljnim kapitalom, a registrirani su strogo pokrajinski, za kredite malim obrtnicima i poljoprivrednicima. Oni su ujedno i ulagači i oni sami odlučuju kome posuđuju novac. Izaberu po dva direktora koji onda posluju u njihovo ime, objašnjava Koljaja.

U RBA urede udružene 43 zadruge – za što bolju pljačku!

Da je to točno potvrđuje i ispis iz austrijskog sudskog registra koji pokazuje da su ukupno 43 zadruge udružene u RBA urede sa sjedištem u Grazu. No, nigdje u registru ne postoji podatak kako su zadruge osnovane zbog plasiranja novca u inozemstvo, kao što je slučaj s Hrvatskom. Da je riječ o sumnjivim radnjama, potvrđuje i činjenica kako je korisnicima kredita novac isplaćivan na ruke, što nije praksa legalnog poslovanja drugih banaka u zemlji. Ljudi su uzimali kredite u dobroj vjeri, a kamata je bila u startu vrlo povoljna – oko 7-8 posto godišnje. Međutim, to je bila obična navlakuša jer je odmah nakon potpisivanja ugovora uzet trošak provizije posredniku od oko 10 posto, a idući mjesec troškovi koji bi se pribrojili glavnici su se penjali sa svakom ratom. Tako je krenulo i nabijanje kamate, pa je ona kvartalno rasla do 12 posto, a zadruge su obračunavale i zatezne kamate. Zapravo je mali broj onih koji su takve nepovoljne kredite uspjeli otplatiti, a to čini se, nije ni bio cilj zadruga. Cilj im je bio dočepati se po vrlo povoljnoj cijeni atraktivnih nekretnina na jadranskoj obali i otocima, a u otimačini svega založenog zdušnog su pomagali odvjetnički uredi i bilježnici. Sumnju na nelegalno poslovanje pobuđuje i činjenica kako zadruge nije uopće zanimalo poslovanje tvrtki kojima su izdavali kredite, nego jedino nekretnine u njihovom vlasništvu, kako tvrtki tako i njihovih direktora. Nekretnine koje su uzimali pod zajam nisu uopće procijenjene od strane ovlaštenog procjenitelja, pa je većina podataka o vrijednosti kuća napravljena od oka ili uz suglasnost odvjetnika. Korisnici kredita nisu mogli uplaćivati rate putem banaka ili računa zadruga, jer ih one nisu ni imale u Hrvatskoj. Novac su davali posrednicima koji su ih potom nosili u Austriju, a dio novca su posrednici zadržavali kod sebe. Brojni su slučajevi da je izvršena ovrha na nekretninama a dug nije u cijelosti podmiren, jer su ljudi i dalje dužni, usprkos blokiranim računima i oduzetim kućama.

Kriminal na prodaji ovršenih kuća uz pomoć sudova!

Kako objašnjava Koljaja, upravo je na prodaji kuća na sudskoj dražbi napravljen najveći kriminal, jer kuće otkupljuju ljudi iz tih zadruga po smiješno niskoj cijeni. U svemu tome im pomažu sudovi, pa tako primjerice sutkinja na Rabu koja presuđuje u koristi RBA zadruga to čini jer joj je i suprug korisnik njihovog kredita. Iako smo u nekoliko navrata tražili njezino izuzeće, ona i dalje radi i dobiva predmete RBA ureda na stol. Što mislite, u čiju će koristi presuđivati?, pita se Koljaja.
Čak i nakon prodaje nekretnine, korisnici kredita i dalje ostaju dužni zadrugama, pa je izlazak iz pakla ovrha i blokada računa nemoguća misija. Slično se dogodilo i u Mađarskoj, koja je takve kredite proglasila ništetnima, što je potvrdio i Europski sud za ljudska prava. No hrvatski građani ne mogu svoja prava potražiti na tom sud jer nisu iscrpili sva pravna sredstva u zemlji. Na taj način se RBA zadrugama i dalje dopušta nelegalno lihvarenje domaćih nekretnina ispod cijene.
Da se u Saboru izglasa zaključak o obustavi ovrhe po vrlo mutnim i mimo zakona dodijeljenim kreditima, godinama se bore članovi udruge žrtava pravosuđa Veronika Vera. Građanima poručuju da ne nasjedaju na raznorazne kredite putem SMS poruka koji ne podliježu hrvatskim zakonima. Koliko god bili u novčanoj stisci ne nasjedajte i ne uzimajte takve kredite, jer biste u konačnici za koju tisuću kuna mogli platiti desetke i desetke tisuća kuna troškova. A ako ne možete dobiti regularan kredit od banke koja posluje po zakonu – to je vjerojatno zato jer su u banci procijenili da ga ionako nećete moći vraćati, a upravo s tim lihvari i računaju. Njihov cilj nije povrat kredita, nego vaša imovina, objašnjava Drago Raspudić iz udruge Veronika Vera.

Zašto Vlada, u kojoj je i Most, ne udari po lopovima?

Tko god se odluči stati na kraj ovoj koruptivnoj hobotnici, stavit će si brojne neprijatelje na vrat. Problem se više ne može gurati pod tepih jer svaki dan svjedočimo deložacijama obespravljenih građana koje ne štiti ni sustav ni DORH ni pravosuđe. Tristo tisuća blokiranih građana koji ne mogu vraćati svoje dugove ostavljeni su na milost i nemilost institucija, a njihovi dugovi iz dana u dan rastu. Dovoljan je samo jedan Vladin akt da bi se ovom problemu stalo na kraj – obustava ovrha do okončanja parničnog postupka po tužbi za ništetnost. Zašto Vlada šuti i zašto MOST, koji se tijekom predizborne kampanje zalagao za rješenje ovoga problema, danas ne želi o njemu govoriti? Dokaz da je riječ o ništetnim ugovorima ima više nego dovoljno. Hoće li konačno oni koji štite RBA zadruge odgovarati pred sudom, posebice bivši državni odvjetnik Mladen Bajić i bivši predsjednik RH Ivo Josipović? Ima li Vlada Andreja Plenkovića volje zaustaviti nezakonito lihvarenje ne samo ovih, nego i brojnih drugih kreditnih ureda, koji po većim hrvatskim gradovima niču kao gljive poslije kiše? Do sada su oni više nego dobrodošli u Hrvatsku, dapače, njihovo poslovanje nije predmet nikakvih istraga, a pljačka hrvatskoga naroda odvija se uz potporu najviših državnih ustanova.

Autor: 7Dnevno, 10. ožujka, 2017.

ZADNJE VIJESTI