Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

JEDAN BITAN DETALJ S POKOPA PARTIZANSKIH ŽRTAVA SVIMA JE PROMAKNUO: Kakvu nam poruku ovime šalju?

Autor: I.Delić

Predsjednica, premijer i predsjednik Sabora sudjelovali su na pogrebu i komemoraciji, ali ne i predstavnici oporbe.

Pokopom održanim u grobnici u memorijalnom parku za žrtve rata Dobrova okončan je pogreb, ali i komemoracija žrtvama komunističkih zločina ekshumiranih iz stratišta Huda Jama u Mariboru. Javnih pogrebom posmrtnih ostataka dosada ekshumiranih žrtava partizanskog zločina Hude Jame njih 778 među kojima i stotine Hrvata okončan je proces prijenosa njihovih tijela iz stratišta u obiteljsku grobnicu.

Na komemoraciji i pogrebu, prisustvovao je hrvatski i slovenski državni vrh, ali da prošlost ne prihvaćamo svi na jednak način te da nemamo jednak pijetet prema svih žrtvama svjedoči činjenica kako se u Sloveniji nisu mogla vidjeti lica vodećih SDP-ovaca i HNS-ovaca, ali se zato ondje moglo sresti predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović čiji je dolazak navodno bio upitan do posljednjeg trenutka, a uz nju na ovom događanju sudjelovali su premijer Andrej Plenković te brojni drugi predstavnici hrvatske politike uključujući i predsjednika Sabora Mostova Božu Petrova.

Izostanak predstavnika oporbe pokazatelj je da u hrvatskoj politici ne postoji konsenzus oko temeljnih povijesnih istina, ali jednako tako valja se zapitati da li ljevičari u hrvatskoj svojim postupcima i neprimjerenim potezima brane lijevi totalitarizam te istovremeno ignoriraju stav Vijeća Europe o žrtvama komunizma koji je najbolje prikazan kroz Rezoluciju Vijeća Europe 1481 iz 2006., a kroz kojega je EU osudila zločine totalitarnih komunističkih zločina.

Tekst kojega je Skupština usvojila 25. siječnja 2006 godine prenosimo u cijelosti:

1. Skupština Europskog parlamenta poziva se na svoju Rezoluciju 1096 (1996) o mjerama za razbijanje ostavštine bivših komunističkih totalitarnih sustava.

2. Totalitarni komunistički režimi koji su vladali u Srednjoj i Istočnoj Europi u prošlom stoljeću, a koji su još na vlasti u nekoliko zemalja svijeta, bili su, bez iznimke, označeni masivnim povredama ljudskih prava. Povrede (ljudskih prava op.p.) su se razlikovale ovisno o kulturi, zemlji i povijesnom periodu i uključivale su pojedinačna i kolektivna ubojstva i smaknuća, smrti u koncentracijskim logorima, izgladnjivanja, deportacije, mučenja, prisilni rad i druge oblike masovnog fizičkog terora; progone na etničkoj i vjerskoj bazi, povredu slobode savjesti, misli i izražavanja, slobode tiska i također nedostatak političkog pluralizma.

3. Zločini su opravdavani u ime teorije klasne borbe i principa diktature ploretarijata. Interpretacija oba principa ozakonila je eliminaciju ljudi koji su smatrani opasnima za izgradnju novog društva i, kao takvih, neprijateljima totalitarnog komunističkog režima.
Velik broj žrtava u svakoj zemlji su bili državljani te zemlje. To je posebno bio slučaj sa ljudima iz bivšeg SSSR-a koji su u smislu broja žrtava daleko nadmašili ljude ostalih zemalja.

4. Skupština priznaje da su, unatoč zločinima totalitarnih komunističkih režima, neke Europske komunističke partije pridonijele postignuću demokracije.

5. Pad totalitarstičkih komunističkih režima u Srednjoj i Istočnoj Europi nije bio u svim slučajevima popraćen međunarodnom istragom zločina koje su ti režimi počinili. Dapače, počinitelji tih zločina nisu izvedeni pred sud međunarodne zajednice, kao što je bio slučaj sa stravičnim zločinima koje je počinio Nacionalsocijalizam (nacizam).

6. Kao posljedica toga vrlo je niska svjesnost javnosti o zločinima počinjenima od strane totalitarnih komunističkih režima. Komunističke partije su legalne i aktivne u nekim zemljama, iako se u nekim slučajevima nisu distancirale od zločina koje su počinili totalitarni komunistički režimi u prošlosti.

7. Skupština je uvjerena da je svjesnost o povijesnim zbivanjima jedan od preduvjeta da se izbjegnu slični zločini u budućnosti. Dapače, moralna procjena i osuda počinjenih zločina igraju važnu ulogu u edukaciji mladih naraštaja. Jasan stav međunarodne zajednice prema prošlosti može biti smjernica za njihove buduće akcije.

8. Također, Skupština vjeruje da žrtve zločina totalitarnih komunističkih režima koje su još žive ili njihove obitelji, zaslužuju sućut, razumijevanje i priznanje za svoje patnje.

9. Totalitarni komunistički režimi su još uvijek aktivni u nekim zemljama svijeta i zločini se i dalje događaju. Percepcija nacionalnih interesa ne bi smjela spriječiti zemlje u adekvatnom kritiziranju postojećih totalitarnih komunističkih režima. Skupština snažno osuđuje sve te povrede ljudskih prava.

10. Rasprave i osude koje su se dosad izvršile na nacionalnom nivou nekih država članica Vijeća Europe ne mogu osloboditi međunarodnu zajednicu od zauzimanja jasne pozicije prema zločinima počinjenima od strane totalitarnih komunističkih reima. Ona ima moralnu obavezu da to učini bez daljnjeg odgađanja.

11. Vijeće Europe je dobro pozicionirano za takvu raspravu na međunarodnom nivou. Sve bivše Europske komunističke zemlje, sa iznimkom Bjelorusije, su sada njene članice i zaštita ljudskih prava i vladavina prava su osnovne vrijednosti za koje se zauzimaju.

12. Zbog toga, Parlamentarna Skupština snažno osuđuje masovno kršenje ljudskih prava od strane totalitarnih komunističkih režima i izražava sućut, razumijevanje i priznanje žrtvama tih zločina.

13. Također, poziva sve komunističke ili post-komunističke partije da u svojim zemljama, ako to dosad nisu učinile, ponovo procijene povijest komunizma i svoju vlastitu prošlost, jasno se distanciraju od zločina počinjenih od strane totalitarnih komunističkih režima i da ih osude bez ikakvih nejasnoća.

14. Skupština vjeruje da će ova jasna pozicija međunarodne zajednice omogućiti daljnje pomirenje. Dapače, da će moguće ohrabriti povjesničare širom svijeta da nastave svoja istraživanja usmjerena prema određivanju i objektivnoj provjeri toga što se dogodilo.

Na komemoraciju su se osvrnuli i pravaši iz HSP AS.

“Hrvatska još uvijek nije poprimila suvremena europska načela niti se povodi za suvremenim društvenim tendencijama. Neposredno nakon završetka Drugoga svjetskoga rata jugoslavenske komunističke vlasti u rudnik Barbarin rov u mjestu Huda jama bez ikakvog suđenja odvezli su približno 3000 Hrvata, Slovenaca i Nijemaca koji su u rudokopu živi zatvoreni te okončali svoje živote u najstrašnijim mukama.
Odavanje pijeteta ovim žrtvama nažalost izostaje hrvatski politički vrh što je u izravnoj suprotnosti sa Zakonima RH, ali i moralnoj obvezi prema narodu kojima isti vlastodršci pripadaju. Naime, brojne izmjene zakonskih rješenja dovele su do konačnog Zakona o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja koji točno definira kako: “Izvršenje obveze istraživanja i uređenja grobova žrtava poslijeratnog razdoblja i vođenja evidencija o pronađenim mjestima i broju žrtava u njima te postupanja s pronađenim posmrtnim ostacima žrtava Drugog svjetskog rata i žrtava poslijeratnog razdoblja i njihovog dostojnog zbrinjavanja, te dostojnoga trajnog održavanja vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i žrtava poslijeratnog razdoblja, sukladno odredbama ovoga Zakona, preuzima Republika Hrvatska”.
Nažalost, hrvatska javnost apsolutno je ostala uskraćena u dobivanju točnih i temeljitih informacija o tome koliko je sama RH, što je vlastiti zakoni obvezuju, sudjelovala u financiranju i istraživanju razmjera ovog zločina, pa da jasno vidimo jeli riječ o istinskim naporima da raščistimo s prošlošću ili tek o deklarativnim stavovima za dnevnopolitičke potrebe. Isto tako, sasvim je izgledno kako nismo iskoristili ni mogućnosti identifikacije žrtava čiji potomci i dalje tragaju za svojim očevima i djedovima. U konačnici, žalosna je činjenica kako na ovom komemorativnom pokopu ne bi bio niti jedan najviši predstavnik hrvatske izvršne vlasti da slovenski novinari s čuđenjem nisu počeli propitkivati takav odnos izabranih prema vlastitom narodu i njihovim precima. Stoga ne treba ni čuditi činjenica kako Hrvatska niti na koji način nije pokušala utjecati barem na izgled grobnice ili same ceremonije komemoracije kad se nameće zaključak kako je Huda jama hrvatskoj vlasti i dalje teret, a ne moralna i društvena obveza. U konačnici, ako uistinu želimo izgraditi modernu i europsku Hrvatsku koja ne silazi s usta nove hrvatske vlasti, onda je i krajnje vrijeme da počnemo provoditi moderne europske zakone”, stoji u priopćenju Vlatke Vukelić, dopredsjednice te stranke.

Autor: I.Delić

ZADNJE VIJESTI