FaH

Je li u ovome zamka? Što se krije iza ‘Kujundžićeve privatizacije zdravstva’?

Autor: Iva Međugorac

”Za pacijente to ništa ne mijenja, a nositelji ordinacija djelatnost ugovaraju s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO), ta će se djelatnost odvijati u prostorima koji ostaju u vlasništvu grada odnosno županije, a ordinacije se neće moći premještati mimo toga, kako se sugerira. Ordinacije će imati obvezu prilagoditi radno vrijeme prema onome što će odrediti županijski uredi za zdravstvo i dobit će obvezu participirati u dežurstvima vikendom. To dosad brojni koncesionari nisu radili, zbog čega imamo veliki pritisak na objedinjene hitne bolničke prijeme, a imat će i zakonsku obvezu intervenirati u izvanrednim situacijama kao što su poplave i slično”, rekao je ministar zdravstva Milan Kujundžić komentirajući navode o potencijalnoj privatizaciji zdravstva koja proizlazi iz njegova prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti. U spomenutom razgovoru čelni čovjek zdravstva kazao je kako će županije i dalje organizirati primarnu zdravstvenu zaštitu na svojem području.

”No, sada im se otvara prostor da u domu zdravlja organiziraju i specijalističku djelatnost, da angažiraju specijaliste iz bolnica, da otvore fizikalnu medicinu, logopediju, a svi će oni sklapati ugovore s domom zdravlja”, ustvrdio je Kujundžić te dodao kako bi to trebalo smanjiti pritisak na bolnice te pojačati protok pacijenata i smanjiti liste čekanja. S druge strane, ordinacije će umjesto dosadašnjeg zakupa i koncesije plaćati najam ordinacije po tržišnoj cijeni koja vrijedi za neku lokaciju ovisno o kriteriju po kojem se takva cijena formira.

Ministar navodi kako bi to trebalo smanjiti pritisak na bolnice, pojačati protok pacijenata i smanjiti liste čekanja. S druge strane ordinacije će, umjesto dosadašnjeg zakupa i koncesije, plaćati najam ordinacije po tržišnoj cijeni koja vrijedi za neku lokaciju prema kriterijima po kojima se takva cijena formira.

”Nikoga ne želimo nagovarati a još manje tjerati da uzme ordinaciju, no zato ćemo kroz posebnu uredbu o nagrađivanju omogućiti da i ti liječnici, koji ostanu pri domu zdravlja a imaju veliki broj pacijenata i dobro rade, budu bolje plaćeni nego dosad. Postojeći sustav je doktore iz domova zdravlja tjerao da idu u koncesionare jer drugačije nisu mogli više zaraditi bez obzira koliko radili. Što se tiče kriterija za procjenu tko je od zdravstvenih radnika u domovima zdravlja i bolnicama postigao natprosječne rezultate da bi bio nagrađen, mislim da tu svi malo kompliciramo. Za to postoje relativno jednostavni kriteriji. Nikako se ne mogu složiti da je nemoguće izmjeriti nečiji rad u medicini jer postoje vrlo jasni kriteriji, a to su izvršenost postupaka i složenost postupaka”, istaknuo je ministar za Hinu te objasnio kako neće biti automatskog prijenosa ordinacija već će se za to raspisivati natječaj. Što god da ministar govorio činjenica jest da se po svemu sudeći trudi umiriti stručnu javnost, ali i građane koji strahuju od privatizacije zdravstva. Dio struke je podijeljen. A oni koji dobro poznaju sustav tvrde kako je u dosadašnjem sustavu javnog zdravstva zaposleno 80 tisuća ljudi, od čega je svega 6000 liječnika i 30 tisuća medicinskih sestara. Ako se izuzmu službe za čišćenje i restoransko osoblje, preostalih 44 tisuće čine ravnatelji, zamjenici, zamjenici zamjenika, kadrovske službe, i tajnice od tajnica, tvrdi naša dobro upućena sugovornica. Godinama veliki novac curi administrativnim službama, i baš se one vjeruje naša sugovornica bune protiv ovoga zakona jer neće moći biti preplaćeni, a pokušat će se izbjeći i nepotizam.

”Javno zdravstvo DA, ali vođeno stručnjacima i najboljima od najboljih, do sada u ovom sustavu takvi su nam išli preko granice. Zašto? Jer pred “bogovima” ravnatelja domova zdravlja nisu mogli dobiti priliku, jer se zapošljavalo negativnom selekcijom, jer nitko nije imao nikakve odgovornosti za svoj vlastit učinjeni posao, jer se javnim nabavama nabavljao materijal upitne kvalitete za visoke novce.

Ovim zakonom struka će donositi odluke u svom uskom stručnom području, što do sada nije bio slučaj, pacijenti će imati napokon konkurentsko javno zdravstvo, gdje će propasti liječnici koji ne obavljaju svoj posao kako treba, a i dalje će dobivati iste usluge kao i do sada preko osiguranja.

Ovaj model ide prema austrijskom modelu




Model domova zdravlja, koje imamo valjda još jedini mi u Europi, je u zadnjih 30 godina dokazao da je nevaljan, zdravstvo grca u dugovima, liste čekanja su predugačke”, poručuje naša sugovornica te napominje kako ravnatelji domova zdravlja imaju plaću od 50 tisuća kuna. ”Naravno da se takvi bune, i ja bih se čvrsto držala za tu “bogovsku” fotelju, koja nosi takvu plaću, ovlasti “Boga”, neodgovornost prema pacijentima koja se ne kažnjava, te mogućnost krađe enormnih iznosa u javnim nabavama”, zaključuje naša sugovornica.

No, protiv Kujundžićeva zakona pobunio se i njegov imenjak Bandić, čelni čovjek hrvatske metropole. Grad Zagreb dao je vrlo opširne prijedloge i primjedbe na Zakon o zdravstvenoj zaštiti koji predviđa privatizaciju temeljnog zdravlja, odnosno primarne zdravstvene zaštite i marginalizaciju domova zdravlja pa je zato na ministrov stol dospjelo i pismo pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo doktora Vjekoslava Jeleča.

U Gradu Zagrebu, zamjeraju ministrovom zakonu između ostaloga top štop pravila rada moraju biti ista za domske liječnike i one koji rade kao privatnici ako su u zdravstvenoj zaštiti. Predlažu kako treba definirati prava opredijeljenih pacijenata koji se liječe u privatnoj praksi.ministru zamjeraju diskriminaciju po dobi jer liječnici u privatnoj praksi mogli bi raditi do 70-te godine, a u javnim ustanovama sa 65 godina moraju se umiroviti, ujedno nije riješeno financiranje budućih specijalizacija za liječnike primarne zdravstvene zaštite, a nije određen niti maksimalan broj privatnih ordinacija na teritoriju pojedine samoupravne jedinice.




Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.