Goran Kovacic/PIXSELL
Goran Kovacic/PIXSELL

HRVATSKA PUNA UPITNIH DIPLOMA: ‘Iz gimnazije koju je pohađala Pusić potvrdili su da nikada nije završila treći i četvrti razred’

Autor:

Vesna Pusić, Marina Lovrić Merzel, Milijan Brkić, Asim Kurjak i tako u nedogled nabrajati bi se mogla imena onih čija je diploma dovođena u pitanje.

Hrvatska javnost ovih dana uvelike bruji o saborskoj zastupnici Živoga zida Vladimiri Palfi zbog činjenice da je u Sabor ušla kao kandidat u trećoj izbornoj jedinici, a u kojoj se baš kao i u ostatku javnosti predstavljala kao diplomirana inženjerka građevine. Prema medijskim napisima Palfi navodno ne posjeduje diplomu Građevinskog fakulteta, a zbog svega što se oko nje i njezine stranke izdogađalo ova je mlada dama najavila da odlazi iz politike, prije nego li je u nju ušla. No, zanimljivo je kako se sva medijska svita sjatila na mladu Palfi koja je realno pogrešku počinila, dok se s druge strane brojnim pripadnicima visoke politike 20-ak godina toleriraju anomalije u fakultetskim diplomama. Tako je primjerice ugledni odvjetnik Željko Olujić svojedobno prozivao bivši ministricu vanjskih poslova Vesnu Pusić koja je uzgred bila i hrvatska kandidatkinja za glavnu tajnicu UN-a prozivao zbog nepravilnosti u diplomi, a na što kako nam tvrdi do danas nitko nije reagirao.

-Nikada gospođa Pusić nije demantirala ono što sam tvrdio, a što tvrdim i dalje što je istina objektivna. Ja nisam nikada rekao da ona nije maturirala u Zagrebu, ali je ona treći i četvrti razred gimnazije završila u Americi te nikada nije tražila nostrifikaciju, odnosno da joj se to prizna. To je svojevremeno izjavila i direktorica gimnazije u koju je ona išla, da nikada tamo nije završila treći i četvrti razred. A da sam ja u pravu govori činjenica da me za izrečeno nikada nije tužila, niti je ikada za ono što sam izrekao dala demanti- kaže Olujić. Naš sugovornik potvrđuje kako nikada niti druge nadležne institucije nisu reagirale na njegove izjave. -Institucije su trebale reagirati, odnosno njezino Ministarstvo kada sam je prozvao, ali oni su to odšutili čak nisu niti demantij dali. A pitanje vjerodostojnosti svega toga je pitanje drugih organa, prije svega inspekcija koje su mogle izršiti pregled, nadalje i škola u koju je ona tvrdila da je išla, odnosno završila gimnaziju također nije nikada dala nikakvo priopćenje. Dakle, očito je da sam ja bio u pravu- zaključuje Olujić. No, kada bi ove dvije dame bile jedine čije su diplome stigmatizirane tada bi mi jamačno bili nešto uređenije društvo no što jesmo.

Za plagiranje diplome prozivan je HDZ-ov Milijan Brkić. Javnost je svojedobno brujala o neugodnosti koju je gostujući kod Stankovića doživjela nekadašnja sisačka županica  Marina Lovrić Merzel. Ova rastrošna dama voditelju emisije Nedjeljom u 2 nije znala odgovoriti kako se točno zvao njezin diplomski rad na Prometnom fakultetu. Iako se nadasve normalnim čini znati temu preko koje si se domogao akademskog zvanja, Merzelova je ne trepnuvši ustvrdila kako se za to pitanje nije pripremila. Nije stoga nemoguće da je i ona poput horde drugih na tom fakultetu diplomirala baš u eri kada su se ispiti i diplome kupovali kao na seoskoj tržnici, što je otkriveno u aferi Index u kojoj je šest profesora proglašeno krivima. Među poznate optuženike za plagiranje spada i doktorAsim Kurjak, kojega se prozivalo zbog dvaju znanstvenih radova od strane uglednog britanskog znanstvenog časopisa British Medical Journal. Povjerenstvo zagrebačkog Medicinskog fakulteta zaključilo je kako su radovi Asima Kurjaka doista plagijati. I doktor Zdravko Radman, mlađi brat akademika Miroslava Radmana bio je pod sumnjom za plagijat. Sedmorica filozofa prijavila su ga da je u članku ‘The Ethical Mind: An Outline’ objavljenom na engleskom jeziku u časopisu hrvatskoga filozofijskog društva Synthesis philosophica, gotovo doslovce prepisao članak ‘Does Neuroscience Refute Ethics?’ objavljen na internetu pod pseudonimom Lucretius, ali dotični nije snosio nikakve posljedice.

Što kažu brojke?

O diplomama u Lijepoj Našoj, bez obzira na društveni status pojedinca podosta govore i brojke, a nedavno provedeno istraživanje otkriva da je čak četvrtina ispitanika priznala kako su ukrali dio tuđeg rada. U anketi koju je proveo portal EduCentra studenti i učenici upitani su rade li svoje radove sami ili ih kopiraju, a ostale tri četvrtine tvrdile su da tek konzultiraju druge radove. Anketa provedena među zaposlenicima hrvatskih sveučilišta otkrila je kako se čak 29 djelatnika barem jednom u karijeri susrelo sa znanstvenim radom za koji su sumnjali da je dijelom ili posve plagiran, a u diplomskim radovima ta brojka ide sve do 82 posto. Pisanje kako diplomskih tako i seminarskih radova nudi se u internetskom prostranstvu na svakom uglu te se kao takvo pretvorilo u unosan biznis. O stanju u hrvatskom školstvu te o načinu polaganja ispita podosta govore i akcije Uskoka pa smo tako nakon akcije Index svjedočili priči o kupovanju ispita na zagrebačkom Medicinskom fakultetu, a priča je pak otišla sve do Ekonomskog fakulteta u Osijeku. Ondje je podignuto čak šest optužnica, u igri je bilo i nekoliko desetaka optuženih, pa čak i osuđenih profesora te brojnih drugih posrednika i raznih stručnih suradnika koji su bili sudionici lažiranja i prodaje ispita. Akcija Indeks pokrenuta je davne 2007. godine, a do sada je otkriven niz slučajeva korupcije na hrvatskim sveučilištima. Akcija provedena u Osijeku, gdje se profesore podmićivalo čak i odojcima, pokazuje u kakvom društvu živimo.

Zapanjujući podatci revizije

Unutarnja revizija u Zagrebačkom holdingu započela je kada je pomoćnica Slobodana Ljubičića dobila otkaz zbog lažirane diplome Pravnog fakulteta, a nakon toga pokazalo se da je još 279 zaposlenika s lažnim diplomama. Njih 253 ostalo je bez posla. Najviše nepravilnosti pronađeno je u ZET-u. Naime, kod 84 zaposlena ustanovljeno je da imaju lažnu dokumentaciju o obrazovanju. U Čistoći njih 71 nema odgovarajuću stručnu spremu za posao koji obavljaju, dok je 23 “lažnjaka” pronađeno u Zagrebparkingu i Tržnicama Zagreb. U Zagrebačkim cestama njih je 17, u Zrinjevcu 13, a u Vodoopskrbi i odvodnji 11 zaposlenika bez odgovarajuće dokumentacije o obrazovanju. Aferu s diplomama imali su nedavno i na Hrvatskoj radioteleviziji gdje se spominjalo 17 nevjerodostojnih dokumenata, odnosno četiri nevjerodostojne diplome i 12 srednjoškolskih svjedodžbi nakon čega su svim zaposlenicima s tim dokumentima otkazani ugovori o radu. Pomalo znakovito, Robert Tomić Zuber, urednik Dokumentrnog programa HTV-a te sportska izvjestiteljica Mila Horvat dali su sporazumne otkaze, i to svega nekoliko tjedana prije nego što je Uprava državne televizije objavila kako su djelatnici te kuće dobili otkaz zbog lažiranih diploma i dokaza o stručnoj spremi, ali i nakon što su najavljene dodatne provjere diploma.

Na javnom servisu šuškalo se i o brojnim drugim upitnim diplomama i statusima djelatnika. Tako je primjerice prozivan Branko Nađvinski koji se na poziciji urednika našao sa srednjom školom. Prozivala se u tom kontekstu i Ana Jelinić, a ova dvojka primala je plaće u iznosu od oko 10 tisuća kuna. Sporno je u dijelu javnosti bilo i imeSaše Kosanovića koji je sa srednjom školom također bio novinarska perjanice Hrvatske radiotelevizije. Tu je i Sanja Gvozdanović koju je na televiziju dovela Mirjana Rakić, a koja je završila višu pedagošku. Katja Biočina navodno također ima srednju školu i plaću višu od 10 tisuća kuna, dok je Stipe Alfieri navodno studirao 11 godina. Danijela Trbović, koja je tek nedavno diplomirala, sa srednjom je školom vodila skoro sve mozaične i zabavne emisije na javnoj televiziji. Za neadekvatnu diplomu prizivan je i bivši direktor Elektroistre Valter Krizmanić za prijevaru jer je posao u tom javnom poduzeću dobio temeljem krivotvorene diplome, za što ga je svojedobno optuživalo pulsko tužiteljstvo. Svojedobno je Radio Mrežnica pisala o tome da je direktor jedne tvrtke u vlasništvu Grada na svoje radno mjesto stigao pomoću lažne diplome. Gradonačelnik Damir Jelić tada je najavio provjeru svih diploma u gradskim tvrtkama i upravi. Zbog krivotvorenja diplome visoke stručne spreme i na temelju njezine nevjerodostojne radne knjižice osuđena je i Bernardica Topolnjak, bivša pročelnica ureda karlovačkog župana, nekadašnja šefica računovodstva karlovačke Toplane te bivša predsjednica karlovačkoga županijskog HSP-a

Bernardica Topolnjak (prije Topolnjak-Halapa) iskoristila je lažnu diplomu da bi se zaposlila 2008. kao “rukovoditeljica” službe za financijske, računovodstvene i komercijalne poslove u karlovačkoj Toplani, a nakon toga bila je imenovana na dužnost “pročelnice Ureda župana u Karlovačkoj županiji”, gdje je radila od listopada 2010. do veljače 2012. Županijski sud u Zagrebu presudio je nekadašnjoj glasnogovornici splitsko-dalmatinske policije Marini Kraljević Gudlje također zbog krivotovrenja diplome. Prema toj presudi, ova je dama tijekom 1996. od nepoznate osobe nabavila krivotvorenu diplomu zagrebačkog Filozofskog fakulteta. S takvom krivotvorenom diplomom zaposlila se u MUP-u i tamo radila na više radnih mjesta za koja je potrebna visoka stručna sprema. Krajem 2011. zatražila je premještaj u Ravnateljstvo policije. No, u Ravnateljstvu posumnjali su u autentičnost diplome. Najpoznatiji slučajevi, između navedenih, oni su iz Hrvatskih šuma, u kojima je nađeno 28 krivotvorina, a posebno zanimljiv slučaj bio je onaj Mate Štimca: on je primao savjetničku plaću u iznosu od 15 tisuća kuna, na raspolaganju mu je bilo vozilo 24 sata dnevno, na poslu je rijetko viđan, a imao je krivotvorenu diplomu Prometnog fakulteta u Zagrebu.

Autor:

ZADNJE VIJESTI