Borna Filic/PIXSELL

Hoće li zbog HEP-a puknuti brak HDZ-a i Mosta?!

Autor: Ivica KOVAČIĆ / 7Dnevno / 13. siječnja 2017.

Usporedo s raspravom oko toga, trebaju li se dionicama HEP-a otkupljivati Inine dionice  od MOL-a, Most  želi finalizirati svoje pregovore s HDZ-om oko kadroviranja ne samo u HEP-u, nego i u drugim energetskim tvrtkama, kao što su Plinacro i Crosko. Mostovci žele na čelo tih kompanija postaviti svoje ljude i smatraju da je upravo sada, kada se na šefa HDZ-a i Vlade, Andreja Plenkovića, svalila silna lavina problema oko otkupa dionica Ine od MOL-a, pravo vrijeme za još jednu, (nemoralnu), trgovinu

I dok predsjednik HDZ-a i Vlade, Andrej Plenković, pokušava uvjeriti javnost da je najbolji način za otkup dionica Ine, inicijalna javna ponuda 25 posto minus jedna dionica HEP-a, u samoj stranci ta ideja nailazi na otpore. Prva je rezervu prema takvom planu otkupa Ininih dionica, iznijela i nesuđena ministrica gospodarstva, inače aktualna potpredsjednica stranke, Ivana Maletić, a poslije se Plenkovićevoj ideji žestoko suprotstavio i potpredsjednik HDZ-a, Darko Horvat, u prošloj Vladi ministar poduzetništva i obrta.

„Za vraćanje upravljačkih prava nad Inom, nije potrebna privatizacija HEP-a“, tvrdi Horvat. „Koliko god mediji potencirali konsenzus politike oko procesa vraćanja upravljačkih prava nad Ininim otkupom cjelokupnog paketa dionica MOL-a, toliko u energetskoj struci postoji konsenzus da za otkup istih ne smijemo prodavati dio HEP-a i ponoviti pogrešku iz 2003.“, poručio je Darko Horvat putem Facebooka.

Iako je u medijima procurila i informacija da su se prodaji četvrtine HEP-a javno suprotstavili još i šef  zagrebačkog HDZ-a, Andrija Mikulić i Branko Bačić, oni su, brže bolje, demantirali te informacije. Za razliku od njih, Ivana Maletić je ostala čvrsto pri svom stavu, te je predložila da novac, ako se ide u otkup Ine, treba pronaći na drugom mjestu, primjerice prodajom državne imovine, poput vojnih objekata, poslovnih prostora i slično, kako bi se kupila Ina.

„Nije donesena konačna odluka da se ide u prodaju 25 posto minus jedna dionica HEP-a, niti je rečeno da je to jedini model za otkup MOL-ova udjela u Ini. Upravo je zato i otvorena rasprava, kako bi se sve razmotrilo i vidjelo što je najbolje rješenje ako se ide u otkup Ine“, kazala je HDZ-ova europarlamentarka Ivana Maletić. Također je naglasila da je HEP, zbog prirodnih resursa, prilika da se dobro pozicioniramo u regiji, no, njime treba dobro upravljati.

„Najprije treba restrukturirati HEP i donijeti strategiju njegova razvoja, a onda ići u prodaju dijela dionica, ali s tim da se zadrži kontrola države u upravljanju. Ne smije se propustiti šansa da HEP bude važan regionalan igrač“, kazala je Maletić i navela da zbog toga treba pričekati s prodajom dionica HEP-a.

Ona, naime, smatra da HEP ne treba miješati s Inom, nego ga postaviti na zdrave noge, a onda ići u IPO, s tim da se novac dobiven od prodaje dijela dionica HEP-a uloži u njegov daljnji razvoj.

HDZ protiv referenduma o prodaji 25 posto dionica HEP-a




I HDZ-ov ministar prometa, Oleg Butković, apelira na strpljenje, te potvrđuje Maletićkine riječi kako nije  donesena konačna odluka da se ide u prodaju 25 posto minus jedna dionica HEP-a. Čak ni autorica te ideje, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, Martina Dalić, više  nije ultimativno pri stavu da se Ina otkupi sredstvima dobivenima od prodaje HEP-a, već je i sama rekla kako poziva na raspravu da bi se vidjelo što je najbolje rješenje.

No, iz svega ovoga je razvidno da predsjedniku Vlade i HDZ-a, Andreju Plenkoviću, nije nimalo lako, pogotovo što na još kompliciranije otpore oko prodaje dionica HEP-a, nailazi među svojim koalicijskim partnerima – u Mostu. Podsjetimo, Mostov zastupnik Miro Bulj, prvi je reagirao na ideju  koju je iznio premijer Plenković o prodaji 25 posto minus jedne dionice HEP-a, kako bi se tim novcem otkupile Inine dionice od MOL-a. Bulj je tom prigodom rekao kako nitko nema pravo prodati HEP, osim vlasnika, a to je hrvatski narod.

„Smatram da bi svaka odluka o prodaji HEP-a bez volje većine hrvatskih građana, iskazane na referendumu, bila još jedna u nizu izdaja nacionalnih interesa”, poručivao je prije nekoliko dana  Ivan Bulj na Facebooku. A samu ideju o referendumu koju su, osim Bulja i Mosta, zagovarali i SDP-ovci, predsjednik HDZ-a i Vlade, Andrej Plenković, ne smatra dobrom.




„Ne vidim nikakve potrebe za organiziranjem referenduma. To je moj politički stav, vrlo čvrst i vrlo jasan, jer su to odluke koje su u domeni Vlade, Hrvatskog sabora i predstavničke demokracije“, ističe Plenković. No, šef HDZ-a i Vlade, jasno se usprotivio i ideji čelnika Mosta, Bože Petrova, da se promijeni Ustav, ne bi li se u temeljnom dokumentu, zaštitila rasprodaja strateških kompanija.

Mostov pritisak na Plenkovića

„Naš Ustav i danas ima članke koji jasno govore o prirodnim bogatstvima i njihovoj posebnoj zaštiti, a u njemu stoji i da će se to pobliže regulirati zakonskim propisima. Smatram da je ovaj prijedlog više simboličkog karaktera. Imam povjerenja u Vladu i stranku, siguran sam da se i zakonskim propisima adekvatno može osigurati razina upravljačkih prava u ključnim strateškim kompanijama“, komentirao je  Plenković ideju Bože Petrova o promjeni Ustava, kako bi se zaštitila rasprodaja strateških kompanija. A jedna od takvih strateških nacionalnih kompanija, zasigurno je i HEP, oko kojeg se ovih dana vodi pravi mali rat između Mosta i HDZ-a.

Naime, usporedo s raspravom oko toga, trebaju li se dionicama HEP-a otkupljivati Inine dionice  od MOL-a, Most upravo sada želi finalizirati svoje pregovore s HDZ-om oko kadroviranja, ne samo u HEP-u, nego i u drugim energetskim tvrtkama, kao što su Plinacro i Crosko. Mostovci žele na čelo tih kompanija postaviti svoje ljude i smatraju da je upravo sada, kada se na šefa HDZ-a i Vlade, Andreja Plenkovića, svalila silna lavina problema oko otkupa dionica Ine od MOL-a, pravo vrijeme za još jednu (nemoralnu), trgovinu.

Inače, Plenković je pod velikim pritiskom i u stranci, jer se od njega traži da ovaj put ne popusti Mostovim ucjenama, koji se želi dočepati upravljanja velikim energetskim tvrtkama. Dosta je što smo im dali u ruke cijeli represivni aparat, a sada bi oni htjeli i svoje ljude na čelu velikih energetskih tvrtki, prije svega HEP-a, Plinacroa i Croska, kažu izvori iz HDZ-a.

Mostovo koketiranje sa SDP-om

Također, oni se pitaju, ima li igdje u svijetu da grupa građana, kao što je Most,  s 10,4 posto osvojenih mandata u Saboru, stalno nešto uvjetuje pobjedničkoj stranci i de facto dobije sve što od HDZ-a zatraži. Oni su čudotvorci, reći će ironično neki u HDZ-u, jer su dobili cijeli represivni aparat u ruke, a sada žele postaviti svoje ljude na čelo najvećih energetskih tvrtki u državi, bez obzira što za takva odgovorna mjesta nemaju adekvatne kadrove. Zato ih i traže po tramvajskim stajalištima, u poluzbilji kažu neki od ogorčenih HDZ-ovaca.

Zanimljivo je da Most koketira i sa SDP-om, i to tako da u tvrtkama koje su pod njihovom ingerencijom, ne smjenjuju SDP-ove kadrove, kako bi sutra imali izgovor u eventualnim pregovorima s tom strankom o nekoj budućoj koaliciji.

Čak i dosadašnji simpatizeri Mosta u HDZ-u, Davor Ivo Stier i Goran Marić, ne gledaju više blagonaklono na Mostovu grabežljivost, samo je još pitanje koja je uloga u svemu tome generala Damira Krstičevića.

Dakle, nakon prijedloga predsjednika Vlade, Andreja Plenkovića, da se Inine dionice od MOL-a otkupe prodajom četvrtine HEP-a, naglašeno su počeli pucati odnosi između HDZ-a i Mosta, kao i braniteljskih udruga i Generalskog zbora.

Mnogi u HDZ-u pitaju, dokle će njihova stranka trpjeti prevelike apetite svojih koalicijskih partnera iz Mosta i ima li to više uopće smisla? Oni napominju da su po pitanju Ine i HEP-a, i HDZ i Plenković dobili veću potporu od oporbenog HNS-a, nego li od Mosta. Stoga smatraju da je HDZ u prilici birati koalicijske partnere, pogotovo kada  SDP-u, nakon Milanovićeva odlaska i Bernardićeva dolaska, potpora pada, a i Most se približava čarobnoj brojci od 5 posto potpore hrvatskih građana.

Hoće li čelnici Mosta, napokon, shvatiti da se ne mogu ponašati u vladajućoj koaliciji kao da su oni pobjednici parlamentarnih izbora ili će njihovi apetiti, što se lokalni izbori budu približavali, postajati još veći, pitanje je na čiji odgovor možda i nećemo dugo čekati…

Autor:Ivica KOVAČIĆ / 7Dnevno / 13. siječnja 2017.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.