screenshot

Hoće li Srbija ikada priznati neovisnost RH?

Autor: D.Boroš/7Dnevno/13.01.2017.

Hrvatsko-srpski diplomatski odnosi u formalnom smislu postoje od ljeta 2006. godine kada je Hrvatska Srbiji formalno priznala neovisnost, odnosno pravo nasljedstva nakon što je, izglasavanjem neovisnosti Crne Gore prestala postojati dotadašnja državna zajednica Srba i Crnogoraca koja se u desetljeću nakon raspada SFRJ svakako zvala. Prije toga je Srbija s Hrvatskom imala međunarodne odnose samo kao dio Savezne Republike Jugoslavije koja je formalno 9. rujna 1996. priznala neovisnost Hrvatske. To de facto znači da sama Srbija nije nikada priznala neovisnost RH.

Prije točno 25 godina, 15. siječnja 1992. Republika Hrvatska je, nakon obrane od velikosrpske agresije, dobila i međunarodno priznanje svoje neovisnosti.

Toga dana suverenu Hrvatsku priznale su Belgija, Velika Britanija, Danska, Malta, Austrija, Švicarska, Nizozemska, Mađarska, Norveška, Bugarska, Poljska, Italija, Kanada, Australija, Francuska, Finska, Švedska, a do kraja siječnja Republiku Hrvatsku su priznale još 44 države.

Hrvatsku je prva priznala susjedna nam Slovenija, ali u to vrijeme, u lipnju 1991.godine ni ona nije bila međunarodno priznata. Isto su učinile i bivše sovjetske republike, Litva, Ukrajina, Latvija i Estonija. Svima je dobro znano kako je prva država koja je priznala Hrvatsku bio Island u prosincu 1991. godine.

Rusija je Hrvatsku priznala u veljači, Japan u ožujku, Sjedinjene Američke države u travnju, a na sjednici Glavne skupštine 22.svibnja 1992.godine, Hrvatska je aklamacijom primljena u članstvo Ujedinjenih naroda.

Ipak, zemlje koje su prednjačile u diplomatskim nastojanjima za međunarodno priznanje Hrvatske bile su Vatikan i Njemačka.

Diplomacija Svete Stolice kao prva u svijetu, još je 3. listopada 1991., objavila kako radi na hrvatskome priznanju. Njemačka je priznanjem Hrvatske mjesec dana prije ostalih – 18. prosinca 1991. – izazvala brojne prijekore u međunarodnoj zajednici, ali je time de facto pokrenula nezaustavljivu diplomatsku akciju među ostalim tadašnjim članicama Europske zajednice. Kada su ostale zemlje te organizacije, današnje Europske unije, priznale Zagreb, Bonn je istovremeno sa RH potpisao protokol o uspostavi diplomatskih odnosa.

Samo tri iskrena prijatelja – papa Wojtila, Mock i Kohl




Sljedećih su dana svi europski i svjetski mediji gotovo bez iznimke pozdravljali odluku svojih vlada. Izuzev njemačkih, koji su priznanje Hrvatske slavili i kao njemačku diplomatsku pobjedu, ostali mediji su posebno isticali činjenicu da su političari sa zakašnjenjem shvatili što se događalo u tadašnjoj Jugoslaviji.

Nikada ne smijemo zaboraviti u kakvim je zapravo teškim okolnostima stvorena hrvatska država. Naime, bez obzira na međunarodne okolnosti, mirni raspad bivše SFRJ nije bio moguć, jer je Slobodan Milošević pod svaku cijenu htio stvoriti „Veliku Srbiju“. Nažalost međunarodna zajednica nije bila spremna na rasprad Jugoslavije, a vrhunac licemjerja svjetske politike bio je embargo na uvoz oružja kojem su „ jednako“ bile izložene i goloruka Hrvatska kao i Srbija koja je raspolagala trećom vojnom silom u Europi.

Međutim, usprkos svim nepovoljnim uvjetima možemo biti iznimno ponosni na taj dio svoje povijesti, jer je Hrvatska na demokratski način proglasila svoju neovisnost i pri tome ispunila sve zahtjeve međunarodne zajednice. Ali da se nismo obranili od brutalne velikosrpske agresije, sasvim sigurno, nikada ne bi bilo ni moderne hrvatske države, a na putu prema neovisnosti Hrvatska nije imala puno prijatelja osim Svete Stolice i Njemačke.




Isto tako, ne treba zaboraviti da je Milošević još krajem rujna i početkom listopada 1991. planirao potpuno okupirati Hrvatsku. Međutim, prijelomna stvar se dogodila u noći između 18. i 19. prosinca 1991. kada su tadašnji ministar vanjskih poslova Hans-Dietrich Genscher i njemački premijer Helmut Kohl slomili stavove Francuske i Velike Britanije i potpuno otvorili vrata međunarodnom priznanju Hrvatske.

Upravo zato, hrvatski državni vrh mogao bi više pažnje posvećivati tom možda i najvažnijem datumu u modernoj povijesti, jer bez njega ne bi ušli niti u UN, niti u Vijeće Europe, a zatim u NATO i Europsku uniju.

Srbija nije službeno nikada priznala Hrvatsku

I dok je primjerice Milorad Dodik od zabranjene godišnjice Republike Srpske prije nekoliko dana napravio međunarodnu proslavu, službena hrvatska politika je zadnjih godina dan međunarodnog priznanja obilježavala više nego skromno.

Bivši predsjednici Republike Mesić i Josipović obratili bi se naciji izjavom na javnoj televiziji, upriličen bio bio neki koncert ili primanje za diplomatski zbor i to bi uglavnom bilo to.

Ne treba zaboraviti kako hrvatsko-srpski diplomatski odnosi u formalnom smislu postoje od ljeta 2006. godine kada je Hrvatska Srbiji formalno priznala neovisnost, odnosno pravo nasljedstva nakon što je, izglasavanjem neovisnosti Crne Gore prestala postojati dotadašnja državna zajednica Srba i Crnogoraca koja se u desetljeću i pol nakon raspada SFRJ svakako zvala.

Prije toga je Srbija s Hrvatskom imala međunarodne odnose samo kao dio Savezne Republike Jugoslavije koja je formalno 9. rujna 1996. priznala neovisnost Hrvatske. To de facto znači da sama Srbija nije nikada priznala neovisnost RH.

screenshot
screenshot

 

 

 

 

 

Autor:D.Boroš/7Dnevno/13.01.2017.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.