Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

HDZ-ovi kuloari bruje: Plenkovićeva zamjena za Hasanbegovića je Bruna Esih?

Autor: I.Delić

Esih je bliska s Plenkovićem, ali je bliska i desnici pa njeno imenovanje nije nemoguće.

Kako zadovoljiti desnicu, ali i ispuniti žensku kvotu u Saboru, a istovremeno izbjeći medijsku hajku koja bi mogla nastati imenovanjem Zlatka Hasanbegovića ministrom kulture, pitanja su s kojima se ovih dana suočava predsjednik HDZ-a Andrej Plenković. No, kako saznajemo iz te stranke nakon dugo mozganja budući šef Vlade naišao je na odlično riješenje kojemu je svo ovo vrijeme bilo, narodski rečeno pred nosom. Kao potencijalna ministrica kulture spominjala se Nina Obuljen koja je crvena krpa desnim biračima, dok bi s druge strane javnost, ali i HDZ-ovci s lakoćom na toj poziciji prihvatili Brunu Esih koja slovi kao adekvatna zamjena za Hasanbegovića, ne bude li on doista ministar. Mlada Esih nova je zvijezda političke desnice koja uživa Plenkovićevo povjerenje tako da ovaj scenarij nije nemoguć, a u Sabor je ušla s 11.pozicije u prvoj izbornoj jedinici zahvaljujući preferencijalnim glaosvima. Povjerenje joj je predsjednik HDZ-a dao premda nije članica njegove stranke već se svoje pozicije domogla kao nezavisna kandidatkinja. Osim što bi Esih zadovoljila desnicu, zadovoljila bi i potrebe za ženama u vladi. Naš sugovornik iz HDZ-a tvrdi da je Esih odlična kompenzacija za Hasanbegovića dok bi s Obuljen otišli u suprotnom smjeru od Hasanbegovića, premda njena stručnost na koju se referirao Plenković nije upitna. No, ne treba smetnuti s uma da šanse za ovu poziciju još uvijek ima i bivši ministar Jasen Mesić, ali i neka druga imena koja bi mogla isplivati posve neočekivano.

Inače, Esih je donedavno javnosti baš poput Hasanbegovića bila relativno nepoznata asistentica na Institutu Ivo Pilar, a pažnju javnosti na sebe je skrenula prošle godine kada je bila posebna izaslanica predsjednice Kolinde Grabar Kitarović na komemoraciji za Bleiburg. Mimo protokola predsjednica je te prigode posjetila spomen područje na Bleiburgu dan prije službene svečanosti, a Esih je poslala na sam dan proslave što ne čudi obzirom na to da je riječ o suautorici knjige Čuvari bleiburške uspomene, a svoj istraživački rad na spomenutom institutu posvetila je proučavanju suvremene hrvatske povijesti s posebnim naglaskom na Drugi svjetski rat, poslijeratni period i Domovinski rat.

– Godine 2002. s kolegama sam započela rad na knjizi Čuvari bleiburške uspomene, odnosno o djelovanju Počasnoga bleiburškoga voda (PBV). To je bio izniman istraživački zadatak, jer do tada se o Počasnom bleiburškom vodu gotovo ništa nije znalo. Danas samo o tome imamo prikupljenih podataka za najmanje tri takve knjige ili dokumentarna filma. Jednako tako dolazila sam do novih spoznaja o široj problematici stradanja u ratu i poraću II. sv. rata, a posebice o djelovanju jugoslavenskog represivnog sustava u kasnijim desetljećima. Kao istinoljubivu osobu to vas u potpunosti preuzme, a danas sam, eto, i predsjednica udruge Hrvatski križni put- rekla je Esih u nedavnom intervjuu za naš portal. Karijeru ove odvažne žene obilježio je jedan slučajan susret kada je na obrani diplomskog rada igorm slučaja u komisiju sjeo profesor Josip Jurčević, inače suradnik na Institutu Ivo Pilar. Esih je na obrani briljirala, a tema joj je bila usko vezana uz Domovinski rat pa su nastavili suradnju. Na istom institutu upoznaje i Zlatka Hasanbegovića, a kojem i danas ima samo riječi hvale.

– Izvrsnim i teško zamjenjivim, što osim mene misli i tiha većina hrvatskog naroda. S time se ne slaže samo glasna manjina u čije partikularne interese je ministar dirnuo- ocijenila je njegov rad u fotelji ministra kulture s kojim je 2004. osnovala Hrvatski križni put udrugu koja se bavi istraživanjem stradanja Hrvata u Drugom svjetskom ratu i poraću kada su mnogi postali žrtvama represivnog komunističkog aparata, a tema udruge su i ubojstva u emigraciji. Bruna Esih glas je onih koji i danas zazivaju provednu lustracije, ali vjeruje da je taj pojam zagađen različitim interpretacijama. -Odustala sam od korištenja riječi lustracija, jer je taj pojam zagađen različitim interpretacijama, od kojih je malo koja bila ispravna. Sintagma suočavanje s prošlošću predstavlja isto, ali u još obuhvatnijem smislu. Ono ne predstavlja samo jednu od opcija na putu sazrijevanja hrvatskoga društva, već isključivi preduvjet. Ključno je tko se nalazi na pozicijama vlasti i moći koja iz nje proizlazi. Netko tko se ogriješio o temeljna ljudska prava i slobode i komu bi bilo svejedno kako se ova država zove i kakva je budućnost nje i hrvatskoga naroda sve dok je on sam uživa u povlasticama stvorenim uz pomoć skrojene mreže svoje interesno-ideološke garniture, trebao bi razmisliti o nekoj drugoj karijeri. Politika svugdje u svijetu pati od nedostatka brige za čovjeka, građanina, što bi joj trebala biti osnovna zadaća. Ali, u Hrvatskoj je problem i puno dublji, jer su u pitanje dovedeni i važni nacionalni interesi i sigurnost države Onima koji su proizašli iz bivšega sustava, poglavito ako su bili u poziciji donošenja odluka na štetu pojedinaca koji su tada smatrani nepodobnima, ne smije se pružiti prilika i moć da nastave sa svojim utjecajem kojeg su imali u komunističkom sustavu. Danas gotovo svakodnevno svjedočimo da imamo problem s ljudima iz iste udbine mreže, odnosno novim ljudima koje su ovi putem sustava proizveli i koji su usvojili istu metodologiju rada. Suočavanje s poviješću, odnosno s činjenicama, te s posljedicama represije i totalitarnim nasljeđem, nužno je i imalo bi blagotvoran učinak na hrvatsko društvo i budućnost- poručila je uoči izbora za dnevno.hr te se osvrnula i na bivšeg premijera Zorana Milanovića i njegovu retoriku u kampanji: -Milanović i SDP bave se neprekidnim spinovima, jer u tome vide svoju jedinu šansu za povratak na vlast. Praviti se lud i prebacivati krivnju uvijek na nekog drugog uža je Milanovićeva specijalnost, što najjasnije vidimo u slučaju „Lex Perković“. Ne samo od početka kampanje, već i od daleko ranije postavljam pitanje: razlikuje li se onaj tko svjesno štiti naredbodavce likvidacija i dokazane kršitelje temeljnih ljudskih prava i sloboda od njih samih? Zaslužuje li takav ikad više baviti se politikom, štoviše, biti premijerom na što pretendira, iako mu je prošli premijerski mandat započeo i prošao u sramoćenju države pred cijelom Europom i međunarodnom zajednicom?

Autor: I.Delić

ZADNJE VIJESTI