screenshot/HRT

Vujčić kod Stankovića nahvalio eurozonu i nije želio reći kolika su mu godišnja primanja!

Autor: T. P.

Guverner Vujčić sjeo je ispred Aleksandra Stankovića te će pokušati odgovoriti na neka od gorućih pitanja

Gost emisije “Nedjeljom u 2” Aleksandra Stankovića guverner je Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.

Treba li Hrvatska umjesto kune uvesti euro te (ako već moramo) je li pametnije zaduživati se u domaćoj ili stranoj valuti, neka su od pitanja na koja će Stanković nastojati dobiti odgovore u emisiji “Nedjeljom u dva”.

>>> Boris Vujčić, životopis (biografija)

Na samom početku emisije Stanković je Vujčića upitao kako to da se prije 35 godina, kada je dvojio oko upisa fakulteta, odlučio za studiranje ekonomije, a ne Akademije dramskih umjetnosti. Vujčić je na to rekao da se doista dvoumio između ekonomije i režije te da se u to vrijeme bavio fotografijom, puno čitao i gledao filmove, ali je čitao i The Economist i druge ozbiljne časopise i pokazivao interes za ekonomijom. Otac ga je jednom ponukao na razmišljanje o tome te je ipak otišao na ekonomiju i sada mu nije žao.

“Kad odaberete put, onda idete njime”, rekao je Vujčić te priznao da je ljubitelj talijanskog neorealizma koji se bavi temom radničkih prava, siromaštva i sl. Stanković ga je pitao kako to, s obzirom na to da je danas glavni bankar države. Vujčić je pojasnio da mu se sviđa i fotografski i realistični, narativan prikaz tih filmovima, a ne smatra se glavnim nego centralnim bankarom Hrvatske.

“Talijanski neorealizam se bavi ljudima onako kako žive, topliji je, a ja sam tome skloniji. U duši sam uvijek bio južnjak i uvijek ću radije krenuti gledati talijanski i španjolski film nego nešto drugo”, rekao je Vujčić.

Stanković je naglasio da je Vujčić ipak sjevernjak u poslu, što on nije porekao.




Kuna ili euro?

“Mislim da ćemo relativno brzo uvesti euro. Perspektiva o kojoj trebamo razmišljati je pet godina plus. Tražimo ulazak u tečajni mehanizam, da bi se zadovoljili svi kriteriji, njih pet. To moramo pokazati u roku od dvije godine, da smo ih u stanju udovoljiti. Mi smo te uvjete već udovoljili ranije, ali nismo tad bili dio tog tečajnog mehanizma. Sada će taj ulazak može biti i zahtjevniji za nas nego ispunjavanje uvjeta. Moramo prvo izaći iz proceduce prekomjernog deficita, a zatim moramo ući u taj mehanizam”, kaže Vujčić koji ne bi htio predviđati točnu godinu kada ćemo prijeći na euro. To bi moglo biti oko 2022. godine, ali možda i prije, a možda i kasnije, dodao je Vujčić koji je potvrdio da ima podršku sadašnjeg premijera, Andreja Plenkovića.

Zašto Hrvatska hrli u eurozonu?




“Postoje različita viđenja o tome što će biti s eurozonom. Jedno je i ono da će ona opstati. Ne vidim kako Hrvatska može izgubiti. U idućih pet godina mora se pokazati hoće li eurozona opstati ili ne. Ako opstane, to će i dalje biti dobro za nas. Ali sve što mi do tad trebamo napraviti, bit će dobro za nas, ulazili u eurozonu ili ne.

 “Eurozona neće nikada biti potpuna fiskalna unija, nikada”, dodao je Vujčić.

Što u slučaju da uđemo u eurozonu, može li nam se dogoditi da građani budu na šteti? – pitao je Stanković Vujčića koji je odgovorio da je većina tečaja vezana uz euro i da postoji tečajni rizik. “U RH je otprilike 500 milijardi duga vezanog uz euro. Troškovi deprecijacije su jako visoki. Ako kuna aprecira, onda štetitmo konkurentnosti. HNB mora zagovarati tečaj stabilnosti. Kad nemamo tečajnu politiku, na dijelu troška nemamo što puno izgubiti. Dio troška je kod samog uvođenja eura. Eurostat pokazuje da je porast cijena u mnogim zemljama bio 0,09 primjerice posto, što je porast, ali nije velik”, rekao je Vujčić.

“Ja potpisujem kunu, ali moram brinuti o tome što je ekonomski interes. A to je uvesti što prije euro. Mi nemamo što puno izgubiti, ali imamo što dobiti – smanjenje kamatnih stopa, smanjenje rizika, regulatornih obveza prema bankama, to ćemo moći maknuti. Banke će imati pristup likvidnosti potpuno Europske središnje banke. Poanta je ulazak u eurozonu. Porast rejtinga, jeftinije financiranje, zaduženje u istoj valuti, a ne u stranoj, sve su to dobiti”, naglašava Vujčić.

Na pitanje je li potreban referendum za to treba li kunu zamijeniti eurom Vujčić je rekao da definitivno treba javna rasprava, a možda i referendum

Era niskih kamata

“Svi su osjetili te niske kamatne stope. I na stambene kredite i kredite poduzećima i državi”, kaže Vujčić.

Hrvatski izvoz

Kako će se povećanje domaće proizvodnje i investicijski jači ciklus odraziti na hrvatski izvoz, pitao je Stanković Vujčića.

“Temeljni razlog oporavka RH je ulazak u EU. Rast robnog izvoza se vidio 2014. i 2015. i njegov nastavak u 2016. – sve zbog ulaska u EU. Glavna zapreka većeg izvoza u RH do tada je bilo što nismo bili članica EU. Stope više neće biti tako visoke kao prije, ali ono što preuzima sad poticaj rastu je domaća osobna potrošnja i što se stanovništvo ponovno počelo zaduživati. Imat će veće plaće, rastu nominalne plaće, znači izvori za osobnu potrošnju rastu, a najveću stopu rasta će imati investicije, u velikoj mjeri zbog angažmana fondova EU. Potrebno je neko vrijeme da se ugovore projekti prije povlačenja novca. Ove godine računamo na milijardu i sto milijuna eura iz Fondova. Zemlja kad uđe u EU – profitira”, kaže guverner HNB-a.

Plaće u HNB-u

“Prosječna plaća u HNB-u je 9800 kuna, za viceguvernera je bila 32 000 i nešto, a guverner 35 000 i nešto kuna”, rekao je Vujčić. “HNB ima 640 zaposlenih”, dodao je. “HNB ima ispodprosječne troškove i broj zaposlenih kad se uspoređujemo sa svih 28 centralnim bankama u EU. To bi usporediti trebala svaka institucija u Hrvatskoj”, smatra Vujčić. Stanković je dodao da nije siguran možemo li se uspoređivati baš s nekim zemljama poput Francuske, Njemačke ili Velike Britanije ili pak Češkom i sl.

Guvernerova plaća

Na pitanje o godišnjim prihodima, Vujčić je rekao da ne zna točno. “Od predavačkih aktivnosti na faksu zaradim oko 40 00 – 50 000 kuna”, rekao je. Stanković nije vjerovao da Vujčić ne zna koliki mu je godišnji prihod, no Vujčić je uspješno izbjegao reći sumu. “Međunarodne funkcije na koje sam sada izabran su neplaćene, to je puno posla, a ništa novca”, kaže guverner Vujčić.

Emisiju u cijelosti možete pogledati ovdje.

Autor:T. P.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.