Photo: Davor Javorovic/PIXSELL
Photo: Davor Javorovic/PIXSELL

Glasujući i za stranačku listu i za pojedinca zapravo se gube preferencijalni glasovi!

Autor: I.Delić/7Dnevno/09.09.2016.

Na prošlim parlamentarnim izborima kada smo prvi puta imali prilike birati narodne zastupnike u Hrvatski sabor izravno, izgubljeno je 25 posto preferencijalnih glasova o čemu naravno političke stranke mudro šute. Pojašnjavamo i zašto.

Premda bi izlazak na birališta i izbor predstavnika koji će nas zastupati u Saboru, trebao biti što jednostavniji proces, izborno zakonodavstvo u našoj zemlji pobrinulo se da tome baš i nije tako. Ponovljeni parlamentarni izbori, po drugi puta u povijesti, biračima omogućuju da iskoriste pravo preferencijalnog glasovanja. Točnije, osim željenoj listi, stranci, koaliciji ili skupini građana svoj glas moguće je dati i jednom od ponuđenih kandidata. Iako smo do sada već imali prilike glasovati na taj način, na izborima za EU parlament i na prošlim parlamentarnim izborima 2015.godine, broj nevažećih glasova s prošlih izbora dokaz je kako su građani velikim plahtama i mnoštvom imena na koncu ostali zbunjeni, što po svemu sudeći nije slučajnost.

Zablude i prijevare

Kada se detaljnije prouči izborno zakonodavstvo, tada proizlazi da preferencijalno glasovanje i nije pretjerano smisleno na način na koji se ono sada primjenjuje, a prije izlaska na birališta važno je znati da ukoliko uistinu želite preferencijalno glasovati isključivo za jednu osobu te joj na taj način omogućiti bolji plasman na nekoj listi morate zaokružiti isključivo ime te osobe, jer sve druge opcije vašem favorit neće ići u korist.

Dakle, sve zavrzlame oko zbunjujućeg zakona u razgovoru za naš tjednik pojasnio je pravnik Pero Kovačević.

– Ukoliko izađete na parlamentarne izbore i svoj preferencijalni glas date primjerice nekome tko je posljednji (14.) na listi taj glas se ne poništava, ali postoji varijanta da zaokružite njega kao kandidata za kojeg želite glasovati preferencijalno, a istovremeno glas dadete nekoj drugoj listi. E u tom slučaju ta lista dobiva glas. To ne znači da se glasuje dvostruko, već upravo u tome djelu dolazimo do problematike i apsurda. Svojedobno sam predlagao zakon koji bi građanima omogućio da izaberu 14 zastupnika preferencijalno, bez da se vode listama stranaka, odnosno da se zaokružuju stranačke liste. No, moj prijedlog nije prihvaćen već se išlo na varijantu zaštite stranaka“.

Zakon je, tvrdi on, isključivo rađen u korist i zaštitu stranaka, a ne na biranje pojedine osobe, već je stranka ponovno prva opcija što je opet moguće objasniti na primjeru. Dakle, ako zaokružite preferencijalno 14. na nekoj listi, a date glas nekoj drugoj listi, tada glas ide toj listi. Ili ukoliko zaokružite listu i osobu s iste liste (koja je nisko plasirana), tada glas ide listi odnosno nekom na samom vrhu stranačke liste, a ne i samom kandidatu na 14.mjestu. A smisao preferencijalnih glasova je zapravo bio u tome da birači – a ne stranke biraju i prave redoslijed osoba s pojedine stranačke, koalicijske ili nezavisne liste, tvrdi Kovačević.

DIP sam sebi ne vjeruje

Iz njegovih riječi posve je razvidna sva problematika suludog zakonodavstva koje ne ide na ruku građanima, već ponovno podilazi političkim strankama koje su zakon dakako prilagodile sebi, oduzimajući prednost ljudima.

Tragično je što ništa pretjerano problematično u takvom sustavu ne vide ni predstavnici Državnog izbornog povjerenstva s kojima smo također kontaktirali želeći što detaljnije razjasniti opcije koje se biračima nude. Jedna od tajnica s kojom smo razgovarali kaže da ovaj i ovakav sustav funkcionira još od prošlih izbora pa da zabluda ne bi trebalo biti.

  • Ukoliko damo glas listi i posljednjem kandidatu s neke liste taj se glas ne poništava, jer vi ste dali preferencijalni glas kandidatu s te liste pa je vaš glas važeći za listu, ali i za primjerice posljednjeg kandidata s te liste. To nije dvostruko glasovanje, jer pravilo je da se glasuje za listu te unutar neke liste imate pravo nekome dati prednost u odnosu na ostale. Tako kandidat koji je posljednji na listi temeljem preferencijalnih glasova ostvaruje mogućnost prolaska, a onaj koji je prije njega može ne proći jer nije dobio toliku količinu glasova.
  • U tom smislu zakon se nije mijenjao u odnosu na prošlogodišnje izbore. Vi kao glasač imate pravo dati nekome s liste prednost, ukoliko se ne slažete s predlagateljem iz čega proizlazi da je volja birača jača jer može dati prednost nekome tko nije pozicioniran onako kako bi birač to htio. (ali to je slučaj isključivo ako samo zaokružite kandidata a ne i listu).
  • Mi iz Povjerenstva namjerno ne otkrivamo sve kombinacije koje se građanima nude jer ih ne želimo zbuniti, sve druge kombinacije pomoć su ljudima na terenu kod zbrajanja glasova. Mi bi voljeli da je u medijima objavljeno osnovno pravilo – glasaj za listu ili daj glas nekome s liste, ako nisi zadovoljan redoslijedom. A ako želiš da netko od tvojih favorita iskoči tada ćeš zaokružiti samo njega, konstatiraju u DIP-a dodajući važno upozorenje koje također dovodi u pitanje legitimitet ove institucije.

Naime, postoji situacija koja potencijalno može dovesti do falscificiranja listića, odnosno krađe glasova. Ukoliko primjerice odlučite potporu dati isključivo određenom kandidatu, netko drugi može zaokružiti jednu od ponuđenih listi pa iz Izbornog povjerenstva savjetuju da kada birači imaju preferiranog kandidata zaokruže i njegovo ime i listu na kojoj se nalazi.

Drugim riječima ispada kako samo Izborno povjerenstvo ne vjeruje svojim članovima odnosno sumnjaju u regularnost izbornog procesa na samim izbornim mjestima. Dakle, ako ste zaokružili ime kandidata i listu na kojoj se nalazi, onemogućili ste da njegov listić bude pribrojen nekom drugom, jer svaka intervencija na listić dovodi do toga da je listić nevažeći. Ono što je važno napomenuti da će preferencijalni glasovi za pojedince vrijediti jedino ako lista prijeđe izborni prag, a to je pet posto,a sam kandidat mora dobiti više od 10 posto glasova koje je dobila lista da bi se mogao uvrstiti na prvo mjesto i tako promjeniti izgled i planove stranačkih vrhuški koje su svoje najodanije ljude sa ciljem i razlogom stavili na vrh stranačkih lista.

Podsjetiti na koncu treba na inicijativu ‘U ime obitelji’ koja je u jesen 2014. pokušala pokrenuti referendum Birajmo zastupnike imenom i prezimenom. U to doba šefica inicijative Željka Markić tvrdila je kako im je cilj omogućiti da svaki glas jednako vrijedi i da nema diskriminiranih, odnosno da je svima dostupno glasanje na barem podjednaki način.

Autor: I.Delić/7Dnevno/09.09.2016.

ZADNJE VIJESTI