Facebook
Facebook

Dr. Tihomir Janjiček: ‘Prijete mi smrću zbog slike s predsjednicom i našom zastavom!’

Autor: dnevno.hr

Iz Toronta se javio dr. Tihomir Janjiček, povjerenik HSP-a za Sjevernu Ameriku i profesor na Humber Collegu, inače doktor ekonomskih znanosti koji se tijekom posjeta predsjednice Kolinde Grabar – Kitarović Kanadi, s predsjednicom i grupom kanadskih Hrvata slikao ispred povijesnog hrvatskog stijega i to stavio na Facebook

Ugledni sveučilišni profesor u jučerašnjem javljanju za Bujicu iz Toronta, potvrdio je da je prijetnje prijavio kanadskoj policiji, a u pripremi je i tužba protiv Indexa…

O napadu na predsjednicu i kanadske Hrvate koji su se s njom u Torontu slikali ispred povijesne hrvatske zastave s prvim početnim bijelim poljem, u Bujici je govorio Frano Čirko, urednik portala Sloboda.hr: – Njima zapravo smeta već i sama pomisao na hrvatsku državu, a ne samo na naš grb i zastavu! Bilo da je riječ o prvom bijelom ili crvenom polju, povijesnoj ili službenoj zastavi, mi je jednako volimo i poštujemo, a oni koji sada rade “afere” – ne mogu smisliti ni jednu!

U Bujici je SDP-ov zastupnik iz Šibenika Franko Vidović prozvan “neznalicom”, isto kao i predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak. Dvojica oporbenjaka su politikanski napali predsjednicu zbog slikanja u Kanadi, a u emisiji su dobili adekvatan odgovor: – Kao prvi hrvatski redarstvenik zastavu s prvim bijelim poljem koja je tada bila u uporabi, godine 1990. ispred predsjednika Tuđmana koji je zaplakao, podigao je policajac Ivan Nađ – Pišta. To očito Vidović ne zna…

ČIRKO: – 25. srpnja 1990. godine Hrvatski sabor je donio amandman na Ustav, koji kaže: “Grb Republike Hrvatske je povijesni hrvatski grb, osnovice kojeg se sastoje od 25 crvenih i bijelih polja.” Radi se baš o grbu s prvim bijelim poljem. Dakle, prvi službeni grb RH bio je povijesni hrvatski grb. On je službeno istaknut i prije srpnja, 30. svibnja 1990. godine, na Trgu bana Jelačića, povodom konstituiranja prvog demokratskog i višestranačkog sabora koji se nekad slavio kao Dan državnosti. Na trgu je tada bilo na stotine zastava s takvim grbom, a i predsjednik Tuđman imao je lentu sa grbom sa prvim bijelim poljem. Hrvatski povijesni grb je bio službeni u RH od 25. srpnja do 21. prosinca 1990. kada je donešen Zakon o grbu, zastavi i himni. I od tada se koristi današnji službeni grb.

Čirko nije ni rođen kada se sve to događalo: – Ja se osobno ne sjećam tog 30. svibnja 1990. godine jer sam rođen tri dana nakon toga, ali je sramota da o ovome znam više od Vrdoljaka ili Vidovića koji su tada imali već dovoljno godina! Ili se možda oni toga ipak sjećaju, no taj im je dan ostao u negativnom sjećanju…

Dr. Tihomir Janjiček: ‘Prijete mi smrću’ 

U Bujicu se iz Toronta ekskluzivno javio dr. Tihomir Janjiček, povjerenik HSP-a za Sjevernu Ameriku i profesor na Humber Collegu, inače doktor ekonomskih znanosti koji se tijekom posjeta predsjednice Kolinde Grabar – Kitarović Kanadi, s predsjednicom i grupom kanadskih Hrvata slikao ispred povijesnog hrvatskog stijega i to stavio na Facebook. Uslijedili su napadi s Indexa i iz Srbije da je riječ o “ustaškoj” zastavi, nastala je “afera”, a ugledni iseljenik i profesor dobio je prijetnje smrću: – Dobio sam vrlo ozbiljne, anonimne telefonske prijetnje. Smrću su prijetili meni i mojoj obitelji. Broj se nije mogao vidjeti… Ne znam tko ih je slao, ali sam ih prijavio kanadskoj policiji. Istraga će pokazati o čemu se radi. Šokiran sam spoznajom da je ta krvožedna udbaška zmija još uvijek živa i aktivna! Očito je, oni stoje iza toga. Fotografija s predsjednicom je nastala spontano. Ponio sam taj hrvatski stijeg jer je sa njime branjen vodotoranj u Vukovaru, a mi smo se u Kanadi okupili upravo da skupimo sredstva za obnovu vodotornja. U svim našim crkvama i domovima u Kanadi imamo i službeni stijeg sa prvim crvenim poljem i povijesni, s prvim bijelim. Nitko to ne promatra kao ovaj ili onaj grb, nego jednostavno kao – hrvatski grb.

Janjiček je komentirao i reakcije iz Hrvatske na tzv. aferu: – Reakcije oporbene Hrvatske i njihovih portala me ne iznenađuju. Znamo da su i u Domovinskom ratu bili skupa i crveni i četnici, ta suradnja nije isključena ni u mom slučaju. Ivan Vrdoljak i Franko Vidović ponašaju se kao u doba komunizma, oni bi zabranjivali hrvatski grb! U demokratskom svijetu kao što je Kanada sve je dopušteno, osim onoga što je zabranjeno. Nigdje ne postoji zabrana isticanja hrvatskog grba s prvim bijelim poljem. Tuđman je uveo novu zastavu u uporabu u prosincu 1990., ali zabrana stare zastave ne postoji. To nije nikakav fašistički, nacistički niti bilo koji takav grb. U konačnici, zar i grb na crkvi sv. Marka simbolizira fašizam?!

U emisiji je objavljena informacija da hrvatski iseljenici, zajedno s nekoliko braniteljskih udruga, pripremaju tužbu protiv portala Index zbog toga što su povijesnu hrvatsku zastavu nazvali “ustaškom” i “fašističkom”.

‘Istočni grijeh’ predsjednice – izbacila Tita s Pantovčaka 

Čirko se složio da je “istočni grijeh” Predsjednice Republike to što je iz predsjedničkih dvora na Pantovčaku izbacila bistu Josipa Broza Tita: – Jugoslavenska ljevica to joj nikada neće oprostiti. Josip Broz Tito je simbol totalne suprotnosti hrvatske države i bilo bi apsurdno držati njegovu bistu u Uredu predsjednice. No, to je još daleko od potpunog sučavanja s prošlošću u Hrvatskoj. Dok god nam glavni trgovi kao što je to slučaj u Zagrebu ili ulice kao što je slučaj u Zaprešiću, gdje je na vlasti gradonačelnik iz HDZ-a, nose ime po zločincu i masovnom ubojici Josipu Brozu, nema suočavanja s prošlošću. Još će dosta godina proći dok se ne riješimo tog problema.

‘Ustaški’ grbovi – i u grbovnicima iz 15. stoljeća? 

Još kao srednjoškolac, Frano Čirko napravio je zanimljivo istraživanje o povijesnom hrvatskom grbu. Prezentirao ga je u Bujici i gledatelje ostavio “paf”: – Pronašao sam zaista troznamenkasti broj primjera hrvatskog povijesnog grba sa prvim bijelim poljem, u korištenju tijekom povijesti. Takav grb stoji u fojničkom grbovniku koji datira iz 17. stoljeća, no sadrži i stare obiteljske grbove iz 14. stoljeća koji također počinju s prvim bijelim poljem… Pronašao sam i hrvatski grb iz 1491. koji je korišten nakon ulaska Hrvatske u Habsburšku monarhiju, to sam pronašao u službenom austrijskom grbovniku. Hrvatski grb s prvim bijelim poljem nalazi se i na vitraju zborne crkve Sainte-Wodru u Monsu, u Belgiji i napravljen je 1511. godine. Kralj Ludovik I pozirao je pored povijesnog hrvatskog grba slikaru Hansu Burgkmairu 1520., a 1530. godine naš grb s prvim bijelim poljem naslikan je na zgradi u centru Freiburga. I na češkoj katerdrali “St. Vitus” u Pragu, postoji takav grb iz 16. stoljeća… Hrvatski grb sa prvim bijelim poljem pronašao sam i na slici starog tornja Wappenturm, kraljevske palače u Beču. Tornja na žalost više nema, maknut je 1770. godine, ali su ostale slike… Hrvatski grb s prvim bijelim poljem postoji i na grbu bratovštine Svetog Jeronima u Rimu iz 1585. godine, kao i na Maksimilijanovom prozoru crkve sv. Sabalda u Nuembergu iz 1514. godine. Pronašao sam i dvije hrvatske zastave sa Mohačkog polja, gdje smo se 1526. tukli zajedno sa Mađarima protiv Turaka i koje imaju grb sa prvim bijelim poljem… Hrvatski povijesni grbovi krase i plafon gradske sudnice u Insbrucku, gdje su naslikani još 1495. godine, a grb sa prvim bijelim poljem službeno je korišten od 1527. godine, nakon što su hrvatski staleži na saboru u Cetinu, izabrali nadvojvodu Ferdinanda I Habsburškog za hrvatskog kralja. Tko zna, možda su i u grbovnicima iz 15. stoljeća “ustaški” grbovi!

Pronašao sam čak i primjere da su se u socijalističkoj Jugoslaviji koristili grbovi s prvim bijelim poljem, naravno, uz socijalistička obilježja – nastavio je Čirko i zaključio: – Sve ove primjere nisam naveo da bi rekao da je grb sa prvim bijelim poljem pravi, a sa crvenim nije. Svaki naš grb, bio on sa 25 ili 16 polja, bilo da počinje sa bijelim ili crvenim poljem – to je znakovlje hrvatskog naroda i države. Meni je neizmjerno draga i hrvatska povijesna zastava i hrvatski povijesni grb. Isto tako mi je neizmjerno draga i naša službena zastava i službeni grb. To su naša znakovlja koja predstavljaju naš narod i našu  državu. Mi trebamo ponosno isticati naše znakovlje, a ne ga se sramiti. Problem je u onima kojima zapravo smeta svaki hrvatski grb i svaka zatava. Njima smeta hrvatska država.

Na komemoraciji u Laslovu ovaj vikend, istaknuli smo i službenu zastavu, ali i povijesnu koju su naši branitelji imali 1991. godine – zaključio je Čirko, osvrnuvši se na okupljanje ove subote, kada je u malom slavonskom selu Laslovu sudjelovao u već tradicionalnom mimohodu, zajedno s pripadnicima mađarskog Jobbika i odao počast 48-ici poginulih i 15 nestalih mještana toga sela – Hrata i Mađara koji su branili Laslovo od četničko-jugoslavenske agresije.

Autor: dnevno.hr

VEZANE VIJESTI

ZADNJE VIJESTI