Davor Puklavec/PIXSELL
Davor Puklavec/PIXSELL

U Orašju uhićivali hrvatske branitelje, Plenković šutio danima, a mediji se raspisali o očinstvu. Čestitamo! 

Autor: Viktor KODRIČ / 4. studenog 2016.

I dok je situacija na terenu postajala sve kritičnija, naš premijer Andrej Plenković nije se udostojio stati pred novinare i odaslati jasnu i ohrabrujuću poruku hrvatskim građanima.

U ponedjeljak 31. listopada ove godine rano ujutro, samo dva dana nakon službenog posjeta novoga hrvatskog premijera Andreja Plenkovića Bosni i Hercegovini, pripadnici SIPA-e, bosanskohercegovačke Državne agencije za istrage i zaštitu, u spektakularnoj su akciji uhitili desetoricu hrvatskih branitelja iz Bosanske Posavine, koje Tužiteljstvo BiH tereti da su od travnja 1992. do srpnja 1993. sudjelovali u zločinima nad srpskim stanovništvom na području Orašja.

Ta šokantna vijest potresla je hrvatsku javnost i skandalizirala cjelokupni državni vrh. Tim prije što su mnogi analitičari posebnu pozornost usmjerili na sami tajming uhićenja. „Naravno, izabran je trenutak kada će doći do hapšenja, neposredno pošto su najviši hrvatski dužnosnici posjetili BiH“, riječi su generala HVO-a Željka Šiljega, koji tvrdi da je najnovijim uhićenjima cijeli hrvatski narod u BiH, osobito braniteljska populacija, smišljeno izložen novim pritiscima. Iako su mnogi u Hrvatskoj, odmah po objavi informacije o uhićenju desetorica bivših pripadnika Hrvatskog vijeća obrane s područja Bosanske Posavine u Orašju, među kojima je  i Đuro Matuzović (64), umirovljeni general HVO-a i organizator obrane na području Orašja i ratni zapovjednik oraškog Zbornog područja, očekivali žurno oglašavanje hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, on se od ponedjeljka 31. listopada pa do zaključenja našeg broja u jutarnjim satima 3. studenoga ove godine nije oglašavao. Sa svojim najbližim suradnicima izolirao se u Banskim dvorima i razmatrao novonastalu situaciju. A situacija je doista dramatična i uznemirujuća za hrvatske branitelje ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i u Hrvatskoj. jer  po mišljenju Pavla Miljavca, predsjednika Hrvatskog generalskog zbora, bit će još uhićenja. „Imamo informacije da će se progoni nastaviti. Osnovni je problem što su optužnice podignute na temelju dokumenata iz naših arhiva, koji su slani u Sarajevo bez kontrole“, kazao je Miljavac. Na upit jesu li znali da će Đuro Matuzović biti optužen, Miljavac je odgovorio kako su imali određena saznanja. Tom izjavom Miljavac je demantirao priopćenje Vlade RH u kojem stoji da vlasti ništa nisu znale. No, uskoro je otkriveno da su obavještajne službe redovito svih ovih godina informirale državne vlasti o istragama koje vlasti BiH provode protiv pripadnika Hrvatske vojske i Hrvatskoga vijeća obrane. S time su upoznati i aktualni premijer Andrej Plenković i predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović, a sa svime je detaljno upoznat i glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan. U svjetlu tih novih spoznaja, Miljavac smatra da su uhićenja Hrvata u BiH puno  gora stvar od lova na branitelje u Srbiji.

Kotromanović Plenkoviću: ‘Krstičević je sljedeći’!

„Imali smo određene informacije, ali smo se nadali da neće doći do toga. Sad se pojavio dokument da je Sarajevo još 2014. poslalo u Zagreb zahtjev za međunarodnu pravnu pomoć u tom slučaju, ali je stvar stavljena pod tepih. Očito ništa nije učinjeno“.

Miljavac je još dodao  da imaju informacije o većem broju ljudi na popisima za uhićenje, te da se i on sam nalazi na tom popisu. „Osnovni je problem što su optužnice podignute na temelju dokumenata iz naših arhiva, koji su slani u Sarajevo bez kontrole. Upozoravali smo da našim arhivima vršljaju razni agenti i uzimaju dokumente bez selekcije. A ako imaš jedan dokument, na njega možeš nadograditi što god ti odgovara“, kazao je Miljavac. Optužnice, kaže, pokreće Sarajevo na zahtjev Banja Luke. „Planirali su uhititi 12 ljudi, to je kompletno zapovjedništvo. Pa ne može čitavo zapovjedništvo biti krivo! Na kraju su priveli deset ljudi, jer je jedan teško bolestan, a drugoga nisu našli“, kazao je Miljavac.

U povodu uhićenja oglasio se i bivši ministar obrane, umirovljeni general Ante  Kotromanović, koji  se obrušio na premijera Andreja Plenkovića i njegova šefa diplomacije Davora Ivu Stiera zbog uhićenja desetoricea pripadnika HVO-a u Orašju. „Što su radili u BiH dva dana, o čemu su razgovarali?! Naravno da sam bijesan, pa zamislite da su dolje bili Milanović i Vesna Pusić. Što bi se sve govorilo? Da su hapšenja bila dogovorena, da smo komunisti, jugonostalgičari, gamad… A što su oni? Čisti domoljubi, a sva uhićenja dogodila su se u vrijeme HDZ-a! Eto zbog čega sam bijesan, zbog tih dvostrukih kriterija…“ – rekao je Kotromanović te Plenkoviću i Stieru poručio kako je Krstičević  sljedeći na listi za uhićenje! No, sve to – kao ni sve dramatičnija situacija na terenu, posebno u Bosanskoj Posavini, nakon uhićenja deset pripadnika HVO-a – nije pokolebalo i potaknulo našega premijera Andreja Plenkovića da izađe pred novinare i napokon progovori o uhićenjima koja su se dogodila samo dva dana nakon njegova posjeta Bosni i Hercegovini. Mnogi su taj čin, kao i tajming samog uhićenja, nazvali i „sarajevskim atentatom“ na premijera Plenkovića, koji se, unatoč svemu, uporno nije oglašavao postupajući po onoj poznatoj da je šutnja zlato – što vrijedi i onda kad onaj koji nema što kazati šuti. Zluradi pak smatraju da je Plenković šutio jer nije dobio nikakve instrukcije iz Bruxellesa.

Je li hrvatska vlada nemoćna po pitanju uhićenja?

A za vrijeme Plenkovićeve znakovite šutnje reagirali su brojni političari iz RH i BiH, a vijest o uhićenjima naših branitelja nije ostavila ravnodušnom ni predsjednicu RH Kolindu Grabar Kitarović. Predsjednica je priznala kako ju je iznenadilo ono što se dogodilo u Orašju, te da o tome nije imala nikakve informacije. „Pogotovo zato što je Orašje područje u kojem su se Hrvati i Bošnjaci zajedno borili za golu egzistenciju, za svoj život. Ono je simbol otpora Miloševićevom i Karadžićevom režimu“, rekla je Grabar Kitarović. „I Haaški tribunal nikada nije pokazivao interes za bilo kakve navodne zločine u Orašju. Ono što u ovom trenutku moramo učiniti jest trezveno i hladne glave proučiti činjenice što se dogodilo“, izjavila je predsjednica RH. I predsjednik Hrvatskog sabora Božo Petrov  izrazio je zabrinutost zbog uhićenja u Orašju, te izrazio uvjerenje da će uhićeni vrlo brzo dokazati svoju nevinost i uživati slobodu za koju su se borili „kada su mnogi kalkulirali s opstankom Jugoslavije“. Upitan što hrvatska vlada može učiniti da pomogne uhićenim Hrvatima, Petrov je rekao kako će Most i HDZ kao partneri u Vladi zajednički dati odgovor. Bivša hrvatska ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt, pak, smatra da Hrvatska ne može zaustaviti ili spriječiti uhićenja. „Reagiramo tek kad se nešto dogodi. Nemamo pripremljenu dokumentaciju ili instituciju koja bi tu dokumentaciju proučavala. Politika može samo deklarativno reći svoje, ali RH može pomoći dostavom dokumentacije i praćenjem samog postupka, pa reagirati ako se primijeti da se sudi po nevjerodostojnoj dokumentaciji. Mi smo svjedočili neselektivnom davanju dokumenata, primjerice Brijunskih transkripata. Još uvijek ima dokumentacije koja postoji u Haagu, BiH i kod nas, a nema tijela koje bi je pohranjivalo“, izjavila je Škare Ožbolt u povodu uhićenja u Orašju.

‘Selo gori, a baba se češlja’

I dok zastupnik Mosta Miro Bulj smatra da se uhićenjem državljana RH u BiH, koji su branili svoj dom, potvrđuje da su hrvatski branitelji bez zaštite, lovina na otvorenom lovištu, Miro Kovač iz HDZ-a upozorio je da među tamošnjim Hrvatima vlada pravna nesigurnost:

„Hrvati su gotovo istrijebljeni, iako su oni branili BiH, a danas su predmet optužnice. Očekujemo da se s time prekine. Da se zna tko je sve i tko će sve biti optužen, koga se namjerava uhititi. Pravna nesigurnost je neprihvatljiva za nas u Hrvatskoj. Kad je u pitanju situacija u BiH, očekujem od svoje vlade, od predsjednice, da raščistimo ovu stvar, da prekinemo pravnu nesigurnost među Hrvatima u BiH. Nije normalno da naša vlada otputuje u BiH, da želi pomoći svim narodima, založiti se za integraciju BiH u EU, i da za čestitku, kao pozdrav, dobijemo uhićenje deset Hrvata“, bio je rezolutan bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač.

I bivši SDP-ov ministar branitelja Predrag Matić upozorava na tajming uhićenja. „Samo dva dana prije Andrej Plenković je bio u posjetu BiH, a onda je uslijedila pljuska. Dakle, ljudi su uhićeni neposredno nakon posjeta i pokazali su koliko im zapravo znači naš posjet“, rekao je Matić. I dok je situacija na terenu postajala sve kritičnija, jer se strah od novih uhićenja u Orašju i Bosanskoj Posavini, ali i drugdje – i to po nalogu vlasti Republike Srpske, koja je, da ironija bude veća, nastala na zločinima Mladićevih i Karadžićevih koljača – širio poput epidemije, naš premijer Andrej Plenković nije se udostojio stati pred novinare i odaslati poruku hrvatskim građanima, a ponajprije našim uhićenim braniteljima i njihovim obiteljima u Orašju. Njegovo je ponašanje odgovaralo naslovu filma „Selo gori, a baba se češlja“! Njegov javni istup u izrazito kriznoj situaciji koja je nastala nakon uhićenja desetorice pripadnika HVO-a, te najavama novih uhićenja, naprosto je bio nužan. Na žalost, to se nije dogodilo.

Hej, hej, ‘ajde barem javi se

A umjesto Plenkovićeve izjave u povodu uhićenja u Orašju, gotovo svi hrvatski mediji prenijeli su priču iz ženskog časopisa Gloria o tome da će  najplodniju godinu novog hrvatskog premijera zaokružit  najveća sreća – njegova supruga, s kojom ima dvogodišnjeg sinčića Marija, koja je ponovno trudna. „Nakon što je munjevito bljesnuo na političkom nebu – pobijedivši najprije na unutarstranačkim izborima, a potom postavši i hrvatski premijer – 46-ogodišnji političar postat će i drugi put tata. Njegova supruga Ana Maslać Plenković (37), šefica Službe za pravne i ljudske poslove u Hrvatskom saboru, u visokoj je trudnoći i prinova stiže ove zime“, piše Gloria, a tu sretnu vijest prenose gotovo svi hrvatski mediji. I mi čestitamo premijeru Plenkoviću na budućoj prinovi, ali pitanje je tajminga kada je ta sretna vijest objavljena. Ona je objavljena na dan velike nesreće za desetoricu uhićenih hrvatskih branitelja, koji su u zatvoru možda s nestrpljenjem očekivali što će reći njihov premijer, koji je samo dva dana ranije bio u službenom posjetu BiH obećavši da će se Hrvatska više skrbiti za Hrvate u toj državi. No, umjesto bilo kakvog Plenkovićeva oglašavanja u medijima je osvanula sretna vijest o tome da će hrvatski premijer ove zime drugi put postati tata. Ruku na srce, ta sretna vijest mogla je pričekati neko bolje i sretnije vrijeme od ovog kad za uhićeni hrvatske branitelji i u Orašju i kad pate njihove obitelji.

Tko će sve odgovarati za šutnju i skrivanje informacija?

Dinko Cvitan i hrvatske službe su od 2014. znali za istrage i moguća uhićenja u Orašju!

Otkriveno je  da su obavještajne službe redovito svih ovih godina informirale državne vlasti o istragama koje vlasti BiH provode protiv pripadnika HV-a i HVO-a. S time su upoznati i premijer Plenković i predsjednica Grabar Kitarović, a o svemu je detaljno upoznat i glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan. No, što je Cvitan sve ove godine radio i zašto ništa nije poduzimao napokon bi netko odgovoran u ovoj državi trebao raščistiti

Nakon što je umirovljeni general Pavao Miljavac ustvrdio da su hrvatske vlasti sve znale o istragama i mogućim uhićenjima i na taj način demantirao vladino priopćenje u kojem se tvrdi da nitko ništa nije znao Jutarnji list objavio je informaciju s autentičnim dokumentima da su hrvatske obavještajne službe od 17. srpnja 2014. imale informaciju o istrazi Tužiteljstva BiH protiv 28 pripadnika HVO-a u Orašju, Hrvata i Bošnjaka, te o drugoj istrazi protiv pripadnika 101. brigade HVO-a u Bosanskom Brodu za razdoblje od ožujka do listopada 1992. Na popisu je i Mato Baotić, koji je uhićen u Orašju u srpnju prošle godine. Glasnogovornik Tužiteljstva BiH Boris Grubješić rekao je da su dosad podignuli pet ili šest optužnica za zločine u Orašju. Prema Državnoj strategiji za rad na predmetima ratnih zločina iz 2008., tada se 5895 osoba vodilo kao osumnjičene. Do danas ih je 635 optuženo, potvrdio je glasnogovornik Tužiteljstva BiH. U tom kontekstu otkriveno je  da su obavještajne službe redovito svih ovih godina informirale državne vlasti o istragama koje vlasti BiH provode protiv pripadnika Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća obrane. S time su upoznati i aktualni premijer i predsjednica, a o svemu je detaljno upoznat glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan. No, što je Cvitan sve ove godine radio i zašto ništa nije poduzimao napokon bi netko odgovoran u ovoj državi trebao raščistiti.

Očekuju se još veći problemi za hrvatsku vladu

Pod istragom i generali Gotovina i Krstičević!

Tužiteljstvo BiH je 2009. godine napravilo plan istraga ratnih zločina. U tom planu je istraga protiv generala Ante Gotovine i 36 drugih časnika, među kojima je i Damir Krstičević, zbog počinjenja ratnih zločina na području Mrkonjić Grada. Krstičevića se, prema tom dokumentu, istražuje i za počinjenje ratnih zločina na području Jajca i Donjeg Vakufa.

U budućnosti bi hrvatska vlada mogla imati još veći problem ako Tužiteljstvo BiH aktivira optužni prijedlog protiv ministra obrane Damira Krstičevića, koji je pod istragom zbog zločina na području Mrkonjić Grada 1995. godine po zapovjednoj odgovornosti. Naime, nakon operacije Oluja pripadnici 4. i 7. gardijske brigade krenuli su u oslobađanje Mrkonjić Grada. Nakon pogibije brigadira Andrije Matijaša Pauka vojnici za odmazdu, prema navodima svjedoka, ubijaju srpske civile. Nakon završetka ratnih operacija pronađena je masovna grobnica u koju je ukopano 181 tijelo, za koja je utvrđeno da su srpski civili. Krstičević se branio da to nije bilo u njegovoj zoni odgovornosti. No, Tužiteljstvo BiH je 2009. napravilo plan istraga ratnih zločina. U tom planu je istraga protiv Ante Gotovine i 36 drugih časnika, među kojima je i Krstičević, zbog počinjenja ratnih zločina na području Mrkonjić Grada. Krstičevića se, prema tom dokumentu, istražuje i za počinjenje ratnih zločina na području Jajca i Donjeg Vakufa.

Istražitelji iz BiH vršljali po našoj arhivi kako su htjeli!

Prije nekoliko mjeseci u Hrvatskom državnom arhivu bili su suci s područja istočnog Sarajeva, iz RS-a, kojima je arhiv bio samo servis, gdje su proučavali građu koju su prije toga naručili u Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata koji je smješten u zgradi bivše Sveučilišne knjižnice u kojoj je i HDA

Istražitelji iz BiH počeli su još 2005. dolaziti u Hrvatski državni arhiv (HDA), gdje su proučavali, ali i fotokopirali dio građe vezane uz HVO i Domovinski rat, doznali smo u HDA-u. U zadnje vrijeme nisu dolazili, ali su prije nekoliko mjeseci u HDA-u bili suci s područja istočnog Sarajeva kojima je arhiv bio samo servis, gdje su proučavali građu koju su prije toga naručili u Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata koji je smješten u zgradi bivše Sveučilišne knjižnice u kojoj je i Hrvatski državni arhiv. Protokol koji su u Sarajevu 3. lipnja 2013. potpisali Mladen Bajić, kao glavni državni odvjetnik RH, i Goran Salihović, kao glavni tužitelj tužiteljstva BiH, regulira upravo suradnju dvaju tužiteljstava. Hrvatska pomaže BiH, a na isti način i Tužiteljstvo BiH može DORH-u dostavljati podatke i dokaze o postupcima za ratne zločine u obje države, čiji počinitelji imaju dvojno državljanstvo i prebivalište u Hrvatskoj, a suradnja može trajati tijekom cijelog kaznenog postupka, sve do donošenja pravomoćne sudske odluke. Dva državna odvjetnika mogu prema sporazumu i na temelju vlastitih spoznaja razmjenjivati podatke. Dva tužiteljstva dogovorila su razmjenu informacija o stanju spisa i traženim provjerama – i to u najkraćem roku, a najdulje u roku od tri mjeseca. Čak su se dogovorili da će, ako ne mogu u tri mjeseca ispuniti određene zahtjeve, o tome pismeno obavijestiti drugu stranu. Jedini razlog uskrate dostavljanja podataka je taj da im se izričito (us)protive svjedoci-oštećenici, čiji su iskazi bitni za uspješno okončanje postupka.

Autor: Viktor KODRIČ / 4. studenog 2016.

ZADNJE VIJESTI