Instagram

Dekroatizacijom Bunjevaca u Vojvodini želi se zatrijeti postojanje Hrvata kao naroda uopće!

Autor: D.Palmeta

Srpskim vlastima nikako ne odgovara da se Bunjevci izjašnjavaju kao Hrvati, jer im onda moraju priznati status nacionalne manjine i dati im sva prava koja im kao nacionalnoj manjini pripadaju. U dekroatizaciju Bunjevaca u Vojvodini visoko je involvirana i stranka srbijanskog premijera Aleksandra Vučića. I nedavna dodjela visokog državnog odlikovanja Zvonku Bogdanu, koji se izjašnjava kao Bunjevac, od predsjednika Srbije Tomislava Nikolića također je dio te opake političke igre, smatra predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i zastupnik u Skupštini Srbije Tomislav Žigmanov.

Šok i nevjericu među Hrvatima u Srbiji i van nje, izazvala je vijest da je 12. listopada ove godine,dio posrbljenih Bunjevaca, njih oko 16.000, zatražilo da se preispita i proglasi nasilnom asimilacijom odluka iz 1945 godine, po kojoj su Bunjevci i Šokci Hrvati. Tako su već prilično komplicirani odnosi između Hrvata i Bunjevaca u Vojvodini dodatno otežani spomenutim zahtjevom Nacionalnog vijeća bunjevačke manjine u Srbiji da Skupština Vojvodine jedan akt iz 1945. godine proglasi aktom nasilne asimilacije. Radi se o aktu koji je 14. svibnja 1945. godine donio Glavni narodnooslobodilački odbor Vojvodine kojim je naloženo da svi Bunjevci i Šokci koji žive u Vojvodini moraju biti upisani kao Hrvati bez obzira na svoju izjavu. Aktom je naloženo i da se sve izdane isprave s upisanim Bunjevcima unište i izdaju nove s hrvatskom narodnošću kao i da se popisi narodnosti isprave na isti način. Inače, takav zahtjev dijela posrbljenih Bunjevaca da se preispita i proglasi nasilnom asimilacijom odluka iz 1945 godine, posljedica je neprestane dekroatizacije i asimilacije Bunjevačkih Hrvata u Srbiji, odnosno Vojvodini od strane tamošnjih vodećih aktera velikosrpske politike. Od kada su došli na prostore Podunavlja i Potisja u 17. stoljeću oni su bili izloženi, najprije mađarizaciji za vrijeme vladavine Austro-Ugarske, a zatim srbizaciji u vrijeme velikosrpskih previranja Vuka Karadžića. A za vladavine Slobodana Miloševića, plasirana je, promicana i financijski podržana opcija “posebna Bunjevačka nacija” samo da se ne izjašnjavaju kao Hrvati.Dekroatizacija Bunjevaca je dio projekta Velike Srbije kojim bi se sasvim zatrlo postojanje Hrvata kao naroda uopće. Srpskim vlastima nikako ne odgovara da se Bunjevci izjašnjavaju kao Hrvati, jer im onda moraju priznati status nacionalne manjine i dati im sva prava koja im kao nacionalnoj manjini pripadaju..Sve je to u skladu sa Načertanijem Ilije Garašanina iz 1844 godine u kojem su Hrvati potpuno izostavljeni, jer kao narod ne postoje, oni su pokatoličeni Srbi.

Cilj je razbijanje hrvatskog korpusa u Vojvodini

Ta politika ima svoj kontinuitet preko Memoranduma 1 i 2 SANU, a cilj je uvijek isti -Velika Srbija! Dekroatizaciju Bunjevaca najbolje je opisao Tomislav Žigmanov bunjevački Hrvat i filozof:”Milošević je odlučio Hrvate u Vojvodini umjetno podijeliti,pa je financijski podupirao organiziranje Bunjevaca ,,davao im novac za izdavanje knjiga i novina ,a oni su kao sluge za uzvrat lovili Hrvate po Vojvodini kako bi ih Milošević mogao slati na frontove. Dolaskom Koštunice Bunjevci proživljavaju renesansu. Hrvatska politička elita u Vojvodini i vodstvo DSHV a nisu dorasli rješavanju tog problema, a vlasti u Hrvatskoj za njega su posve nezainteresirane”, kaže Tomislav Žigljan. U tom kontekstu valja promatrati i riječi predsjednice Bunjevačkog nacionalnog vijeća Suzane Kujundžić Ostojić koja očekuje da će se na prvoj sljedećoj sjednici Skupštine Vojvodine ispraviti ta,kako je ona naziva, povijesna nepravda prema Bunjevcima. ‘Mi time ne dobivamo ništa osim moralne satisfakcije koja nama Bunjevcima puno znači. Ne očekujemo nikakve isprike, ali bi bio red da se ovaj recidiv prošlosti ispravi, rekla je predsjednica Bunjevačkog nacionalnog vijeća Suzana Kujundžić Ostojić. A govoreći o svome zahtjevu, Kujundžić Ostojić kaže da se svatko ima pravo izjašnjavati kako se osjeća i kako želi te da bi Skupština Vojvodina, kao sljednik donosioca spornoga akta, trebala poništi akt diskriminacije. Tvrdi i kako su Bunjevci i Hrvati, unatoč brojnim sličnim običajima, zapravo dvije različite nacionalne manjine i da se ona osobno osjeća kao Bunjevka, a ne Hrvatica. Prema njenim riječima, austrougarski popis govorio je o 120.000 Bunjevaca na trokutu Subotica-Sombor-Baja (Mađarska), dok ih danas u Vojvodini živi svega oko 16.500. I Mirko Bajić, predsjednik Saveza bačkih Bunjevaca, ističe da se on smatra Bunjevcem, a ne Hrvatom te da su Bunjevci zapravo zasebna nacionalna manjina u Srbiji kao i brojne druge. Tvrdi da je do prije Drugoga svjetskog rata u Subotici živjelo 42.000 Bunjevaca i 800 Hrvata te da ih se „diskriminatorskim aktom iz 1945. godine svelo na današnje brojke“. Podsjeća i da djeca Bunjevaca imaju pravo učiti materinski jezik s elementima nacionalne kulture. Demantira da Bunjevci imaju poseban status kod vlasti u Beogradu. ‘To su floskule kako se nas podržava, a Hrvate ne, kako bi im se osporila neka prava. Bunjevce nije stvorila nikakva država, ali smo mi, kao nacionalna manjina, iskoristili pravo da se osobno izjašnjavamo po svome osjećanu i da zaštitimo svoju posebnost. I dalje ćemo nastaviti raditi na zaštiti prava Bunjevaca kao zasebne nacionalne manjine u Srbiji’, kaže Bajić. U isto vrijeme predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) i zastupnik u Skupštini Srbije Tomislav Žigmanov kaže kako je cijela ta priča smiješna i jedna velika politička igra koja traje već godinama. ‘Cilj je da se hrvatski korpus u Vojvodini razbije kako bi se mogao lakše kontrolirati i u konačnici asimilirati. Pri tome su pronađene podobne osobe koje cijeli taj posao odrađuju. Ne želim nikome osporavati kako da se izjašnjava, ali očekujem da država bude isključena sa svojim gestama i svjedočenjem moći po ovom pitanju.

U sve upletena i Vučićeva stranka

To nije izdvojen eksces, nego posljedica kontinuiranog miješanja države koje za cilj ima dekroatizaciju Bunjevaca’, energičan je Žigmanov. No, u sve to je upletena i Vučićeva stranka s obzirom na to da su Savez bačkih Bunjevaca i Srpska napredna stranka, koja je na vlasti u Vojvodini i Srbiji, u koaliciji, Žigmanov kaže kako taj podatak govori i o visokoj involviranosti stranke premijera Aleksandra Vučića u ovo pitanje. Kaže i kako je nedavna dodjela visokog državnog odlikovanja Zvonku Bogdanu, koji se izjašnjava kao Bunjevac, od predsjednika Srbije Tomislava Nikolića također dio te igre.
Politika ”Divide et impera”, (zavadi pa vladaj) i ovdje je dala rezultate. Mnogi se Vojvođanski Hrvati i danas izjašnjavaju kao Bunjevci ,jer i u Srbiji je Hrvat teško biti, smatra u svomte tekstu na portalu Kamenjar.com Lili Bencik, hrvatska umirovljenica koja, kako kaže, voli svoju domovinu Hrvatsku, i koja se često svojim javnim istupima, člancima i otvorenim pismima obraća visokim dužnosnicima naše zemlje i brojnim hrvatskim političarima Inače, po njoj , nije teško dokazati da su Bunjevci Hrvati! Prvo po onome što karakterizira jedan narod, a to su; jezik, vjeroispovijest, povijest, kulturna baština i zajedničko porijeklo. Bunjevci su usprkos svim nedaćama kroz stoljeća uspjeli sačuvati svoj jezik, kulturnu baštinu, pjesme i pisanu hrvatsku riječ. Bunjevci su plemenita grana hrvatskog naroda, a obitavali su u zapadnoj Hercegovini i zaleđu Dalmacije, odakle su se selili na područje Like i Gorskog Kotara. Drugo, dovoljno je slijediti njihov povijesni put dolaska na prostore gdje još obitavaju,odnosno područje Bačke u Vojvodini. Krenuli su u 17. stoljecu sa područja Hercegovine pod prijetnjom i najezdom Turaka prema zapadu i stigli do Senja 1605 godine.Naselili su se po Velebitu, lici i Gorskom Kotaru. Pod stalnom prijetnjom Turaka i Mlečana krenuli su. predvođeni franjevcima, sa stokom prema Podunavlju i nastanili se od Sombora do Pešte. Danas obitavaju u Subotici, Somboru, Tavankutu i drugim mjestima, smatra gospođa Bencik koja svojim angažmanom želi dati svoj skromni doprinos da se šira javnost upozna s teškim uvjetima u kojima Bunjevci žive. Skrenula je pozornost i vlastima u RH i vođama Srpske nacionalne manjine u RH, tu se prije svega misli na Milorada Pupovca, da položaj Hrvata Bunjevaca i njihova prava treba izjednačiti s položajem i pravima koja Srbi, kao nacionalna manjina imaju u RH, po principu reciprociteta. U ovom kontekstu doista otužno zvuče Pupovčeva lupetanja o ugroženosti Srba u Hrvatskoj.

Autor:D.Palmeta
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.