ODLUKA O ARBITRAŽI! Hrvatska izgubila dio Piranskog zaljeva! Slovenci dobili i izlaz na otvoreno more, a za sve skupa morat ćemo platiti i troškove suda!

Autor: Hina/I.A.

Arbitražni sud za granični spor između Hrvatske i Slovenije donio je odluku da velika većina Piranskog zaljeva pripada Sloveniji

Gilbert Guillame, predsjednik Arbitražnog suda u objavio je odluku da je Sveta Gera na hrvatskom teritoriju, ali i priopćio da nema jurisdikciju odlučiti o hrvatskom zahtjevu da slovenski vojni kompleksi ne smiju ostati na hrvatskom teritoriju. Objavio je i da velika većina Piranskog zaljeva, odnosno Savudrijske vale pripada Sloveniji. Odlučio je da Slovenija dobije doticaj svojih teritorijalnih voda i međunarodnog mora.

Tijek događanja: 

16.43 Premijer Andrej Plenković daje izjavu povodom odluke Arbitražnog suda o graničnom sporu Hrvatske i Slovenije (više pročitaj ovdje).

16:40 Većina elektroničkih medija u Bosni i Hercegovini u četvrtak je izvijestila o ishodu međunarodne arbitraže o graničoj crtii između Hrvatske i Sovenije u Savudrijskoj vali pri čemu većina drži da je Slovenija dobila sve što je tražila u ovoj arbitraži iz koje je Hrvatska istupila.

Najveći broj bosanskohercegovačkih medija ipak je isticao činjenicu da je arbitražom Slovenija dobila pravo na veći dio Savudrijske vale kao i koridor koji bi njene teritorojalne vode povezao s međunarodnim.

Portal “Dnevnog avaza” konstatira kako je ovime završena fugogoišnja pravna bitka no podsjeća i na činjenicu kako Hrvatska odluke Arbitražnog suda ne kani priznati pa ostaje pitanje što dalje.

I čitani portal Klix podsjeća kako su hrvatska vlast i oporba uoči objavljivanja odluke bili su jedinstveni u stajalištu po kojemu je arbitražni sporazum za Hrvatsku nevažeći. no dodaje i kako Slovenija inzistira se odluka Arbitražnog suda o graničnom sporu mora poštovati.




Portal banjolučkih “Nezavisnih novina” u naslovu ističe kako je Slovenija dobila vlasništvo nad tri četvrtine spornog zaljeva.

16:17 Sjedinjene Države neće zauzeti ničiju stranu u graničnom sporu između Hrvatske i Slovenije i smatraju da je na dvjema vladama da riješe to bilateralno pitanje, priopćilo je u četvrtak američko veleposlanstvo u Zagrebu nakon što predsjednik Arbitražnog suda pročitao odluku u tom predmetu, koju službeni Zagreb zbog “teške povrede arbitražnog postupka” neće priznati.

15:55 Trošak arbitraže jednako će snositi obje strane.




Slovenija je dobila 3/4 Piranskog zaljeva. Sudac je definirao i pojam junctiona. Napravljen je poseban koridor širok dvije i pol nautiče milje  i nalazi se u hrvatskim teritorijalnim vodama. Ako se nešto u tim vodama dogodi, Hrvatska će za to odgovarati.

Sud ništa nije rekao o činjenici da je Hrvatska izašla iz arbitraže i da ne priznaje rezultate.

15:40 Arbitražni sud za granični spor između Hrvatske i Slovenije odlučio je da Slovenija dobije doticaj svojih teritorijalnih voda i međunarodnog mora. Slovenski koridror do otvorenog mora bit će širok 2,5 nautičke milje, rekao je predsjednik Arbitražnog suda Gilbert Guillame.

Guillame je prethodno rekao da “trenutačno nema mjesta gdje je teritorijalno more Slovenije izravno spojeno na otvoreno more, ali ga sud ima dužnost odrediti”.

Odredio je da je slovenski ‘junction’ do otvorenog mora bude područje u kojem brodovi i zrakoplovi imaju jednaka prava kao na otvorenom moru.

15:09 Sudac je pokazao razgraničenje u Piranskom zaljevu. Slovenci su dobili otprilike 3/4 zaljeva. “Granica u zaljevu će biti ravna linija koja povezuje točku usred zaljeva”, kaže sudac.

JUNCTION

“Što se tiče izlaska Slovenije na otvoreno more, sud smatra da je potrebna detaljna analiza onoga što je opisano u dogovoru o arbitraži. Treba jasno razlikovati međunarodno pravo i odluke koje se donose na temelju pravednosti. Ništa ne sprječava postignuče koherentnog rješenja koje Slovenija opravdano traži”, kaže sudac.

14:57 Sud smatra da razgraničenje treba slijediti liniju koju su predložile stranke.

14:56 “Slovenska policija je u zaljevu bila aktivnija nego hrvatska”, kaže sudac.

14:43 O morskoj granici. Sudac je nastavio presudu vezano uz područje Savudrijske vale i Piranskog zaljeva.

Slovenija tvrdi da je zaljev imao ulogu unutarnjih voda Jugoslavije prije raspada Jugoslavije. S druge strane, Hrvatska tvrdi da to Jugoslavija nikada nije povukla crtu koja zatvara zaljev i nikada nije napravila službenu kartu. Dakle, Hrvatska tvrdi da zaljev nikada nije postao područje unutarnjih voda. Tribunal se ne može složiti s tom tvrdnjom.

“Slovenija smatra da je cijeli zaljev njihov, dok Hrvatska tvrdi da se treba povuči crta po samoj sredini zaljeva”.

14.40 Arbitražni sud za granični spor između Hrvatske i Slovenije donio je odluku da granica u Istri slijedi Dragonju i završava na sredini kanala sv. Odorika što bi trebalo značiti da istarski zaoseci Škodelin, Bužini i Mlini-Škrilje, kao i kuća Joška Jorasa ostaju u Hrvatskoj.

14:35 Tribunal je razmotrio i zahtjev Hrvatske da nijedan slovenski entitet ne smije ostati u postrojenju na Svetoj Geri u hrvatskoj općini koja se tamo nalazi. Tribunal zaključuje da je to dio hrvatskog teritorija, ali nema jurisdikciju da odgovori na ovaj zahtjev u pogledu slovenskog civilnog i vojnog osoblja na tom području

14:21 U pogledu kopnene granice i regije Mura, Tribunal zaključuje da se općenito međunarodna granica poklapa s katastarskim granicama. Također smatra da je ustav iz 1931. Kraljevine Jugoslavije, na koji se Slovenija pozvala, nije definirao granicu između Drave i Save, nego je u to vrijeme granica Badovine bila vanjska granica periferijalnog distrikta Badovine, koja još uvijek odgovara katastarskoj granici, rekao je Guillaume, prenio je Večernji list.

14:13 Sudac Guillaume čita odluku u pogledu kopnene granice. Kazao je kako Tribunal odluku donosi s pravnog, a ne povijesnog ili političkog stajališta.

14:09 Počelo je čitanje odluke: “4.11.2009. premijerka Hrvatske i premijer Slovenije potpisali su arbitražni sporazum, svemu je svjedočio švedski premijer. Arbitražni sporazum su kasnije ratificirale Hrvatska i Slovenija, a u skladu s Ustavnom procedurom. Tako su dali ovlasti tribunalu da odredi granice na kopnu i moru”, rekao je sudac Guillaume.

14:09 24ur navodi kako bi prema neslužbenim informacijama ishod arbitraže trebao biti povoljan za Sloveniju.

14:05 Međunarodna zajednica će snažno podržati zaključak arbitraže (više pročitaj ovdje).

13:13 Miro Kovač poručio je da nema mjesta panici jer što god stajalo u presudi za Hrvatsku ništa ne znači (više pročitaj ovdje).

12:54 U 17 sati se očekuje izjava bivšeg premijera Milanovića vezana uz arbitražu. Milanović je svojedobno izjavio kako mu je jedna od najdražih odluka njegove vlade izlazak iz arbitražnog postupka.

11:43 Njemačka vlada poslala je poruku Hrvatskoj: “Morate poštovati odluku arbitražnog suda” (više pročitajte ovdje).

11:35  Predsjednik HSU-a Silvano Hrelja rekao je u četvrtak kako, bez obzira kakva bila presuda Arbitražnog suda, očekuje da se ne dižu tenzije oko toga niti da se s Hrvatske ili Slovenske strane stvaraju euforična raspoloženja (više pročitaj ovdje).

11:08 U Sloveniji vlada veliko uzbuđenje uoči objave presude o arbitraži (više pročitaj ovdje).

10:51 Premijer Andrej Plenković u četvrtak je sa sjednice vlade, kazavši da je Hrvatska otvorena za rješavanje graničnih pitanja sa Slovenijom, ponovio čvrst stav da je arbitražni proces oko granice zbog krivnje slovenske strane nepovratno kompromitiran i kontaminiran te da odluka Arbitražnog suda čije će objavljivanje biti poslijepodne, kakva god bila, Hrvatsku ni na koji način neće obvezivati (više pročitaj ovdje).

10:46 Ministri o arbitraži: Ne očekuju incidente, ali niti išta od presude (više pročitaj ovdje).

8:22 Svi ključni događaji koje morate znati, pročitajte ovdje.


Hrvatski sabor je krajem srpnja 2015. donio odluku o povlačenju iz arbitražnog sporazuma koji su dvije zemlje potpisale 2009., a Sloveniji predložio da počnu pregovori o alternativnom rješavanju spora.

Zagreb je tada ocijenio da je arbitražni proces nepovratno kompromitiran nakon što je otkriveno da su se slovenski predstavnik u arbitražnom sudu Jernej Sekolec i djelatnica slovenskog ministarstva vanjskih poslova Simona Drenik dogovarali o iznošenju slovenskih argumenata i lobiranju kod drugih arbitražnih sudaca. I Sekolec i Drenik nakon toga su odstupili.

Hrvatska je izašla iz arbitraže pozivajući se na članak 60. Bečke konvencije koji dopušta razvrgnuće sporazuma u slučaju njegove “teške povrede”.

“Hrvatska se neće odazvati pozivu na čitanje odluke arbitražnog suda. Neće tamo sjediti, neće biti prisutna. To će za nas biti dan kao i svaki drugi i nemamo namjeru toj odluci pridavati veliku pažnju”, potvrdili su uoči objavljivanja odluke hrvatski diplomatski izvori.

Ta odluka, tvrde, “neće imati nikakav učinak prema nama i Hrvatska neće prema njoj postupiti”.

Hrvatska vlast i oporba jedinstveni su u stavu da je arbitražni sporazum za Hrvatsku “mrtvo slovo na papiru” te da na miran i trezven način treba tražiti drugi način rješavanja teritorijalnog spora vezanog uz morsku granicu. Također pozivaju na izbjegavanje bilo kakvih jednostranih poteza.

Premijer Andrej Plenković je prošli petak u Bruxellesu izjavio da je arbitraža za njega nepovratno završena te da pitanje granica treba riješti na drukčiji način.

“Arbitraža je kompromitirana i kontaminirana i mi smo iz nje izišli jednoglasnom odlukom Sabora, obavili notifikaciju i u njoj ne sudjelujemo”, rekao je premijer.

Istaknuo je i da “Hrvatska ne želi nikakve jednostrane aktivnosti nakon što arbitražni sud objavi odluku”.

Slovenski premijer Cerar tijekom dvodnevnog summita čelnika EU-a snažno je lobirao ne bi li dobio potporu za svoje stajalište da se odluka arbitražnog suda o graničnom sporu Hrvatske i Slovenije mora poštovati.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je u intervjuu za ljubljansko Delo kazala da se Hrvatsku arbitražni postupak o graničnom prijeporu sa Slovenijom više ne tiče i da se u četvrtak ništa posebno neće dogoditi.

“Hrvatska neće niti prihvatiti niti odbiti rezultat arbitraže budući da ona za nas ne postoji”, kazala je predsjednica, podsjetivši na jedinstvena stajališta Hrvatske kako je arbitraža nepovratno kompromitirana i da dijalog između dvije države o bilateralnom sporu treba tražiti u drugom okviru.

Novoimenovana ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić također smatra da odluka arbitražnog suda u Den Haagu 29. lipnja neće donijeti ništa dramatično jer je hrvatska pozicija jasna, naglašavajući kako vjeruje da Slovenija zbog toga neće pokušati blokirati hrvatski ulazak u Schengen.

“Hrvatska i Slovenija su dvije susjedne zemlje, odgovorne članice EU-a i NATO-a i u tom kontekstu imamo puno više interesa i tema koje nas spajaju. To nas obvezuje da radimo i tražimo sporazume u bilateralnom dijalogu i da tamo gdje se ne možemo usuglasiti, to stavimo u kontekst u kojem ga možemo rješavati”, rekla je Pejčinović Burić.

Hrvatska upozoravala na neprimjerene istupe Slovenije

Hrvatska, koja je u arbitražni proces ušla pod pritiskom slovenske blokade pristupnih pregovora, bila je ispočetka zadovoljna potpisanim arbitražnim sporazumom jer je u dokumentu uspjela osigurati da se teritorijalna pitanja, dakle pitanje granice Hrvatske i Slovenije na kopnu i na moru, odredi u skladu s međunarodnim pravom prema članku 3.1.a.

No, u više je navrata morala upozoriti sud na neprimjerene izjave slovenskog ministra vanjskih poslova Karla Erjavca koji je istupao u medijima i tvrdio da će odluka biti u korist Slovenije i pritom se pozivao na slovenske odvjetnike i na druge neslužbene izvore bliske sudu.

No, prvi teški udarac sporazumu, smatra hrvatska strana, zadan je vjoš 2013. kada je predsjednik Odbora za vanjsku politiku slovenskog parlamenta Jože Horvat objavio da je donesen službeni zaključak da će Ljubljana smatrati da arbitražni sporazum nije ispunio svoju zadaću ako Slovenija ne dobije teritorijalni kontakt s otvorenim morem i time najavila da će prihvatiti samo ono rješenje koje njoj odgovara.

Hrvatski pravni stručnjaci slažu se u ocjeni da je Slovenija tijekom postupka svjesno i ‘mala fide’ (zlonamjerno) prekršila Sporazum o arbitraži u tolikoj mjeri da njegovi svrha i predmet više ne mogu biti ostvareni te je Hrvatska donijela odluke u skladu s raspoloživim instrumentima međunarodnog prava o pokretanju postupka za prestanak Sporazuma o arbitraži i, istovremeno, o prestanku njegove primjene.

Istupanjem iz arbitraže Hrvatska je posegnula za legitimnom mjerom zaštite vlastitih interesa, a sama odluka za Hrvatsku nema nikakav pravni učinak, smatraju pravnici i pojašnjavaju da je specifičnost međunarodnog prava da ne postoji mehanizam prinudne provedbe odluke.

Za arbitražne odluke nema mehanizma prisile, a čak i prijetnja silom, a kamoli upotreba sile, bila bi neprihvatljiva i predstavljala bi “najtežu povredu međunarodnog prava” (…). Stranama u postupku se prepušta dobrovoljna provedba odluke suda “, tvrde pravni stručnjaci i podsjećaju da je arbitražni sud niže gradacije od međunarodnog suda.

Dan D u Sloveniji

U međuvremenu u Sloveniji sve više raste napetost, a politička i medijska atmosfera uzavrele su uoči objavljivanja odluke arbitražnih sudaca u Haagu.

Najviši slovenski političari ovih su dana objavu presude nazivali povijesnim i presudnim danom za svoju državu i pomorsku orijentaciju Slovenije, koja očekuje da će arbitražom dobiti kontakt s otvorenim morem. Neslužbeno se oočekuje da će odluka biti na tragu sporazuma Drnovšek-Račan.

“Proglašenje arbitražne presude bit će ‘treća prijelomnica’ u životu naše mlade države. Prva je bila kad se Slovenija osamostalila prije 26 godina, druga kad je 2004. godine ušla u  EU i NATO. Treća će se prijelomnica dogoditi  u četvrtak, kad će biti određena naša ‘konačna granica’ s Hrvatskom”, kazao je u utorak za mariborski list “Večer” predsjednik parlamenta Milan Brglez.

Premijer Miro Cerar očekivanu je presudu ovih dana u istupima za medije nazivao “povijesnim događajem” za obje države u sporu, ali i “Danom D” za Sloveniju.

Cerar će u četvrtak,  u tzv. “gluhoj sobi” ( tehnički zaštićenoj od mogućeg prisluškivanja),  u podrumu parlamenta u Ljubljani, nazočiti posebnoj sjednici parlamentarnog odbora za vanjsku politiku, na kojoj se očekuju i svi drugi politički i stranački lideri.

Slovenska televizija i u četvrtak će u elitnom večernjem terminu objaviti specijalne priloge vezane uz arbitražu i pitanje Piranskog zaljeva (Savudrijske vale), a javni servisi i medijske platforme bliske vladi već zadnjih nekoliko dana o tome objavljuju specijalizirane priloge kojima se javnosti dokazuje da je Slovenija u pravu te da će rješenje koje objave arbitražni suci biti pravedno i pošteno.

Jedinstveno je mišljenje da presuda arbitražnog suda nema alternative. Uz to, nekadašnji ministar prometa i stručnjak za trgovačko pomorsko pravo Marko Pavliha govori o mogućnosti tužbe protiv Hrvatske u slučaju neprihvaćanja presude.

On je za Slovenski radio izjavio da u implementaciji presude arbitara ne očekuje incidente te kaže da Slovenija u prvim danima nakon objave presude mora djelovati suzdržano, ustrajno koristeći diplomatska, a ne druga sredstva. No, ako bi Hrvatska i dalje odbijala svaku pomisao da prihvati arbitražnu presudu, onda bi Slovenija kao o krajnjem sredstvu trebala razmišljati o tužbi protiv Hrvatske pred sudom Europske unije u Luksemburgu, smatra Pavliha.

Ministar vanjskih poslova Karl Erjavec u četvrtak će, kao zastupnik slovenske vlade, u Haagu nazočiti čitanju presude za koju je, navode mediji, i osobno vrlo zainteresiran jer ga je oporba neuspješno  pokušala smijeniti prije dvije godine, u vrijeme tzv. arbitražne afere, kada su objavljene snimke razgovora njegove diplomatkinje Simone Drenik s tadašnjim slovenskim arbitrom Jernejem Sekolecom, u kojem su se među ostalim dogovarali o strategiji utjecaja na suce i nedopuštenom dodatnom ulaganju dokumenata u sudski spis. Mediji već odavno špekuliraju da bi Erjavčev položaj u Cerarovoj vladi bio ugrožen ako arbitražna presuda ne bi bila prema slovenskim očekivanjima te da bi došlo do krize vlasti.

Autor:Hina/I.A.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.