Goran Stanzl/PIXSELL

Da bi ušao u Sabor Furio Radin trebao je glasati sam za sebe!

Autor: Iva Međugorac

Da bi Andrej Plenković nesmetano vladao državom potrebna mu je bezuvjetna potpora manjinskih zastupnika u Saboru. Kod sastavljanja skoro svake vlade u novijoj hrvatskoj povijesti njihov glas bio je od presudnog značaja. A da neki tu poziciju ipak pomalo zlorabe detektirao je bivši predsjednik Ivo Josipović nazivajući Milorada Pupovca etnobiznismenom.

Pitanje referenduma o manjinama

No, da Pupovca te riječi nisu odveć dotakle svjedoči ucjenjivačka retorika koju zadnjih nekoliko tjedana kuvertira na adresu hrvatskog premijera pa tako pomalo apsurdno ispada da manjina u Hrvatskoj kroji sudbinu većini. Toj čudnoj praksi bez previše buke svojedobno je pokušala doskočiti Mirela Holy, ali to joj nije pošlo za rukom. Sada pak na noge uz puno buke i uz mnogo veći broj kritičara ustaju Željka Markić i Anto Đapić. Naime, javnosti je nedavno predstavljena ideja provedbe tzv. Referenduma o manjinama.

”Jeste li za to da se zastupnici iz redova nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru biraju na temelju općeg prava glasa, kao svi ostali zastupnici”, neslužbena je i radna verzija referendumskog pitanja.

Referendum pak za cilj ima izmjenu Izbornog zakona RH kako se manjinski zastupnici više ne bi birali na posebnim listama.

”Želimo zaustaviti situaciju u kojoj o Hrvatskoj odlučuju zastupnici koji su izabrani s nekoliko stotina glasova i sebe ne doživljavaju kao pripadnike hrvatskog političkog tijela”, objasnio je ovu inicijativu Đapić u jednoj od izjava za medije. Bilo kako bilo, činjenica jest da je hrvatsko izborno zakonodavstvo u najmanju ruku neobično.
Zahvaljujući njemu Pupovac je postao jedan od najpoznatijih političara u zemlji, a zbog istog toga oblika glasovanja na prošlim izborima Furio Radin bio je jedini kandidat u 12. Izbornoj jedinici pa je u Sabor mogao ući sa samo jednim glasom, onim vlastitim.

S druge strane u ostalih desetak izbornih jedinica potrebno je osvojiti 17.002 glasa da bi postao saborski zastupnik. Zanimljivo je da niti jedna država u EU nema osam manjinskih predstavnika u Saboru, štoviše, nema niti jednoga. U ni jednoj državi zastupnici sa zajamčenim mjestom u Saboru ne odlučuju o izboru parlamentarne većine, a time i Vlade i proračuna. Niti jedna europska država nema u Ustavu čak 22 nacionalne manjine.




Kovačević o manjinama

Zanimljivu statistiku po tome pitanju iznio je pravni ekspert Pero Kovačević čije brojke valja u potpunosti prenijeti, a njima se pak referira na posljednje parlamentarne izbore i osam zastupnika manjina:

• za izbor tri zastupnika srpske nacionalne manjine glasovalo je samo 19 534 ili 14,10% birača od ukupno upisanih 138 539 birača u birački popis.
Nešto bolji odaziv birača je za izbor ostalih 5 zastupnika nacionalnih manjina i to kako slijedi:




• za izbor zastupnika mađarske nacionalne manjine glasovalo je 5 212 birača od ukupno upisanih 9 981 birača u birački popis;

• za izbor zastupnika talijanske nacionalne manjine glasovalo je 2 338 birača od ukupno upisanih 11 440 birača u birački popis;

• za izbor zastupnika češke i slovačke nacionalne manjine glasovalo je 1 590 birača od ukupno upisanih 6763 birača u birački popis;

• za izbor zastupnika austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine glasovalo je 3 832 birača od ukupno upisanih 14 757 birača u birački popis

• za izbor zastupnika albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine glasovalo je 5 396 birača od ukupno upisanih 29 777 birača u birački popis.

Broj osvojenih glasova izabranih zastupnika nacionalnih manjina dodatno pokazuje da nemaju osvojen legitimni mandat zastupnika sa općim političkim mandatom. Naime, najmanje 5 izabranih zastupnika nacionalnih manjina ne mogu imati legitimitet koji je u potpunosti legalan legitimitetu zastupnika izabranih na temelju općeg biračkog ,pa je stoga politički, etički, pravno i zdravo razumski u kojoj mjeri oni mogu biti čimbenik ,a poglavito presudan čimbenik u proceduri određivanja mandatara za sastavljanje vlade te glasovanju o izboru vlade.

Emina Lekaj Prljaskaj dobila je 1 345 glasova, Furio Radin je dobio 1 676 glasa,Vladimir Bilek je dobio 1 329 glasova, Veljko Kajtazi je dobio 2 010 glasova, Robert Jankovics je dobio 2 731 glasova.
Isto tako je upitan legitimitet dvojice izabranih zastupnika srpske nacionalne i to Mile Horvata koji je dobio 12. 175 glasa i Borisa Miloševića koji je dobio 11. 479 glasova.
Nema dvojbe da oni u toj i takvoj proceduri ne bi trebali sudjelovati i izigravati i poništavati volju većinskog hrvatskog naroda jer tako diskriminiraju volju većine.

Milorad Pupovac je jedini od izabranih zastupnika nacionalnih manjina sa osvojenih 16.166 glasova za kojega bi se moglo reći da je izborom stekao uvjetan legitimitet zastupnika sa općim političkim mandatom.
Zašto uvjetan,zato što je za tri predstavnika srpske nacionalne manjine ukupno glasovalo 19.534 birača, a svaki birač ima pravo glasati za tri predstavnika.

Autor:Iva Međugorac
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.