pupovac_radin

Da bi ušao u Sabor Furio Radin treba glasati sam za sebe, dok je Hrvatima u dijaspori otežan izlazak na birališta

Autor: I.Delić

Izborni zakon potrebno je mijenjati, smatraju to i članovi udruge U ime obitelji.

Udruga U ime obitelji podsjetila je hrvatsku javnost da će državljanima Hrvatske koji prebivalište imaju izvan domovine, a koji imaju jednako ustavno i demokratsko pravo glasa kao birači koji žive u našoj zemlji, to pravo na ovim parlamentarnim izborima biti nemoguće, ili pak u najboljem slučaju otežano iskoristiti. Kao primjer navode Bosnu i Hercegovinu, Njemačku i SAD pitajući se koliko će pojedini birači morati putovati do svojih biračkih mjesta kako bi realizirali svoje Ustavom zajamčeno pravo i koliki će im uopće trošak takvo putovanje stvorit.

“Pravo glasa je temeljna sloboda u svakom demokratskom sustavu. (…) I na svom nacionalnom teritoriju i u inozemstvu, nacionalna zajednica zadržava temeljna demokratska prava u odnosu na svoju zemlju, kao što je pravo glasa”, kazuje se u Rezoluciji 1591 Parlamentarne skupštine Vijeća Europe gdje se svim državama članicama preporučuje uvođenje glasovanja na daljinu, u slučaju da to još nisu učinili. Tako se predlaže uvođenje dopisnog ili elektroničnog glasovanja, što je moguće u većini europskih država poput primjerice Slovenije. Krajnje je vrijeme da se našim državljanima izvan domovine omogući doipisno elektronično glasovanje, poručuju iz udruge.

Inače, u BiH može se glasovati u Sarajevu, Mostaru, Banjaluci i Tuzli. Tako birači koji primjerice žive u Livnu do najbližeg biračkog mjesta, onoga u Mostaru moraju samo u jednom smjeru putovati oko dva sata, a uzme li se u obzir i povratak s birališta te cijena benzina tada cijena izlaska na biralište iznosi 200 kuna, a sličnmo je i u ostalim europskim gradovima. -Ovakvi uvjeti su diskriminatorni prema Hrvatima s prebivalištem izvan Republike Hrvatske, te da su prekršena njihova Ustavom zajamčena prava. Očekujemo da hrvatski državljani koji žive izvan Hrvatske prestanu biti tretirani kao građani drugog reda- zaključili su iz udruge U ime obitelji.

Dok je s jedne strane Hrvatima koji žive izvan domovine glasovanje onemogućeno, s druge strane nacionalne manjine u Hrvatskoj po tom pitanju imaju presedan. Naime, pitanje predstavnika manjina u Saboru te način na koji se one u taj dom demokracije biraju, ali i njihovo pravo da u konačnici odlučuju o formiranju Vlade RH i proračuna u posljednje se vrijeme sve više, očtio opravdano načima u hrvatskoj javnosti. Jer izborni zakon kakav živi u Lijepoj našoj nije poznat u modernoj i demokratskoj izbornoj praksi u Europi. Zahvaljujući tom obliku glasovanja Milorad Pupovac postao je jedan od najpoznatijih političkih trgovaca u zemlji, zahvaljujući istom tom glasovanju na prošlim parlamentarnim izborima Furio Radin kao kandidat u xii. Izbornoj jedinici nije imao protukandidata pa je u Sabor mogao ući samo jednim vlastitim glasom. S druge strane u ostalih deset izbornih jedinica potrebno je osvojiti 17.002 glasa da bi postao saborski zastupnik. Posebno je zanimljivo to da niti jedna država u Eu nema osam manjinskih predstavika u Saboru, štoviše nema niti jednoga. U niti jednoj državi zastupnici sa zajamčenim mjestom u Saboru ne odlučuju o izboru parlamentarne većine, a time i Vladce i proračuna. Niti jedna europska država nema pobrojano u Ustavu čak 22 nacionalne manjine, i sve to hrvatske su anomalije koje bi valjalo promjeniti promjenom izbornog zakonodavstva.

Autor: I.Delić

ZADNJE VIJESTI