ercebg

ČUDO NA OTVARANJU MUZEJA ANTIFAŠIZMA: Ercegu ozdravile noge!

Autor:

Glas za HDZ je glas za antifašizam, sudeći po tome što se HDZ-ov gradonačelnik Šibenika Željko Burić pohvalio da je gradska uprava pomogla antifašistima u projektu muzeja. Uostalom, iz HDZ-a su uklonjeni "ekstremisti" koji su govorili kako je floskula da se igdje u Ustavu RH spominje antifašizam, pa to niti ne čudi.

Ono što čudi, bar neupućene u čudesa antifašizma, je Zoran Erceg, koji je naravno bio u prvim borbenim redovima kod torte s petokrakom. Bez štaka! Čuda u Međugorju koja proizvodi Gospa kao plod molitve su, kad bolje razmislite, ništa prema čudesima koja može polučiti pokojni drug Tito ako mu otpjevate dvije-tri borbene. Erceg hoda, bez štaka! Hallelujah, praise the Tito! On je najpoznatijeg našeg ratnog invalida, koji doduše nikad nije ni dana proveo u HV, a ranjen je negdje u brdima iznad Sarajeva što mu je donijelo dobru hrvatsku mirovinu, i koji se mjesecima pred šatorom u Savskoj i na HRT-u naslikavao sa štakama, izliječio od invalidnosti!

Čovjeku jednostavno mora biti drago kad vidi da je jedan branitelj ozdravio. Da li po zasluzi Svetog Blaža mučenika i biskupa, ili tako što se pokojni Ratko Mladić osobno založio kod Svetog Save za svog osobnog snimatelja, manje je bitno. Antifašizam je inače vid sekularne religije u Hrvatskoj, sa svojim klerom i mitovima i svime ostalim, od onog mita o dječaku sa Sutle koji je kuhao svinjsku glavu do mitova o velikim pobjedama antifašista u ratu (istina je, međutim, da su Nijemci u Drugom svjetskom ratu izgubili u Jugoslaviji ukupno manje od 20.000 ljudi, od čega je većinu pobila Staljinova Crvena armija kad je ušla u Jugoslaviju 1944., dok su gubici partizana bili nešto preko 300.000 ljudi, a slavne bitke o kojima gledamo filmove su uglavnom bile manje-više pokolj partizana uz zanemarive gubitke Nijemaca). Pa je red da ima i svoja čuda, te da na antifašističkim događanjima bolesni ozdrave, kljasti prohodaju, a slijepi progledaju.

Doduše, slijepi su mogli, tko je htio, progledati i prije. Iako su HRT, mediji, sve TV stanice i portali Ercega uvijek prikazivali kao hrvatskog ratnog vojnog invalida na štakama, a on bez štaka nije dolazio ni u jedan TV studio, istina o njegovim štakama je ponešto drukčija, a on ju je svojevremeno sam ispričao na svom facebooku:

erceg

Bilo je to 26. siječnja, taman na vrijeme da dobije štake prije nego su počeli braniteljski prosvjedi. Erceg je radio i na pojačanjima, pa je dva mjeseca kasnije objavio slijedeći status:

1z143mx
Ako nekom i dalje nije jasno čudo kojim je Erceg ozdravio, vratimo se malo u njegovu povijest. Ne tako davno, izoutao se kao antifašist, napisavši na facebooku “Pozivam sve slobodoljubivije građane Republike Hrvatske da mi se pridruže u aktivnoj borbi protiv fašizma i domaćih izdajnika i terorista – ustaša. Pozdravljam sa ponosom ratnika, Smrt fašizmu – sloboda narodu”. A red je da jedan antifašist prisustvuje tako veličanstvenom događaju kao što je otvorenje muzeja antifašizma.

No, za one koji bolje poznaju povijest Zorana Ercega, čuda nema. On je, naime, prije braniteljskog prosvjeda masovno stavljao svoja videa na youtube, i niti na jednom nije nikad imao nikakve štake. Ovdje je tek jedan, iz 2009., no ima ih dosta. Na nekima i pleše step. Bez štaka.

Ako se vratimo dalje u Ercegovu povijest, vidjet ćemo da je on, pored heroja rata, i heroj rada. Uz fotografiju niže u tekstu, napisao je:  “Nakon par godina čišćenja makije, drače, smrike obnovio sam stari maslinik”. Nevjerojatno da tako nešto može 100% invalid na štakama!

Uza sve to, Ercega su ustaše još u ratu pokušale ubiti. On je, naime, 1993. bio tajnik “Dalmatinske akcije”, stranke koja se devedesetih zalagala za otcjepljenje Dalmacije od Hrvatske (što je podrazumijevalo pripojenje Miloševićevoj “Jugoslaviji”). U tekstu koji je ostao sačuvan u bespućima interneta, ostalo je zapisano da mu je netko postavio bombu u kancelariju, kad on nije bio tamo. Kasnije je istraga otkrila da je bombu postavio on sam, pa mu je 1994. stoga i suđeno. Tada se branio riječima, ” nije mi jasno kako je i do sada policija poklanjala više pažnje iskazima jednog kriminalca koji je 15 godina proveo po zatvorima, a nikakvu vjeru nije pokazala iskazu dragovoljca domovinskog rata (tj. njemu, op. M.H.), više puta ranjavanom invalidu koji je izgubio zdravlje kako bi kamerom svijetu pokazao velikosrpsku agresiju. Ovaj politički proces je u funkciji obračuna vladajuće stranke s opozicijom. Skupim sudskim procesom se financijski onemogućava rad, zatvaranjem čelnih ljudi pokušava se preplašiti članstvo, a ubacivanjem svojih ljudi u opozicijske stranke vladajuća stranka ih pokušava razjediniti kako bi se smanjio njihov utjecaj na politička zbivanja. To sve govori da je glavni zadatak vladajućoj stranci ostati na vlasti a ne svekoliki rad na dobrobit naše domovine”. U nastavku lamentira kako DA nije ni pročetnička ni protalijanska stranka, nego, onako, antifašistička. Uglavnom, on nikad nije bio nikakav “dragovoljac”, a koliko je poznato, ranjavan je samo jednom (ako se pod ranjavanja ne računaju šamari koje je dobio od zapovjednika obrane Dubrovnika koji mu je zabranio pristup postrojbama kako fotografije ne bi završile na drugoj strani). Kasnije mu je također suđeno zbog raznih prevara u vezi prikupljanja humanitarne pomoći.

erceg1-1

A što možemo vidjeti u muzeju? “Poseban naglasak stavljen je na građu iz tri velike bitke, one za Split i Šibenik te bitke za Knin koja se smatra i konačnom za oslobođenje Dalmacije od nacističkog i fašističkog okupatora”, kažu organizatori. Bitka za Split je bila posebno slavna, jer bitke nije niti bilo. Naime, partizani su ušli u grad po okupaciji Italije, potom se opskrbili oružjem i hranom, postrijeljali su nešto stanovnika, i potom se, par dana prije dolaska njemačkih trupa, povukli natrag u planine. I tamo čekali da Rusi i Amerikanci dođu do Berlina. Kako bi ponovo oslobodili gradove.

Burić međutim vidi vezu između antifašizma i domovinskog rata.  “Muzej je dodatak našoj priči o turizmu. Povežimo borbu za državu, za samostalnost, za pravo da sami upravljamo svojom sudbinom, s Domovinskim ratom. To je kontinuitet, a sljedeća faza bi trebala biti jedan takav prostor kojim bi se prisjetili Domovinskog rata”, rekao je on. Jedina poveznica koju ja vidim je ta da su i u Domovinskom ratu sudjelovali antifašisti, JNA i četnici, doduše na suprotnoj strani od hrvatskih branitelja – “klerofašista”.

ercebg

Autor:

ZADNJE VIJESTI