ČETIRI NAJČUDNIJE SUDSKE ODLUKE I NAJVEĆE JAMČEVINE IKADA: Ovako živi hrvatsko pravosuđe

Autor: Iva Međugorac

Čudne se aktivnosti zbivaju, tamo negdje iza kulisa pod okriljem hrvatskog pravosuđa.

Hrvatsko pravosuđe posljednjih je tjedana učestala tema u društveno političkim kuloarima. No, po običaju društveni kroničari i političari sposobni su tek iznositi kritike dok nitko od njih nije sklon bilo kakvoj realizaciji i provođenju nekakvih mjera. No, uostalom pravosuđe mora i moralo bi biti neovisno, iako se u Lijepoj našoj nerijetko čini da tome nije tako.

Svjedočili smo tako posljednjih mjeseci čudnovatim odlukama Ustavnog suda koje su doslovne šokirale javnost. O onoj posljednjoj još se uvijek progovara sa strepnjom jer Ustavni sud u ponedjeljak je ukinuo pravomoćnu presudu bivšem premijeru Ivi Sanaderu u slučajevima Hypo i Ina-Mol za koje je bio osuđen na zatvorsku kaznu od osam i pol godina zatvora. Naredba ovoga suda jest da se u spomentim slučajevima održi ponovljeno suđenje zbog bitnih povreda kaznenog postupka. Straha zasada na političkoj sceni nema jer bivši premijer ostaje u zatvoru jer je u slučaju Fimi media nepravomoćno osuđen na devet godina zatvora.

Taj slučaj pred Vrhovni sud mogao bi stići tek u rujnu ili čak u listopadu, ali odvjetnik Čedo Prodanović živi u nadi da će Sanader na slobodu već oko Velike Gospe kada mu prema njegovoj računici ističe maksimalan rok trajanja istražnog zatvora prije pravomoćnosti presude. Nije slučaj Sanader jedino čudo rođeno na Ustavnom sudu, i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić jedan je od takvih. Ustavni sud prihvatio je naime nedavno žalbu njegove obrane te odlučio da šef metropole koji je u odajama Rwemetinca završio tijekom istrage u aferi Agram, a u kojoj je glavni osumnjičeni utjecao na svjedokinju Vidu Demarin te antidatirao popis umjetničkih djela, koji je bio dijelom službenih sudskih spisa, može izaći iz istražnog zatvora.

Točnije, ukinuta mu je ta mjera. Kako je protumačeno s Ustavnog suda počinjenje novih kaznenih djela ne može biti razlogom za ukidanje jamstva čak i ako su ta djela počinjena s ciljem da se oteža dokazivanje u prvotnoj istrazi ili da se ona omete. Bandić iz pritvora na slobodu dospjeva 9. travnja, a Uskok se žali na odluku o puštanju. No, sudovi su redom odbacivali žalbe pozivajući se na odluku Ustavnog suda- županijski sud nekoliko dana nakon toga odlučuje da Bandić ponovno može rukovoditi Zagrebom. No, i dalje ne smije komunicirati sa svjedocima u aferi Agram, koji su mu kakve li ironije bliski suradnici. Dok se pravosuđe kotrljalo oko Bandića mazeći ga po plećima, u međuvremenu se protiv njega podiglo još nekoliko optužnica u drugim aferama. Iznenađena je javnost bila i kada je koncem travnja isti sud odbio referendumsko pitanje o monetizaciji autocesta objašnjavajući da ono nije u skladu s Ustavom, a ista odluka donesena je i u slučaju referendumskog pitanja o outsorcingu zbog čega sindikatima nije dopušteno raspisivanje referenduma. Kada je riječ o pravosuđu na zanimljive slučajeve nailazili smo i po pitanju jamčevima, o čemu smo nedavno svjedočili u slučaju braće Mamić. No, Mamići su sitne ribe u usporedbi sa Sanaderom koji je položio najvišu jamčevinu u iznosu od 12,4 milijuna kuna i to ne tako davne 2011. godine.

To je zbroj vrijednosti dvije trećine vile u Kozarčevoj ulici i nekretnina stare HDZ-ove garde Sanaderovih prijatelja Luke Bebića, Jerka Rošina i Marija Zubovića. U gotovini je položeno ukupno 300.000 eura koje su za Sanadera dali nogometaš Tomo Šokota i Branimir Šikić. Poslije Sanadera najveću jamčevinu položio je Davor Patafta, a radi se o iznosu od 12 milijuna kuna. Dva milijuna uplaćeno je na račun suda u gotovini, a ostatak u mjenici povezanoj s njegovim poduzećem T7 Grupa, koja vrijedi 350 milijuna kuna. Podsjetimo, Patafta je osumnjičen da je s bivšim gradonačelnikom Varaždina Ivanom Čehokom oštetio gradski proračun za 49,5 milijuna kuna na poslovima zbrinjavanja komunalnog otpada. I Čehok se sa slobode brani s jamčevinom od 2,6 milijuna kuna dok je osumnjičeni u aferi Agram Petar Pripuz u gotovini uoplatio 7 milijuna i 750 tisuća kuna jamčevine kako bi se branio sa slobode. Uz jamčevinu od sto tisuća eura slobode se domogao Vladimir Šelebaj sudionik afere Core Media koji je uz to položio i hipoteku na kuću na Hvaru.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.