Slavko Midzor/PIXSELL

Tko je Bruna Esih? Osebujna i odvažna dama koja se u Saboru najradije druži s generalom Glasnovićem i Hasanbegovićem

Autor: Iva Međugorac/I.G.

Splićanka, majka troje djece, političarka sve je to Bruna Esih.

Jedno od iznenađenja proteklih parlamentarnih izbora svakako je bila Bruna Esih koja je u sabornicu ušla na HDZ-ovoj listi, kao nezavisna, i to zahvaljujući preferencijalnim glasovima. Esih se mnogima zamjerila zbog svojih stavova, ali i prijatelja, među kojima su, u Sabornici, Hasanbegović i general Glasnović. Često su je u javnosti ranije prozivali nakon gostovanja u TV emisiji ”Bujica” i zbog njenih tekstova po portalima da želi “patentirati domoljublje”. Zamjerali su joj da se previše eksponira kao borac za pravdu žrtava na Bleiburgu. No, oni koji ju poznaju kažu da Esih uopće nije desničarka, ali da smatra da “domoljublje i nacionalni osjećaji ne smiju biti slučajnost, nego stvarna briga države”.

Čini se da sve prozivke Esih nisu smeli jer sada je krenula korak dalje i odlučila se na bitku za Grad Zagreb, ali ne na listi HDZ-a (odbila ih je iako HDZ to ne prizna) nego kao nezavisna kandidatkinja. Već je formirala stožer u kojem su njezini suradnici, a za zamjenike su predviđeni Krešimir Kartelo i Ana Lederer. Direktor kampanje je Igor Gerenčer, a stožer će biti smješten u samom centru grada, na uglu Frankopanske i Ilice.

Kako pišu mediji, u cijeli je projekt uključen i bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović, koji se kao član HDZ-a ne želi javno eksponirati, ali navodno dolazi na mnoge sastanke i dogovore. Osim toga, u najužem je timu i Ana Lederer, bivša Hasanbegovićeva zamjenica iz Ministarstva kulture.

“Bruna Esih svjesna je da će vrlo teško ući u drugi krug, ali očekuje da će imati podršku 15 posto građana. Želja joj je da nakon izbora postane ozbiljan faktor u Skupštini”, prenose mediji izjave iz kruga njezinih suradnika gdje se procjenjuje da bi Esih mogla dobiti više glasova od HDZ-a. Očekuje se da će u stožeru biti i Tomislav Jelić i Hasanbegovićev odvjetnik i prijatelj Tomislav Jonjić, a navodno se razgovara i s povjesničarkom Andreom Feldman, koja bi dala liberalni ”štih” Bruninoj kampanji.

Što trebamo znati o Bruni Esih?

Riječ je o uistinu osebujnoj i odvažnoj dami, rođenoj Splićanki, majci troje djece i profesorici kroatologije koja bi mogla ostati zapamćena kao autorica zakona o lustraciji. Donedavno relativno nepoznata asistentica na Institutu Ivo Pilar ušla je u Sabor kao nestranačka kandidatkinja, a pažnju javnosti na sebe je skrenula prošle godine kada je bila posebna izaslanica predsjednice Kolinde Grabar Kitarović na komemoraciji za Bleiburg. Mimo protokola predsjednica je te prigode posjetila spomen područje na Bleiburgu dan prije službene svečanosti, a Esih je poslala na sam dan proslave što ne čudi obzirom na to da je riječ o suautorici knjige Čuvari bleiburške uspomene, a svoj istraživački rad na spomenutom institutu posvetila je proučavanju suvremene hrvatske povijesti s posebnim naglaskom na Drugi svjetski rat, poslijeratni period i Domovinski rat.

“Godine 2002. s kolegama sam započela rad na knjizi Čuvari bleiburške uspomene, odnosno o djelovanju Počasnoga bleiburškoga voda (PBV). To je bio izniman istraživački zadatak, jer do tada se o Počasnom bleiburškom vodu gotovo ništa nije znalo. Danas samo o tome imamo prikupljenih podataka za najmanje tri takve knjige ili dokumentarna filma. Jednako tako dolazila sam do novih spoznaja o široj problematici stradanja u ratu i poraću II. sv. rata, a posebice o djelovanju jugoslavenskog represivnog sustava u kasnijim desetljećima. Kao istinoljubivu osobu to vas u potpunosti preuzme, a danas sam, eto, i predsjednica udruge Hrvatski križni put”, rekla je Esih u nedavnom intervjuu za naš portal.

Karijeru ove odvažne žene obilježio je jedan slučajan susret kada je na obrani diplomskog rada igrom slučaja u komisiju sjeo profesor Josip Jurčević, inače suradnik na Institutu Ivo Pilar. Esih je na obrani briljirala, a tema joj je bila usko vezana uz Domovinski rat pa su nastavili suradnju. Na istom institutu upoznaje i Zlatka Hasanbegovića, a kojem i danas ima samo riječi hvale i s kojim je često viđena u prijateljskim razgovorima i po Saboru.

“Izvrsnim i teško zamjenjivim, što osim mene misli i tiha većina hrvatskog naroda. S time se ne slaže samo glasna manjina u čije partikularne interese je ministar dirnuo”, ocijenila je njegov rad dok je bio u fotelji ministra kulture.
S Hasanbegovićem je Esih s 2004. osnovala Hrvatski križni put udrugu koja se bavi istraživanjem stradanja Hrvata u Drugom svjetskom ratu i poraću kada su mnogi postali žrtvama represivnog komunističkog aparata, a tema udruge su i ubojstva u emigraciji.
Bruna Esih glas je onih koji i danas zazivaju provednu lustracije, ali vjeruje da je taj pojam zagađen različitim interpretacijama.

“Odustala sam od korištenja riječi lustracija, jer je taj pojam zagađen različitim interpretacijama, od kojih je malo koja bila ispravna. Sintagma suočavanje s prošlošću predstavlja isto, ali u još obuhvatnijem smislu. Ono ne predstavlja samo jednu od opcija na putu sazrijevanja hrvatskoga društva, već isključivi preduvjet. Ključno je tko se nalazi na pozicijama vlasti i moći koja iz nje proizlazi. Netko tko se ogriješio o temeljna ljudska prava i slobode i komu bi bilo svejedno kako se ova država zove i kakva je budućnost nje i hrvatskoga naroda sve dok je on sam uživa u povlasticama stvorenim uz pomoć skrojene mreže svoje interesno-ideološke garniture, trebao bi razmisliti o nekoj drugoj karijeri. Politika svugdje u svijetu pati od nedostatka brige za čovjeka, građanina, što bi joj trebala biti osnovna zadaća. Ali, u Hrvatskoj je problem i puno dublji, jer su u pitanje dovedeni i važni nacionalni interesi i sigurnost države Onima koji su proizašli iz bivšega sustava, poglavito ako su bili u poziciji donošenja odluka na štetu pojedinaca koji su tada smatrani nepodobnima, ne smije se pružiti prilika i moć da nastave sa svojim utjecajem kojeg su imali u komunističkom sustavu. Danas gotovo svakodnevno svjedočimo da imamo problem s ljudima iz iste udbine mreže, odnosno novim ljudima koje su ovi putem sustava proizveli i koji su usvojili istu metodologiju rada. Suočavanje s poviješću, odnosno s činjenicama, te s posljedicama represije i totalitarnim nasljeđem, nužno je i imalo bi blagotvoran učinak na hrvatsko društvo i budućnost”, govorila je Esih prije izbora za naš portal.

Autor: Iva Međugorac/I.G.

VEZANE VIJESTI

ZADNJE VIJESTI