Matija Topolovec/PIXSELL
Matija Topolovec/PIXSELL

BOZANIĆ U MARIJI BISTRICI: ‘Ni kao pojedinci, ni kao narod, ne možemo stići do blagostanja bez duhovnoga kapitala’

Autor: Z.K./IKA

Na svetkovinu Uznesenja BDM na nebo, 15. kolovoza, središnje euharistijsko slavlje u hrvatskom nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

Započinjući misu, kardinal Bozanić rekao je kako je ovo dan kada mnogi hrle prema Marijinim svetištima, jer žele biti zajedno s njom. “I mi smo ovdje da budemo s njom, da se njoj molimo, da u nju gledamo i da ju nastojimo slijediti u svom životu”. U propovijedi je kardinal ukazao na evanđeoski odlomak o susretu dviju žena. Marija, mlada židovska djevojka, ulazi u kuću svoje rođakinje, starice Elizabete, za koju zna da je trudna, i pozdravlja je. Ljudski gledano, sve se dalje moglo odvijati drukčije. Nije li prava senzacija bila u tome što je starica Elizabeta u poodmakloj dobi bila trudna?

Nije li, da tako kažemo, starica trebala posve privući pozornost, biti novost, prva tema razgovora? Kao žena koja je u starosti doživjela veliku milost, nije li mogla očekivati divljenje svoje mlade rođakinje? No, sve se odigralo drukčije: najprije je od radosti zaigralo dijete koje je Elizabeta nosila u utrobi, a onda je ispunjena Duhom Svetim, izrekla poklik kojim je morao odjeknuti sav kozmos: “Blagoslovljena ti među ženama i blagoslovljen plod utrobe tvoje!” U tom je kontekstu upitao “nije li već tim riječima Elizabeta uznijela Mariju do nebeskih visina?”
I mi smo se danas došli pokloniti našoj kraljici na nebo uznesenoj, Majci Isusa Krista i službenici Boga živoga. Svatko od nas došao je pred nju s darom svojega života, onakav kakav jest: sa svojim strahovima i nadanjima, radostima i žalostima, došli smo joj povjeriti i svoje probleme i zahtjevnost njihova rješenja, došli smo s ranama na duši i tijelu, misleći i na tolike naše bližnje, misleći na poseban način na nemire koji se događaju u svijetu; došli smo umorni jer smo odlučili privezati lađu svoga života u sigurnu luku. Jer, kao vjernici znamo da ništa što se događa oko nas ili u nama ne može utjecati na istinu o Marijinu uznesenju na nebo, ali njezino Uznesenje, i istina da nas neprestano zagovara kod svojega Sina, može utjecati na nas i na sve oko nas, može preobraziti ovu našu, često tjeskobnu, svakodnevicu u istinsku radost življenja, rekao je kardinal Bozanić, te nastavio: “Mi smo danas, u ovome bistričkom, ali i svim drugim hrvatskim marijanskim svetištima, došli preobraziti u rasadište života sve ono što u našem životu čini pustinju, došli smo i pojedinačno, i obiteljski i kao narod tražiti utočište, nadu i sigurnost u okrilju Majke Isusove i Majke naše”.

Kardinal je hodočasnicima posebno u svijest prizvao spomen na događaj koji se zbio prije 40 godina, kad se pred čitavim svijetom pokazala snaga “marijanske niti” hrvatskoga vjerničkog naroda. Toga je rujna 1976. u Solinu, usred ljutoga komunizma, unatoč brojnim prijetnjama, na desetke, na stotine tisuća hodočasnika slavilo dvostruki jubilej: tisućgodišnjicu prvoga hrvatskoga poznatoga marijanskoga svetišta Gospe od Otoka, što ga je dala sagraditi “dobra hrvatska kraljica Jelena, koja je bila majka kraljevstva i zaštitnica sirota i udovica” i trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata.

Tada je započela velika devetnica vjerničkoga hrvatskog naroda od Solina do Marije Bistrice, koja je prethodila epohalnim povijesnim promjenama u Europi na kraju dvadesetog stoljeća. Solin se urezao u povijest hrvatskoga naroda ne samo po okupljanju naroda, ne samo zato što je to okupljanje bilo poruka, krik naroda za oslobođenjem od komunističke diktature koje su došli poduprijeti i uglednici iz svijeta, nego ta je proslava bila i mnogo više od toga. Tada je, naime, izrečen zavjet koji je postao neizbrisiv znak, časna, ugovorna obveza hrvatskoga naroda s Majkom Božjom, rekao je kardinal, te podsjetio kako je njegov predšasnik zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić uime čitave Crkve u Hrvata obnovio tisućljetnu vjernost naroda Isusu po Mariji te utvrdio pradjedovski zavjet. Molitva tom prigodom izrečena obvezuje i nas danas, “kad naš narod vapi za demografskom obnovom, kad vjetar njiše prazne kolijevke, kad nam se gradovi i sela sve više pustoše, kad nam je toliko potrebna hrabrost, snaga, pouzdanje u život”.

Jedno je sigurno: ni kao pojedinci, ni kao narod, ne možemo stići do blagostanja bez duhovnoga kapitala, a put do njega nam nitko ne može zapriječiti, nikakva institucija, nikakva ideologija, nikakva agencija. Do tog se kapitala dolazi isključivo s pouzdanjem u Boga kakvo je imala Blažena Djevica Marija i toliki kojima je ona bila uzor, upozorio je propovjednik, te podsjetio na riječi jedne od posljednjih propovijedi na Mariji Bistrici blaženog Alojzija Stepinca 1944.

Ima puno dobra u našoj sredini. U našem narodu živi jaka svijest solidarnosti koja se očituje u suočavaju s nevoljama i potrebama ljudi. Potrebno je čuvati spomen na velikodušne, hrabre i jednostavne geste naših ljudi kad su se susretali s potrebama drugih. Trebamo obnavljati žar pouzdanja u sebe, u naše zajedništvo, u mogućnost promjene na bolje, jer ovaj narod želi živjeti dostojno u svojoj domovini, želi bolju budućnost za sebe i za svoju djecu. Ovaj narod, jer ga je oduvijek resila miroljubivost i osjećaj za pravdu, umoran je od toga da istinu o svojoj povijesti mora tražiti na sudovima izvan svojih granica. Stoga želi da se u Domovini stvore uvjeti za pravni i zakonodavni sustav u koji se može pouzdati, rekao je kardinal, te homiliju zaključio riječima “u hrvatskim Marijinim svetištima posebno nas dotiče nit marijanske nade, pouzdanja i utjecanja, nit koja je protkala i osobnu povijest svakoga od nas, ali i povijest našega naroda. Ta lenta marijanske pobožnosti kojom smo se preko srca obavili, našemu narodu pokazuje da smo nositelji dostojanstva njezinih kćeri i sinova, a ako želimo pripadati Mariji onda je moramo nastojati i slijediti: u njezinoj poniznoj uzvišenosti, u bogatstvu njezine skromnosti, u blistavom ozračju njezine skrovitosti, a napose u njezinoj bezuvjetnoj pripadnosti Isusu. Mnoge će se okolnosti našega života mijenjati, ali zavjet nas obvezuje na doživotnu vjernost Onoj koja je prva povjerovala. Majko Božja na nebo Uznesena, Kraljice Neba i Kraljice Hrvata, moli za nas, za naše obitelji, za našu Domovinu i sav svijet!”

Autor: Z.K./IKA

ZADNJE VIJESTI