Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Bolničko osoblje tvrdi da je Hanžeković za vrijeme liječenja u bunilu dozivao 12 poginulih vatrogasaca i molio Boga za oprost!

Autor: Viktor Kodrič

Tragično stradali vatrogasci, njih dvanaestorica, bačeni su tog kobnog 30. kolovoza 2007. godine u vrtlog kornatskog požara, a da se nisu mogli nadati pomoći niti jednog od dva kanadera. Jedan je, po Mesićevu nalogu, a na sugestiju srpskog trgovca oružjem Slobodana Tešića, koji se nalazio i na Interpolovoj tjeralici, bio poslan u Grčku, dok je drugi branio hvarski posjed najmoćnijeg hrvatskog odvjetnika Marijana Hanžekovića. Da je tome tako moglo se vidjeti i iz nedavne specijalne emisije o požaru na Kornatima, koja je prikazana na HRT-u u sklopu devete obljetnice te velike tragedije u našoj zemlji, u kojoj se jasno vidi, (naravno svi osim DORH-a), a što potvrđuju i izjave očevidaca u toj emisiji, da je jedan kanader u trenutku dok su nesretni vatrogasci na Kornatima tražili pomoć, preletio iznad njihovih glava iz pravca Hvara u Zemunik po vodu, te se opet vratio natrag na Hvar, braniti od požara posjed moćnog odvjetnika Marijana Hanžekovića. Upravo ta šokantna činjenica je postala prava noćna mora za odvjetnika Marijana Hanžekovića i vlasnika bivšeg Pavićevog medijskog carstva. Na ovom mjestu se postavlja pitanje što devet godina radi DORH i zašto je bivši državni odvjetnik Mladen Bajić sve to vrijeme zataškavao istinu?

Svakog 30. kolovoza, već devetu godinu zaredom, cijela Hrvatska se s najvećom tugom u srcu i nepodnošljivim bolom u duši, prisjeti tragične obljetnice, kada su u velikom eruptivnom požaru na Kornatima živote izgubili dvanaestorica hrabrih vatrogasaca – Dino Klarić, Ivica Crvelin, Ivan Marinović, Marko Stančić, Gabrijel Skočić, Hrvoje Strikoman, Tomislav Crvelin, Ante Crvelin, Josip Lučić, Karlo Ševerdija, Marinko Knežević te Ante Juričev-Mikulin, za čiju tragičnu pogibiju, do dana današnjeg, nije pronađen krivac i nitko nije odgovarao.Jedini preživjeli vatrogasac, Frane Lučić, nakon oporavka u Kliničkoj bolnici Split, s teškim opeklinama,otpušten je na kućno liječenje.Tako ni devet godina poslije obitelji 12 vatrogasaca stradalih na Velikom Kornatu, a ni jedini preživjeli, tada 23-godišnji Frane Lučić iz Tisnog, neće doznati punu istinu tko je odgovoran za tu strašnu nesreću. Imaju li obitelji i žrtve pravo na istinu i zašto je većina vodećih medija u zemlji sustavno prešućivala neke istinite i notorne činjenice u tom slučaju, te ignorirala brojne korisne i točne informacije mještana koje su se pojavljivale na necenzuriranim blogovima, pitanje je na koje ni nakon devet godina od te strašne tragedije, nitko od prozvanih nije dao odgovor. Mještani su sve ove godine uglavnom upozoravali da je nekom iz vrha tadašnje vlasti bilo u interesu zataškati punu istinu o kornatskoj tragediji, te da se najtajniji dio operacije zataškavanja može doznati ako se pogleda kako se sustavno minorizirao podatak o rasporedu kanadera u tom trenutku. Tako u tekstu objavljenom na nekim od necenzuriranih blogova piše kako stručnjaci znaju da vatrogasci ne bi ni izašli na Kornate gasiti požar da je tada bio raspoloživ kanader. No, jedan je bio poslan Grčkoj u pomoć, a drugi je bio na Hvaru. Doduše, taj drugi na Hvaru, umjesto gašenja lokalnih požarišta, najvećim dijelom je gasio privatnu uvalu s kamenom kućom koju je netom ranije kupio bogati i moćni odvjetnik Marijan Hanžeković, inače vlasnik bivšeg Pavićevog medijskog carstva. No, pođimo redom. U srijedu 29. kolovoza 2007. godine, dakle dan prije velike tragedije na Kornatima, nešto prije 11 sati je između mjesta Sveta Nedjelja i Ivan Dolac kod Jagodne na južnoj strani otoka Hvara izbio požar koji je zaprijetio kućama i tamošnjem autokampu iz kojega su gosti premješteni, a opasnost je brzom intervencijom otklonjena. Tadašnji pomoćnik državnog vatrogasnog zapovjednika za priobalje Tomislav Vuko je izjavio da je vatra zahvatila borovu šumu, nisko raslinje i makiju.

Jedan kanader letio u Grčku, drugi branio Hanžekovićev posjed u uvali Pišćena na Hvaru

Kako je objavljeno, požar su gasili helikopter i dva kanadera. Uz mjesne gasitelje sudjelovali su i pripadnici interventne postrojbe koji su bili smješteni u Jelsi na Hvaru, a s kopna je upućeno još 35 vatrogasaca sa šest vozila. Tijekom gašenja požara, umro je pedesetgodišnji vatrogasac DVD-a Stari Grad, Marinko Jurić. Njemu je, prema pisanju Glasa Dalmacije, dok je kao zapovjednik postrojbe razgovarao na UKV stanici, naglo pozlilo oko 14 sati nakon čega se srušio na pod i preminuo na brdu Sveti Nikola.
Drugi kanader, poslan je za Grčku, na molbu srpskog trgovca oružjem Slobodana Tešića, koji je svojedobno bio u poslovnim razgovorima s tadašnjim predsjednikom RH Stjepanom Mesićem vezano uz RH Alan (firma za proizvodnju oružja). Riječ je, inače, o čovjeku koji se nalazio na američkoj Interpolovoj tjeralici. S tim u svezi treba naglasiti da je kanader koji je 29. kolovoza poslan na Hvar u uvalu Pišćena gasiti požar na posjedu odvjetnika Hanžekovića i sutradan, dakle tog kobnog 30. kolovoza 2007., ostao na Hvaru u slučaju da moćnom odvjetniku ustreba gasiti novi požar ako u međuvremenu izbije. Tako su nesretni vatrogasci, njih dvanaestorica, bačeni, tog kobnog 30. kolovoza 2007. godine, u vrtlog kornatskog požara, a da se nisu mogli nadati pomoći niti jednog od dva raspoloživa kanadera. Jedan je, po Mesićevu nalogu, a na sugestiju srpskog trgovca oružjem Slobodana Tešića, koji se nalazio i na Interpolovoj tjeralici, bio poslan u Grčku, dok je drugi branio hvarski posjed najmoćnijeg hrvatskog odvjetnika Marijana Hanžekovića. Da je tome tako moglo se vidjeti i iz nedavne specijalne emisije o požaru na Kornatima, koja je prikazana na HRT-u u sklopu devete obljetnice te velike tragedije u našoj zemlji, u kojoj svi jasno vide, (naravno svi osim DORH-a), a što potvrđuju i izjave očevidaca u toj emisiji, da je jedan kanader u trenutku dok su nesretni vatrogasci na Kornatima tražili pomoć, preletio iznad njihovih glava iz pravca Hvara u Zemunik po vodu, te se opet vratio natrag na Hvar, braniti od požara posjed moćnog odvjetnika Marijana Hanžekovića. Upravo ta šokantna činjenica je postala prava noćna mora za odvjetnika Marijana Hanžekovića i vlasnika bivšeg Pavićevog medijskog carstva. Na ovom mjestu se postavlja pitanje što devet godina radi DORH i zašto je bivši državni odvjetnik Mladen Bajić sve to vrijeme zataškavao istinu?
Inače, Hanžeković je do sada svaku priču o kornatskoj tragediji i ulozi kanadera koji je na Hvaru čuvao njegov posjed, pokušavao zatrti u ‘sjemenu’. Upravo iz tih razloga smo još prošle godine na osmu obljetnicu kornatske tragedije podsjetili na tekst objavljen 1. rujna 2007. godine, u Slobodnoj Dalmaciji iz pera Mirka Crnčevića pod nazivom: “KANADER ZA ODVJETNIKA: Hvarani ogorčeni postupkom vatrogasaca u uvali Pišćena: Spašavali Hanžekoviću, a Dubovica bespomoćna”. (Podsjetimo taj tekst je Hanžeković, čim je od Pavića preuzeo EPH, uklonio s portala Slobodne Dalmacije). U tom, za Hanžekovića raskrinkavajućem tekstu, navode se izjave ogorčenih Hvarana kako je sramota da su helikopter i kanaderi 4 do 5 sati branili posjed poznatog odvjetnika, a da su kuće mještana Dubovice bile ugrožene.

Hvarani tražili sankcioniranje onih koji su pogodovali odvjetniku Hanžekoviću

U spomenutom tekstu u Slobodnoj Dalmaciji je između ostalog pisalo: “‘Kuloarske priče da su dva helikoptera, a povremeno i jedan kanader, dulje vremena u četvrtak, započevši od 10,30 sati, uglavnom branili kuću i posjed zagrebačkog odvjetnika Marijana Hanžekovića u uvali Pišćena, dok je istodobno gorjela Dubovica, izgleda da su utemeljene. Istodobno, u toj pitoresknoj Pišćenoj, braći Ivi i Antunu Lovrinčeviću izgorjelo je oko 200 tisuća četvornih metara zemljišta, na kojemu je bilo stotinjak maslina, 200 trsova plavca malog, smokve i ostale mediteranske kulture. Sramota je da su helikopteri i kanader 4 do 5 sati branili maslinik i stotinjak kvadrata stambenog prostora odvjetnika Hanžekovića, dok su naše kuće u Dubovici bile do kraja ugrožene, vatra je prošla tek nekoliko metara od njih. To se može dogoditi jedino u zemlji kojom vladaju poglavice, a ne uljuđeni političari’, kazao je Ivo pl. Kasandrić, dodavši da je o svemu tome obavijestio relevantne ljude u Zagrebu i da vjeruje da će poduzeti sve kako bi se slučaj pogodovanja poznatom odvjetniku do kraja istražio, a oni koji su to učinili bili primjereno i sankcionirani. U uvali Dubovica smo zatekli i Šimu Lovrinčevića, Ivina sina, međutim, on nije želio govoriti o tom slučaju, samo je dodao da je sve vidljivo iz stanja u Pišćenoj. A na putu do nje sreli smo tek njegova trinaestogodišnjeg sina Ivu, koji nam je teška srca pričao o spaljenoj djedovini. Vatrena stihija je proteklih dana unakazila Hvar, a otočani optužuju gasitelje da su u pojedinim slučajevima pristrano intervenirali da pomognu eliti.
Kamena kuća odvjetnika Hanžekovića, okružena borovom šumom, a uglavnom i maslinik, na posjedu većem od 2 tisuće četvornih metara su spašeni, tamo su još uvijek razvučene plastične cijevi, kojima su bivši vlasnici, braća Domančić: Miće, Mirko, Ivo i Mario, dva dana branili posjed”, pisalo je u Slobodnoj Dalmaciji 1. rujna 2007. godine. Naravno, zapovjednik Vuko sve je te tvrdnje proglasio zlonamjernim glasinama: “Ja osobno nisam vodio tu akciju, ali ne mogu vjerovati u te spekulacije. Akciju je vodio Mate Jeličić s Hvara i mi kao vatrogasci moramo obraniti svakog čovjeka, svaku kuću i što više zemlje. Pa, normalno je da ćemo braniti kuću, ne možemo dopustiti da izgori”, rekao je Vuko. No, naš sugovornik iz vrha hrvatskog vatrogastva, u izravnom obraćanju našoj redakciji, još prošle godine demantirao je Vuku i pri tome otkrio nove šokantne podatke o velikoj kornatskoj tragediji. Tako je naš sugovornik iz vrha hrvatskog vatrogastva izjavio da je ‘vatrogasni zapovjednik Tomislav Vuko, sukrivac za smrt 12 vatrogasaca, jer dok je on ručao kod Hanžekovića na Hvaru, odbio je poslati kanader na kornate’! Kod medijskog tajkuna i najbogatijeg hrvatskog odvjetnika, na ručku je bio i glavni operativni vatrogasni zapovjednik OSRH-a, general Josip Stojković, dok se Dražen Slavica, tada jedini osumnjičeni za ovu tragediju, po izbijanju požara na Kornatima nalazio u zaleđu Vodica, odakle je mobitelom bezuspješno pokušavao dobiti Tomislava Vuku. Kada ga je, napokon, nakon sat i pol dobio i od njega panično zatražio kanader za Kornate, glavni zapovjednik gašenja požara Tomislav Vuko ga je odbio i rekao mu da se sam snalazi.

Mesićeva uloga i Bajićeva sramotna višegodišnja šutnja

‘Ako pogledate Zakon o zaštiti od požara i Zakon o vatrogastvu, gospodin Tomislav Vuko je jedina osoba koja je na vrhu zapovjedne piramide, u tom trenutku na požaru u Hvaru. Prema tome, sami njegovi navodi da je Mate Jeličić vodio tu akciju su laž’, tvrdi naš sugovornik. A da bi razumjeli suštinu urote oko zataškavanja pune istine u slučaju Kornati, treba naglasiti da je uvala Pišćena južno od grada Hvara i da je netko očito dobro znao gdje bi se požar mogao proširiti i kako osigurati požarište da ne strada Hanžekovićev posjed. Dakle, nevidljiv netko, budno je motrio nad hvarskim požarištem i rezervirao kanader da na vrijeme intervenira za Hanžekovića!? Na suđenju za kornatsku tragediju svjedočio je i bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, čija bi se uloga kao tadašnjeg prvog i najodgovornijeg čovjeka u državi, napokon trebala rasvijetliti. On je pozvan na zahtjev obitelji poginulih da kao bivši vrhovni zapovjednik razjasni ulogu Hrvatske vojske na otoku Kornatu. Mesić je rekao da je za tragediju doznao od tadašnjeg načelnika Glavnog stožera generala Josipa Lucića.
“On me obavijestio da je došlo do teške tragedije koja je zadesila skupinu vatrogasaca. Rekao mi je da ima mrtvih i ranjenih i da je jedna postrojba Hrvatske vojske u blizini na vježbi, te da je upućena na mjesto događaja kao pomoć”, rekao je Mesić koji je, treba li to posebno naglašavati, izdavao naloge za letove kanadera! Zasigurno bi on imao puno toga za reći oko slanja naših kanadera u Grčku, a posebice na Hvar, odnosno nad Hanžekovićevu pitoresknu uvalu Pišćena. Na pitanje, je li Lucić tražio odobrenje da vojska dođe na Kornat, te jesu li on ili tadašnji ministar obrane Berislav Rončević donijeli odluku da jedan hrvatski kanader u to vrijeme ode pomoći Grčkoj, Mesić je odgovorio da predsjednik Republike Hrvatske izravno i neposredno zapovijeda vojskom samo u slučaju rata, a za vrijeme mira predsjednik može zapovijedati vojskom samo preko Glavnog stožera i njegova načelnika. Zanimljivo, nitko Mesića nije pitao zašto je kanader danima bio na Hvaru i gasio Hanžekovićev posjed, među ostalim.
“O kanaderu sam bio samo obaviješten. Informirali su me da imamo dovoljno kanadera za gašenje požara, a ja sam se samo mogao složiti s takvom odlukom Vlade”, dodao je Mesić, aktualna uzdanica Narodne koalicije. Na pitanje oca jednog od poginulih vatrogasaca Igora Marinovića, jesu li neki dokumenti o kornatskoj tragediji koje obitelji traže, a ne mogu ih dobiti već pet godina, vojna tajna, te – ako jesu – može li se s njih skinuti oznaka tajnosti, pri čemu je rekao kako su dva puta pisali tadašnjem predsjedniku Josipoviću koji im nije ništa odgovorio, bivši predsjednik Mesić odgovorio je kako nema razloga da se procedura skidanja vojne tajne ne primijeni u tom slučaju, ako je to u interesu istrage.

Hanžekovićeve noćne more i dozivanje 12 poginulih vatrogasaca

Inače, znakovito je, da je neposredno nakon tragedije na Kornatima, Mesić primio Hanžekovića u svom uredu. Nakon svega, postavlja se pitanje, jesu li mediji mogli izvještavati objektivno o pozadini kornatske tragedije? Zasigurno nisu ako imamo u vidu kako je Hanžeković dobio višemilijunski unosan posao zastupanja HRT-a i podizanja ovrha za neplaćanje pretplate. Ili, pak, kako je samo bio umrežen s bivšim premijerom Ivom Sanaderom, te kako je bio blizak s bivšim glavnim državnim odvjetnikom Mladenom Bajićem.Nakon svega, postavlja se pitanje, jesu li mediji mogli izvještavati objektivno o pozadini kornatske tragedije? Zasigurno nisu ako imamo u vidu kako je Hanžeković dobio višemilijunski unosan posao zastupanja HRT-a i podizanja ovrha za neplaćanje pretplate. Ili, pak, kako je samo bio umrežen s bivšim premijerom Ivom Sanaderom, te kako je bio blizak s bivšim glavnim državnim odvjetnikom Mladenom Bajićem. Ipak izvori bliski Hanžekoviću tvrde da on svaku novu obljetnicu kornatske tragedije dočekuje sve nervozniji i u sve većim mukama. Iako pokušava, od sebe odagnati ružne misli, čini se da u tome sve manje uspijeva.Vjerojatno je na tu promjenu njegova raspoloženja i povremenu grižnju savjesti, utjecala i teška bolest s kojom se prije nekoliko mjeseci ove godine suočio. To potvrđuje i bolničko osoblje koje je skrbilo o teško bolesnom Hanžekoviću, nakon što je, kada mu je dijagnosticiran rak gušterače, bio podvrgnut kompliciranom kirurškom zahvatu. Osoblje, naime, tvrdi da je Hanžeković za vrijeme liječenja, kada bi mu se zdravstveno stanje pogoršavalo, u bunilu dozivao 12 poginulih vatrogasaca i molio Boga za oprost! Zbog teške bolesti Hanžeković se jedno vrijeme liječio i u prestižnoj bolnici u Houstonu u Americi, gdje je imao česte noćne more, buncao je, te je zbog dramatičnosti situacije svaka dva sata morao primati inzulin. No, ni to buncanje ni eventualna grižnja savjesti, ni njegovo obraćanje Bogu, neće pomoći obiteljima 12 poginulih vatrogasaca koji ni nakon devet godina ne mogu doznati punu istinu što se toga kobnog dana 30. kolovoza 2007. godine uistinu događalo na Kornatima, te tko je kriv za pogibiju njihovih najmilijih.

Pavić nije popustio Hanžekovićevim pritiscima da sporni tekst skine s portala Slobodne Dalmacije

Odvjetnik Marijan Hanžeković već godinama je tražio kod bivšeg vlasnika Ninoslava Pavića da tekst (objavljen 1. rujna 2007. u Slobodnoj Dalmaciji iz pera Mirka Crnčevića pod naslovom: ‘KANADER ZA ODVJETNIKA: Hvarani ogorčeni postupkom vatrogasaca u uvali Pišćena: Spašavali Hanžekovića, a Dubovica bespomoćna’) izbriše s portala, na što Pavić nije pristao.
Inače taj tekst je od samog dana objave, dakle od 2007., silno uznemiravao gospodina Hanžekovića, a klica njegova neprijateljstva prema Paviću upravo je i začeta Pavićevim upornim odbijanjem da taj tekst izbriše s portala Slobodne Dalmacije. Bivši vlasnik EPH-a potvrdio je da ga je Hanžeković molio da se ‘sporni’ tekst zauvijek izbriše.
‘Naravno da nisam popustio Hanžekovićevim pritiscima, što je njega jako uznemiravalo’, rekao je Ninoslav Pavić. No, prošle godine gazda Hanžeković konačno je s portala Slobodne Dalmacije skinuo svoju noćnu moru – tekst ‘Kanader za odvjetnika’!

Zašto je Mesić u požarnoj sezoni 2007. godine u Hrvatskoj slao kanader na ispomoć u Grčku?

Evo što stručna javnost kaže o odluci da se jedan od dva raspoloživa kanadera usred ljeta kada bijesne požari na Jadranu šalje na ispomoć Grčkoj:’Opravdanost neke odluke, pa tako i ove o slanju kanadera u Grčku, može se, pojednostavljeno rečeno, vrednovati po deontološkom ili utilitarističkom (konsekvencijalističkom) načelu. Ovo prvo znači da donošenje odluke proizlazi iz osjećaja dužnosti, u ovom slučaju to bi moglo biti: “susjedu u nevolji mora se pomoći”. Taj osjećaj dužnosti rezultat je nekih općeprihvaćenih društvenih načela koji se temelje na moralu, vjeri, tradiciji ili nečemu sličnome. Takve odluke obično se kritički ne preispituju. Konsekvencijalističko vrednovanje odluke znači da se prije njezinog donošenja razmatraju moguće posljedice.Kako je politika vrlo, vrlo pragmatična djelatnost, ovo načelo je prihvatljivije. Stoga je već i činjenica kako se radilo o požarnoj sezoni i u RH, bilo nužno predvidjeti kako bi kanaderi mogli zatrebati i nama. Sada se postavlja pitanje zašto o svemu tome nisu promislili odgovorni a prije svega tadašnji predsjednik RH Stjepan Mesić prije nego li je donio odluku da jedan kanader pošalje u Grčku.

 

Ispravak. 

Autor: Viktor Kodrič

ZADNJE VIJESTI