Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Ako HDZ ostane bez kormilara Plenkovića, netko iz ovog osmerca će preuzeti

Autor: Iva Međugorac

Za otpisivanje Andreja Plenkovića kao šefa vladajuće stranke i hrvatskog premijera možda je prerano, ali se u Hrvatskoj demokratskoj zajednici ovih dana sve češće otvara legitimno pitanje sukcesije. Razne struje HDZ-a u medije su već pustile nekoliko testnih scenarija, među ostalima i onaj u kojem bi se u rušenje Plenkovića išlo u rujnu, kad prođe ekonomski važna turistička sezona.

Čak i ako preživi aktualnu aferu Hotmail i, još važnije za njegovu političku sudbinu, uspije progurati do kraja Agrokorovu nagodbu, Plenković će na kraju aktualnog mandata imati svako pravo ostvariti svoje navodne krajnje ambicije, povući se na viši položaj u Bruxellesu i predati stranku nasljedniku. Razgovarali smo s nekoliko visokopozicioniranih članova HDZ-a, i iako nitko od njih ne želi javno govoriti o tome, priznaju da se u stranačkim krugovima već razgovara o potencijalnim nasljednicima aktualnog premijera.

U potrazi za imenima vodećih HDZ-ovaca koji bi mogli zamijeniti Plenkovića, dobro je prisjetiti se kako je izgledao odlazak njegova prethodnika Tomislava Karamarka – upravo je Plenković bio prvi u stranci koji je javno izrekao kako Karamarko više nema njegovo povjerenje. To rano pozicioniranje u konačnici mu je donijelo mjesto predsjednika stranke i Vlade. Danas je u istoj poziciji, kao prva koja je uputila argumentiranu javnu kritiku Plenkoviću, zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić.

Naši sugovornici upozoravaju nas kako ona uživa potporu iznimno utjecajnog potpredsjednika stranke Milijana Brkića, ali i dijela bruxelleskih zastupnika Europske pučke stranke. “Uvjeravam vas da u Bruxellesu ima političara koji nisu zaboravili činjenicu da je Plenkovića zastupnica Maletić prozvala upravo zbog sporosti reformi koje Europska unija od Hrvatske očekuje”, kaže jedan od naših sugovornika.

Vrlo visoko među mogućim nasljednicima Plenkovića u stranačkim krugovima kotira i bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač. Odlikuje ga besprijekorna biografija sorbonskog doktora znanosti i cijenjenog diplomata, ali i simpatije desnog krila stranke, koje u njemu vidi osobu koja ne bi pristajala na kompromise poput Plenkovića s HNS-om i Istanbulskom konvencijom.

Mediji su ovog tjedna točno detektirali da velik broj HDZ-ovaca gleda u aktualnog zamjenika predsjednika stranke Milijana Brkića kao u osobu od presudnog utjecaja za mogući novi izbor čelnika HDZ-a. Brkićeva snaga je u vještini operativnog djelovanja na terenu i velikom broju njemu osobno lojalnih ljudi u lokalnim organizacijama. Poznato je da je on bio arhitekt dolaska Tomislava Karamarka na čelo stranke, kao i njegova odlaska. Međutim, Brkić je više puta javno, a često i u neformalnim susretima s novinarima, tvrdio kako nema ambiciju postati predsjednik stranke. Ipak, i on ima pravo evoluirati kao čovjek i političar i u nekom trenutku preuzeti odgovornost, a obzirom na svoju trenutnu poziciju i utjecaj u ovom trenutku predstavlja jednog od najozbiljnijih kandidata za Plenkovićeva nasljednika.

Jedan od naših sugovornika upozorava da ne bi bilo mudro zanemariti ni potencijalne ambicije aktualnog predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića. “On je do sada poslovično igrao za svaku dobitnu kombinaciju, ali obzirom na njegovo veliko iskustvo pa i u izvršnoj vlasti te dob koja nosi dobar omjer iskustva i snage, ne bih se čudio da Jandroković odluči da je to njegov trenutak, u slučaju da stranka ostane bez izglednog kandidata za predsjednika”, kaže naš sugovornik dobro upoznat u procese u HDZ-u.

Od ostalih HDZ-ovaca koji bi se u nekom trenutku mogli pojaviti kao kandidati za čelnika stranke može se spomenuti i Domagoja Ivana Miloševića. On je jednom već neslavno završio na posljednjem mjestu po broju glasova na dramatičnom 15. Općem saboru HDZ-a 2012., kad je na čelo stranke izabran Tomislav Karamarko. Međutim, sugovornici nas uvjeravaju da Miloševićeve političke ambicije nisu niti približno ugašene, a kažu nam da je i on jedan od potencijalnih kandidata koji su u bliskim odnosima s Milijanom Brkićem.

Na izravno pitanje o tome je li netko od aktualnih ministara pokazao liderski potencijal za budućnost, naš sugovornik iz HDZ-a odgovara: “Jedno ime se ističe, ministar prometa Oleg Butković. Njegovi su projekti jako opipljivi – Pelješki most, most za Čiovo, pa sada obnova pruge Vinkovci-Vukovar plus još mnogi manji projekti za koje se ne čuje na nacionalnih razini, ali su lokalnim zajednicama od životne važnosti. Glavni Butkovićev problem pritom bi mogla biti činjenica kako dolazi iz Primorsko-goranske županije, koja nije HDZ-ov bastion kao primjerice Zadarska ili Karlovačka županija, što je zasigurno minus pred kandidatima koji dolaze iz naših utvrda.”

Za razliku od Butkovića, u ovo društvo potencijalnih Plenkovićevih nasljednika Tomislav Tolušić ulazi opterećen određenim aferama iz prošlosti. Međutim, Plenkovićeva odluka da ga imenuje za potpredsjednika Vlade nakon odlaska Martine Dalić dodatno će dati maha njegovim velikim ambicijama, koje nikad u javnosti nije tajio. Hoće li se taj potez pokazati kao uspješno primirivanje potencijalnog konkurenta, kako su neki od naših sugovornika skloni protumačiti Plenkovićevu odluku, ili će biti tek dodatni poticaj da se Tolušić odvaži zaigrati na sve ili ništa, znat ćemo vrlo skoro.

Izvan kruga ovih osam političara koji imaju određene izglede za preuzimanje HDZ-a nakon Plenkovića našao se bivši predsjednik stranke Tomislav Karamarko. Pojedini njegovi stranački kolege tvrde da Karamarko ima želju istaknuti svoju kandidaturu za predsjednika stranke prvom sljedećom prilikom. Međutim, čak i njemu bliski HDZ-ovci kažu da bi ta kandidatura bila posve bezizgledna, pogotovo obzirom na to kako je završio njegov prethodni mandat na čelu stranke.

Autor: Iva Međugorac
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.