Sakrij oglas
 Veličina slova USTAVNOPRAVNI STRUČNJACI TVRDE:

'Inicijativa 'U ime obitelji' može dovesti do ustavno-političke krize'

  • Autor: hina
  • Datum: ponedjeljak, 10. lipnja 2013. u 20:30
"Ta različita ustavna mišljenja mogu posljedično dovesti našu zemlju do ustavno-političke krize bez presedana. Upravo iz tog razloga želimo ukazati na određena temeljna načela hrvatskog Ustava", navode u otvorenom pismu ustavnopravni stručnjaci.
Hrvatski ustavnopravni stručnjaci danas su ocijenili da će inicijativa za dopunu Ustava odredbom da je brak zajednica žene i muškarca uzrokovati značajne prijepore i različita ustavna tumačenja oko postupanja i obveza državnih tijela u pogledu moguće odluke građana na referendumu, te moguće dovesti zemlju do ustavno-političke krize bez presedana

"Ta različita ustavna mišljenja mogu posljedično dovesti našu zemlju do ustavno-političke krize bez presedana. Upravo iz tog razloga želimo ukazati na određena temeljna načela hrvatskog Ustava", navode u otvorenom pismu ustavnopravni stručnjaci. To su Branko Smerdel, Zvonimir Lauc, Arsen Bačić, Saša Šegvić, Sanja Barić, Robert Podolnjak, Stipe Ivanda, Anita Blagojević, Đorđe Gardašević, Petar Bačić i Mato Palić.

Ističu kako za njih nema nikakve dvojbe da Ustav poznaje dva, jedan od drugoga neovisna načina provedbe postupka svoje izmjene - prvi (odjeljak IX.), koji je do sada uvijek korišten, predviđa da o izmjeni Ustava odlučuje Sabor, a drugi (članak 87.) propisuje mogućnost da Sabor ili Predsjednik Republike (na prijedlog Vlade i uz supotpis premijera) raspišu ustavotvorni referendum.

"Prema tome, svaka izmjena Ustava može se obaviti i putem referenduma, potpuno neovisno od postupka koji je propisan odjeljkom IX. Ustava. Nesporno je također da ustavna odredba o referendumu narodne inicijative iz članka 87. Ustava načelno omogućuje primjenu narodne inicijative kako za djelomičnu, tako i za cjelovitu izmjenu Ustava", navode u pismu.

Ustavnopravni stručnjaci ističu kako je Sabor dužan raspisati ustavotvorni referendum ukoliko to zatraži 10 posto od ukupnog broja birača u Hrvatskoj, a nakon što Ustavni sud, na eventualni zahtjev Sabora, provjeri jesu li ispunjeni uvjeti za održavanja referenduma. "Odbijanje Sabora da raspiše referendum nakon što su ispunjene sve formalno-pravne pretpostavke za njegovo raspisivanje predstavljalo bi negiranje same biti referenduma narodne inicijative i moglo bi imati nesagledive posljedice po ustavnu stabilnost zemlje", poručuju u pismu.

Naglašavaju da bi svaka odluka građana na referendumu bila bi po prirodi stvari odluka ustavnog karaktera i obvezivala bi sva državna tijela. Ona bi, tvrde, predstavljala promjenu Ustava koja bi stupila na snagu potvrdom da je referendum održan u skladu s Ustavom, bez obzira na postojanje određenih formalno-pravnih nedostataka u referendumskom pitanju. Hrvatski sabor, smatraju, bio bi dužan implementirati eventualnu potvrdnu referendumsku odluku u tekst Ustava.

Također, zbog manjkavosti u regulaciji instituta narodne inicijative (primjerice, izričitog određenja koje materije nisu pogodne za referendumsko odlučivanje), ustavno-pravni stručnjaci ističu potrebu da se taj institut što hitnije kvalitetno regulira te izražavaju spremnost da svoja stručna znanja i kompetencije stave na raspolaganje ustavotvorcu i zakonodavcu.

Podsjećaju kako je institut narodne inicijative 2000. godine ugrađen u Ustav, ali i upozoravajzu da je prihvaćanje tog oblika neposredne demokracije u Saboru "učinjeno ishitreno, nepromišljeno, bez razmatranja komparativnih iskustava primjene tog instituta u drugim državama i bez uvažavanja mišljenja domaćih ustavnopravnih stručnjaka".

"Svih proteklih godina propuštene su prilike da se kvalitetno uredi ustavni i zakonski sadržaj instituta narodne inicijative, naročito u vrijeme ustavnih promjena 2010. i lani kad je u Hrvatskom saboru pokrenut postupak promjene ustavne odredbe u kojoj je reguliran taj institut", navode u otvorenom pismu.

Napominju da je nakon promjene pravila odlučivanja na referendumu iz 2010. propisano da će se, između ostaloga, zakon koji uređuje referendum uskladiti s odredbama Ustava u roku od šest mjeseci od dana proglašenja Ustavnog zakona, ali da to nije učinjeno sve do danas.

"Struka je i u tom razdoblju bila ignorirana", ističu ustavnopravni stručnjaci, dodajući kako iz svih navedenih razloga narodna inicijativa nije ni zaživjela u Hrvatskoj kao moguća i poželjna dopuna i korektiv predstavničke demokracije. To se, napominju, nije događalo ni u situacijama kada su građani uspijevali, unatoč svim normativnim preprekama, prikupiti dovoljan broj potpisa u zahtjevu za referendum.


  • Autor: hina
  • Photo: Patrik Macek/PIXSELL
  • Datum: ponedjeljak, 10. lipnja 2013. u 20:30
 

      
Zadnje vijesti
Hrvatska Premijer federacije BIH: "Hrvati su banda". Ministarstvo vanjskih poslova RH: Nemamo komentara

Pitali smo još u ponedjeljak MVEP ima li što za reći povodom izjava premijera federacije BIH Nermina Nikšića, koji je Hrvate u BIH proglasio banditima. Odgovora nema do danas.

Hrvatska PAD 'DOBROG VOJNIKA': 'Branitelji koji su dali podršku Josipu Klemmu, dali su podršku kriminalcu Radovanu Štetiću!'

"Zar ne gledaju medije? Ne znaju tko je Štetić? Pa, svi znaju da je Klemm preko njega "prao lovu", a sad kad je sve procurilo u javnost, poziva se na Domovinski rat i braniteljstvo", kazuje rezignira

Hrvatska Mustaču određen istražni zatvor; U pripremi novi uhidbeni nalozi iz Njemačke?

Podizanje optužnice očekuje se na ljeto, a početak suđenja na jesen. Do suđenja će ostati u istražnom zatvoru.

Hrvatska Mali hrvatski anđeli Andrijana, Dalibor, Marinko, Ivan i Marko ne zanimaju Frljića! Njega zanima samo Aleksandra Zec!

Za ljude poput Frljića nijedna hrvatska žrtva nema ime. Za ljude poput njega ne postoje hrvatska djeca. On je majstor estradizacije mržnje prema Hrvatskoj i svemu hrvatskom s plaćom iz hrvatskog držav

Izdvojeno
Najčitanije