Marijan Susenj/PIXSELL
Marijan Susenj/PIXSELL

Tko je kriv za nesreće na hrvatskim cestama?

Autor: M.B

Policija kaže da daje sve od sebe. "Jako puno radimo preventivno, pogotovo s onim najugroženijim skupinama, a to su djeca, mladi vozači, vozači mopeda, vozači bicikla i pješaci. Nastojimo kroz kombinaciju preventivno represivnih aktivnosti dovesti do toga da nam stanje sigurnosti bude na boljem nivou“, kaže Josip Mataija iz Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a.

Crni epilog jučerašnjih dana na hrvatskim cestama je četvero poginulih. Jedno dijete, i tri odrasle osobe. Stravične nesreće u Cvetkovcu kraj Koprivnice i Osijeku, nikoga ne ostavljaju ravnodušnim.

Svaka druga osoba na hrvatskim prometnicama pogine zbog neprimjerene brzine. Ipak, ove godine statistika je nešto bolja nego lani. Zaključno s jučerašnjim danom, u prometu je smrtno stradalo 236 osoba, dok je u cijeloj prošloj godini ta brojka bila nešto veća, njih 273, prenosi Dnevnik.hr

Policija kaže da daje sve od sebe. “Jako puno radimo preventivno, pogotovo s onim najugroženijim skupinama, a to su djeca, mladi vozači, vozači mopeda, vozači bicikla i pješaci. Nastojimo kroz kombinaciju preventivno represivnih aktivnosti dovesti do toga da nam stanje sigurnosti bude na boljem nivou“, kaže Josip Mataija iz Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a.

Postrožiti kazne
Unatoč tomu, nesreće su naša stvarnost. Goran Husinec, sudski vještak za promet, smatra da bi kazne za prijestupnike trebalo postrožiti. „Malo alkohol, malo umor, onda imamo takozvane disko nesreće po noći koje se događaju. Mislim da bi se zakon trebao više poštivati, prekršitelji bi se trebali bolje sankcionirati jer svako misli da će se na neki način izvući“, kaže Husinec, koji ističe i problem prometnica koje se ne održavaju kako treba.

„To je stari problem, održavanje prometnica je izuzetno skupo, a mi jednostavno nemamo novaca da ih održavamo na europskom nivou. Održavamo ih najbolje što se može, ali jednostavno tu je isključivi razlog financijske prirode“, kaže Husinec, dodajući da, primjerice, održavanje jednog kilometra ceste stoji po nekoliko milijuna eura.

Ubojita kombinacija nastaje kada vozač precijeni svoje mogućnosti i podcijeni uvjete na cesti. „To je taj problem vjerovanja kako se nesreće događaju nekima drugima. Kada bi ljudi razvili kulturu percipiranja da su ranjivi i da su uvijek u opasnosti, onda bi se ovakvi događaji manje događali“, kaže psiholog Josip Burušić.

U proteklih 15 godina broj poginulih na europskim cestama se prepolovio. Ipak, scene poput ovih iznova izvuku pitanje može li se i na koji način učiniti više za sigurnost u prometu.

Nisu krivi samo vozači
Marko Šoštarić, sa zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti, smatra da je teško odrediti samo jednog krivca za tragične nesreće. “Obično svi upiremo u vozača, ali naglasio bih i važnost prometne strukture, odnosno ceste za svaku prometnu nesreću. Dobra cesta može smanjiti mogućnost nastanka prometne nesreće. Odnosno, ako se nesreća već dogodi na cesti koja je kvalitetna i koja ima svu prometnu opremu, to može pomoći da u toj nesreći nema poginulih i teško ozlijeđenih”, kaže Šoštarić, koji smatra i da treba poboljšati i proces školovanja mladih vozača.

“Nije dovoljno da ih samo naučimo prometnim pravilima i osnovama upravljanja vozilom, već im trebamo dati znanja o ponašanju vozila na cesti tijekom vožnje. Važno je da znaju kako se vozilo ponaša na ravnoj cesti, kako u zavoju, kako po mokroj, a kako na suhoj cesti”, kaže Šoštarić, dodajući da bi im to pomoglo da predvide neke prometne situacije i izbjegnu nesreću.

Šoštarić ne smatra da su prejaki automobili u rukama neiskusnih vozača srž problema. “Možete voziti opasno ili nesigurno i s najslabijim automobilom kojeg možete naći na hrvatskom tržištu”, upozorava Šoštarić, dodajući da treba ustrajati na poboljšanju kvalitete obrazovanja mladih vozača u autoškolama.

Kazne na dijelovima koji nisu opasni
Iako kaže da policija generalno radi dobre stvari za povećanje sigurnosti prometa, Šoštarić ipak upozorava na čestu praksu hrvatskih policajaca da kontroliraju promet i kažnjavaju vozače na dijelovima ceste koji uopće nisu opasni. “Vrlo često možete dobiti kaznu za preveliku brzinu na ravnoj dionici, a vrlo rijetko u zavoju ili tijekom padanja kiše ili snijega”, upozorava Šoštarić, dodajući da bi policijske službenike treblo trajnije educirati u području sigurnosti prometa.

Autor: M.B

ZADNJE VIJESTI