Kriptograf Alan Turing koji je razbio nacistički kod Enigma i pomogao završetku Drugog svjetskog rata, priznat je i kao otac računalnih znanosti, no za svoj konačni izazov, Turing je svoj matematički um okrenuo ka jednoj od najtrajnijih prirodnih zagonetki: pitanju kako je leopard dobio svoje pjege. Sada, 60 godina kasnije, znanstvenici su otkrili kako je Turingova teorija o ponovljenim uzorcima u prirodi apsolutno točna.

U svom radu iz 1952. godine 'The Chemical Basis of Morphogenesis', kriptograf je predložio objašnjenje kako su crte i pjege na životinjama uzrokovane interakcijom para kemikalija, nazvanim morfogenima. Jedna od kemikalija, predložio je, potaknula je aktivnost stanica, dok ga je druga ometala. Način na koji su one u interakciji diktira gdje stanice rastu, stvarajući poznate uzorke na krznu životinja.

Dok su znanstvenici i prije bili u stanju simulirati Turingovu teoriju koristeći računalne modele, sada su po prvi put identificirali točne kemikalije u akciji. Istraživači s King's Collegea u Londonu utvrdili su da interakcija između dva morfogena pod nazivom 'Fibroblast Growth Factor' i 'Sonic Hedgehog' diktira uzorcima u ustima miševa, kao što je također predvidio Turingov model. Ista teorija odnosi se i na pruge i pjege velikih mačaka, broj čekinja na voćnim mušicama ili pršljenove na listu.

Tajne biologije

Dr. Jeremy Green, predavač na 'Developmental Cell Biology', izjavio je kako bi otkriće moglo pomoći u napretku sljedeće generacije terapija matičnim stanicama, indicirajući kako izgraditi složene strukture poput organa u laboratoriju.

- Postoji nekoliko teorija o tome kako se uzorci u prirodi formiraju, ali do sada nije bilo konkretnih dokaza o Turingovom mehanizmu. Naša studija pruža prvu eksperimentalnu identifikaciju sustava na radu u generacijama pruga. Dok su biološki procesi na radu vrlo komplicirani, matematika iza Turingove teorije genijalno je jednostavna. Bio je veliki britanski genijalac. Imao je samopouzdanje za potpuno novim područjem biologije i upitao se 'Što mogu napraviti?' - rekao je Dr. Green proučavajući reakcije dvaju kemikalija i dodajući - 'Znamo performanse auta, a sada trebamo pogledati ispod poklopca motora'. Studija je objavljena u časopisu 'Nature Genetics'.

Genijalni matematičar, koji bi ovog lipnja navršio 100 godina, u trenutku objavljivanja rada osuđen je da je homoseksualac, nakon čega je dvije godine kasnije počinio samoubojstvo jedući jabuku umočenu u cijanid.