Opservatorij vrijedan preko 250 milijuna eura iz dubokog će nam mora otkriti neuhvatljive čestice neutrine kako bombardiraju Zemlju iz svemira. Ove visoko-energične čestice obično prođu kroz naš planet neopaženo, no znanstvenici se nadaju kako bi najnoviji teleskop mogao omogućiti praćenje njihovih tragova i pogled na cjelokupni svemir na jedan potpuno novi način.

Projekt financiran od strane Europske unije, označen je kao jedan od prioriteta i obećava otkrivanje novih detalja o najmoćnijim događajima, uključujući Supernovu i Veliki prasak. Teleskop imena 'Multi-Cubic Kilometre Neutrino Telescope' ili kraće 'KM3NeT', također bi trebao otkriti neke nove fenomene koji za sada nisu otkriveni dosadašnjim konvencionalnim metodama.

- Ovo će zaista otvoriti novi prozor u naš svemir. Puno toga što danas znamo o svemiru prikupljeno je gledanjem na različitim frekvencijama elektromagnetskim spektrom. Upotreba neutrina je nešto potpuno novo i dati će nam potpuno novu perspektivu. Postoje objekti za koje znamo da emitiraju neutrine, no mogle bi postojati i stvari koje ne možemo vidjeti dosad postojećim teleskopima, rekao je Dr. Lee Thompson, predavač neutrinske fizike na sveučilištu 'University of Sheffield', koji radi na 'KM3NeT' projektu.

Maleni prototip KM3NeT teleskopa već 'operira' na južnoj obali Francuske, a znanstvenici se nadaju kako bi rad na njegovom velikom bratu mogao početi u sljedeće tri godine. U njegovoj potpunoj veličini više od 12.000 senzora veličine standardne lopte za plažu postaviti će se ispod vode na dubini većoj od kubične milje. Žice detektora pola milje dugačkog učvrstiti će se na morsko dno od dvije milje, a na sve će na svom mjestu držati plutače na površini.

Teleskop pod morem koji gleda dolje, umjesto gore, otvorit će nam oči

Neutrini su subatomske čestice za koje se vjeruje kako proizlaze iz ostataka eksplodirajućih zvijezda poznatih kao Supernove, ili iz supermasivnih Crnih rupa. Budući da neutrini s ostalom materijom imaju vrlo malu interakciju, znanstvenici se nadaju kako bi im mogli dati informaciju o dijelovima svemira s kojih svijetlo trenutno ne dopire do Zemlje, te bi stoga moglo biti moguće saznati malo više o tome što se zapravo događa u crnim rupama i supernovama.

Znanstvenici se također nadaju da bi im ovo istraživanje moglo pomoći po prvi puta da nađu 'tamnu materiju' ('crnu tvar'), mističnu tvar koja ne emitira nikakvo svijetlo, ali se vjeruje da čini više od 83 % svemira. U većini vremena neutrini, koji putuju skoro pa brzinom svjetlosti, bezbolno prolaze kroz Zemlju, bez da udare u išta, no tu i tamo se ipak sudare s atomima.

Gradeći teleskop ispod vode, koja je puno gušća od zraka, znanstvenici uvelike povećavaju šanse za takvu vrst sudara ispod morske površine. Sudar otpušta ostale čestice zvane Mioni i šok-val koji stvara kratki bljesak plavog svijetla, kakvog onda detektiraju senzori. Prateći smjer tog svijetla koristeći podatke iz okružujućih senzora, fizičari govore da mogu utvrditi izvor neutrina te tako stvoriti neku novu sliku neba.

- Najčudnija stvar oko ovog teleskopa je ta da ćemo, umjesto gore, zapravo gledati dolje. Kako nutrini visoke kozmičke energije kroz Zemlju prolaze bez imalo muke, moći ćemo zapravo Zemlju koristiti kao svojevrsni štit, ne bi li filtrirali ostale čestice i buku. To znači da ćemo zapravo gledati nebo sa suprotne strane Zemlje, iz Mediterana. Na prvu ruku sve je vrlo čudno, izgraditi teleskop ispod vode koji gleda dolje umjesto gore, no to će nam promijeniti pogled na svemir, zaključio je Dr. Thompson.