Venera je drugi planet po redu do kojeg dopire sunčeva svjetlost, a pretpostavlja se da je začetak života na njoj apsolutno nemoguć, najviše zbog površine koja se zagrijava na oko 471 Celzijev stupanj i vrućih oblaka sumporne kiseline koji tvore atmosferu. Sonde koje je svojevremeno NASA poslala da istraže površinu planeta preživjele su na njoj tek nekoliko sati prije no što ih je uništila vrućina.

No da bi tamo mogao postojati život, ustvrdio je Leonid Ksandomaliti, znanstvenik sa Instituta za istraživanje svemira pri Ruskoj akademiji znanosti. Svoje je tvrdnje iznio u tekstu za časopis Solar System Research, a utemeljio ih je na analizi prizora koje je 1982. godine snimila ruska sonda Venus-13.

Ksandomaliti dakle, tvrdi da je uočio tajanstvene objekte koji podsjećaju na diskove, repnu peraju i škorpiona. Zanemarujući dosta čimbenika, hrabro je rekao:

- Što ako zaboravimo na aktualne teorije o nepostojanju života na Veneri? Smiono pretpostavimo da morfološke osobine uočenih objekata dozvoljavaju da ih nazovemo živima.

No Venera nije fotogenična kao što se misli, smatraju u NASA-i, a već je jednom dala iluziju nečeg misterioznog. Riječ je o trokutastom obliku kojeg je uočila sonda Stereo-B, a za kojeg se ispostavilo da je odsjaj u teleskopu koji je proizvela vrlo svjetla Venera, ulazeći u kadar.