Računala omogućuju uključivanje amatera u znanost

Autor: I.J.

Kako amateri mogu doprinijeti znanosti opisuje primjer na području astronomije, gdje je nizozemska učiteljica otkrila pojavu koju će pobliže ispitati teleskop Hubble.

Znanost u današnje vrijeme više nije rezervirana isključivo za profesionalne znanstvenike. Zahvaljujući računalu i internetu, doprinos znanstvenim dostignućima mogu dati i obični amateri. Primjena suvremene tehnologije u istraživanjima dovela je do toga da znanstvenici imaju količine relevantnih podataka na raspolaganju kao nikada prije, pa se u njihovoj obradi i sistematizaciji sve više okreću zainteresiranoj ‘publici’.

Kako amateri mogu doprinijeti znanosti opisuje primjer na području astronomije, gdje je nizozemska učiteljica otkrila pojavu za čije će objašnjavanje trebati teleskop Hubble. Inače, godišnje se uputi oko 10,000 zahtjeva za upotrebu svemirskog teleskopa, ali samo oko njih 3,500 se odobri, piše techradar.com.

Nizozemska učiteljica je došla do otkrića dok je klasificirala podatke o jednoj galaksiji na svome računalu, u sklopu Galaxy Zoo projekta. Kada je primjetila neobičnu pojavu na jednoj od fotografija, obratila se organizaciji, ali nitko nije mogao objasniti o čemu je točno riječ, pa su podaci zainteresirali znanstvenike na višim razinama.

Posrednici između znanstvenika i volontera

Osim što pruža informacije i promiče znanost, projekt Galaxy Zoo funkcionira i kao dio rješenja kojim se znanstvenici nose s nagomilanom količinom podataka, što predstavlja rastući problem za više znanstvenih disciplina. Predstavlja zapravo posredni kanal kojim se podaci iz svemirskih teleskopa i drugih instrumenata šalju volonterima na obradu. Uza svu naprednu tehnologiju, ljudski element je ipak još uvijek nezamjenjiv kada je u pitanju otkrivanje uzoraka i prepoznavanje objekata sa slika.

Galaxy Zoo projekt je pokrenut 2007. godine, s početnih milijun fotografija koje je trebalo klasificirati. Prve pretpostavke su govorile da će trebati oko dvije godine da ih posjetitelji portala dovedu u red, ali rezultati su se pokazali nevjerojatnima. U 27 sati, entuzijasti su s prosjekom od 70,000 slika po satu uspjeli provesti dvostruki proces klasifikacije.

Oko 150 tisuća volontera je izvornih milijun fotografija klasificiralo oko 50 milijuna puta u godini dana. Višestruko klasificiranje služi kao metoda ispravljanja grešaka i tako se povećava vjerojatnost da su podaci ispravno organizirani.




Smisao projekta je uključiti što više zainteresiranih, ali oni prolaze kroz postupak edukacije za ono što se od njih traži. Međutim, obučavanje volontera ipak nije komplicirano. Zbog otvorenosti postupka sve se provodi preko interneta, a zbog bržeg učenja stavljen je naglasak na praktične primjere koji se kasnije javljaju u radu. Tako danas znanstvenici tvrde da u timovima od sedam do osam ljudi mogu obraditi podatke za oko šest do sedam tisuća galaksija i to svaku po nekoliko puta, da se zadovolje kriteriji pouzdanosti pri klasifikaciji.

Javna obrada podataka nadomjestak za nedostatke računala

Sličan koncept se provodi i s klimatskim podacima, u sklopu Old Weather projekta. Znanstvenici koji nastoje predvidjeti kretanja klimatskih promjena na temelju prošlih zabilježenih trendova. U tome koriste dostupne pisane podatke koji sežu i do 18 stoljeća, a dobar dio njih su brodski dnevnici u kojima su kapetani detaljno vodili evidenciju o zbivanjima na moru.




Kao i kod astronoma, i klimatolozi moraju obraditi veliku količinu podataka. Navodno samo sa britanskih brodova je skupljeno oko 250 tisuća dnevnika. Međutim, kako su pisani rukom, računala ne mogu biti od velike koristi, pa su se i oni odlučili na javnu obradu podataka. Svaki od njih treba pročitati i relevantne informacije unijeti u bazu podataka.

Navedeni primjeri pokazuju kako je napredak tehnologije ubrzao pritok informacija, ali njihov porast traži angažiranje sve većeg broja ljudi koji bi pomogli kvalitetno se nositi s njima i korektno objasniti njihovo značenje. Neka važnija znanstvena otkrića se, tako, mogu dogoditi svakome, a sve što treba je – računalo.


CERN traži osobna računala za analizu podataka

Superračunalo će pokretati milijune drugih računala diljem svijeta

Autor:I.J.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.