Aktivisti skupine Anonymous pozvali su u subotu 11. veljače na prosvjedni skup protiv sporazuma ACTA. Na njima će se domaći prosvjednici pridružiti protestima koji će se s istim razlogom održati diljem Europe. Iako se kampanja protiv kontroverznog sporazuma intezivirala nedavno, ACTA je već nekoliko godina u pripremi. Polemike su u našoj okolini oživjele tek nakon što su predstavnici Europske unije u potpunoj tajnosti potpisale sporazum u ime 22 zemlje članice.

ACTA (Anti-Counterfeiting Trade Agreement) je sporazum na temelju kojeg zemlje potpisnice žele uvesti mehanizme koje bi dovele do dosljednije zaštite intelektualnog vlasništva. Sporazumom se predlažu međunarodni standardi u borbi protiv slučajeva kršenja autorskih prava i načina njihova sankcioniranja, među kojima su novčane i zatvorske kazne. Međutim, protivnici sporazuma tvrde da prijedlozi njenih rješenja vode prema cenzuri interneta i gušenju drugih prava.

Zanemarena javnost

Kritičari, među kojima su najglasniji aktivisti skupine Anonymous, tvrde da je ACTA restriktivnija od američkih zakonskih prijedloga SOPA (Stop Online Piracy Act) i PIPA (Protect Intelectual Property Act), čija je implementacija odgođena nakon burne reakcije javnosti i internetskih kompanija. Međutim, SAD su ipak potpisnice ACTA sporazuma.

Način na koji je došlo do takve situacije ulijeva nepovjerenje prema samom sporazumu i interesima koji se njime žele zaštititi. Naime, ugovor koje su SAD potpisale je sastavljen u obliku koji ne zahtjeva ratifikaciju u zakonodavnim tijelima, nego samo potpis ovlaštenog predstavnika, što je i učinio u listopadu prošle godine. Zajedno s SAD-om, ACTA-u su tada potpisali i predstavnici Australije, Kanade, Japana, Južne Koreje, Maroka, Novog Zelanda i Singapura.

Potpisi predstavnika Europske unije su se na sporazumu našli 27. siječnja ove godine, o čemu je obavijestilo japansko ministarstvo vanjskih poslova gdje je sporazum i potpisan, a članice EU-a koje tada nisu potpisale ACTA sporazum su Njemačka, Cipar, Slovačka, Estonija i Nizozemska. Nekoliko dana nakon što je pod javnim pritiskom i protestima nekih internetskih kompanija došlo do odgode ratifikacije SOPA i PIPA sporazuma u SAD-u, pažnja senzibilizirane javnosti se okrenula prema Poljskoj gdje je ACTA prolazila kroz parlamentarnu proceduru.

Prevrtljive zemlje potpisnice

Nakon što je javnost doznala za potpisani sporazum, uslijedili su javni prosvjedi, ali i napadi na internetske stranice državnih institucija. Ratifikacija ACTA-e je nakon toga u Poljskoj ipak odgođena, a isto je najavila i Češka Republika. Prosvjedi i hakerski napadi su se dogodili i u Sloveniji, čija se veleposlanica u Japanu Helena Drnovšek Zorko javno ispričala zbog potpisivanja sporazuma, a dan uoči najavljenog prosvjeda u Europi pojavile su se glasine da Njemačka neće uopće potpisati ACTA-u.

Ipak, najupečatljiviji znak prosvjeda dogodio se također krajem prošlog mjeseca kada je izvjestitelj Europskog parlamenta za ACTA-u Kader Arif podnio ostavku. Revoltiran načinom na koji se sporazum želi staviti na snagu, izjavio je da je riječ o dosad neviđenom postupku. Osudio je cijeli proces jer je od početka bio netransparentan, bez javne rasprave, te bez uvažavanja nekih odluka Europskog parlamenta. Dodao je da će ugovor imati veliki utjecaj na živote građana, ali da je sve učinjeno na način da se smanji utjecaj Europskog parlamenta, piše BBC.

Upravo tajnovitost i netransparentnost oko cijelog sporazuma je najveći razlog zbog kojeg kritičari i aktivisti traže odbacivanje ACTA-e. Sporazum se prvi puta pojavio u javnosti 2008. godine zahvaljujući zviždačkoj stranici WikiLeaks, a u međuvremenu doživio je nekoliko izmjena. Teško je stoga, sa sigurnošću tvrditi kakve i kolike bi točno posljedice primjena sporazuma izazvala i čiji se sve interesi njime štite, a dodatnu sumnju izazivaju prevrtljivi stavovi zemalja potpisnica. Prosvjednici se nadaju da će njihove poruke doprijeti do Europskog parlamenta čiji bi trgovinski odbor trebao raspravljati o ACTA-i 29. veljače, a konačno glasovanje, koje isključuje mogućnost mijenjanja sadržaja ugovora nego samo njegovo prihvaćanje ili odbijanje, je na rasporedu u lipnju ove godine.