Nakon što su internet preplavile razne zamračene stranice koje su tako prosvjedovale protiv američkih prijedloga zakona za sprječavanje kršenja intelektualnog vlasništva, u javnost dopire poticanje na sličnu inicijativu na nama bližem području. Aktivisti koji su doprinijeli da američke zakonodavne vlasti odgode glasovanje o zakonskim prijedlozima Stop Online Piracy Act (SOPA) i Protect Intelectual Property Act (PIPA), upozoravaju da sličnu inicijativu treba provesti na području Europe protiv Anti-Counterfeiting Trade Agreement (ACTA) sporazuma.

Zakonske prijedloge SOPA i PIPA podupirala su udruženja iz filmske, zabavljačke, glazbene i drugih industrija kojima, kako tvrde, piratstvo na internetu nanosi financijske gubitke koji se mjere u milijardama dolara i ukida na tisuće radnih mjesta. Sporni zakoni dali bi ovlasti američkim istražnim i regulatornim tijelima da zatvore neke stranice koje dijele ilegalne kopije, a za to bi bio dovoljan samo zahtjev autora. Iako je riječ o američkim zakonima, mogli bi ugasiti servere kompanija i koje nisu prijavljene u SAD-u. Prosvjed protiv SOPA-e i PIPA-e, koji su podržale najpopularnije internet stranice i kompanije poput Wikipedie i Googlea, ipak je natjerao američki Kongres da odgodi glasovanje o zakonima na neodređeno razdoblje.

No borba protiv cenzure interneta se nastavlja. Aktivisti sada upozoravaju na sporazum ACTA za kojeg tvrde da predstavlja čak i rigoroznije rješenje od kontroverznog zakona SOPA. Za razliku od njega, ACTA je definirana kao multilateralni sporazum kojem je cilj stvoriti međunarodne standarde za zaštitu intelektualnog vlasništva. Na njemu bi se osnivao budući zakonski okvir i osnovala samostalna međunarodna organizacija koja bi ga i provodila. Iako se borba protiv njega aktualizira sada, na sporazumu ACTA se radi već nekoliko godina, a već su ga potpisali Australija, SAD, Kanada, Japan, Maroko, Novi Zeland, Singapur i Južna Koreja. Međutim, najveći dio priprema se odvijao tajno.

Međunarodni tajni pregovori

Kritičari tvrde da je takva procedura daleko od demokratske prakse jer o njemu pregovaraju ljudi koji nisu legitimno izabrani i zato nemaju pravo govoriti u ime državnih tijela. Ipak, zviždačka stranica WikiLeaks se domogla dijela sadržaja nacrta ACTA, a nakon što su u javnost procurili neki dokumenti, došlo je i do većih zahtjeva za transparentnošću koji nisu podjednako ispunjeni u svim zemljama potpisnicama. Ovih dana o njegovom usvajanju treba odlučivati i Europski parlament, pa su nakon američkih prosvjeda sada sve oči uprte u 'Stari kontinent'.

Prema prethodnim nacrtima sporazuma ACTA, pružatelji internetskih usluga bi morali otkrivati podatke svojih korisnika koji bi bili optuženi za kršenje intelektualnog vlasništva, što su autori prijedloga poricali, a kao preventivne mjere su se spominjale financijske kazne i zatvor, piše BBC. Kritičari tvrde da bi uz ostala ograničenja koja donosi, rigorozno pridržavanje autorskih prava dovelo i do gušenja slobode na internetu.

Među europskim državama koje su se izjasnile da će potpisati sporazum ACTA bila je i Poljska, nakon čega su hakeri skupine Anonymous u znak prosvjeda srušili internetske stranice poljskog parlamenta, premijera i drugih vladinih tijela.