7Dnevno

Lav Jašin zaustavio je i Čehoslovačku i Jugoslaviju

Autor: Andrija Kačić Karlin / 7Dnevno / 4. ožujka 2016.

Iščekujući taj veliki događaj podsjetiti ćemo vas u sljedećih 14 brojeva našeg tjednika na svako dosadašnje prvenstvo. U kvalifikacijama za prvo prvenstvo, 1960. u Francuskoj, do kojih je jedva došlo, sudjelovalo je samo 17 zemalja. Mora se znati da je stav stručnjaka i javnog mijenja bio da europska nogometna smotra uopće neće biti zanimljiva i uzbudljiva. Prednjačili su u takvim razmišljanjima Talijani, Nijemci, Englezi, dakle nogometne velesile. Zapadna Njemačka je čak i bojkotirala kvalifikacije do 1968. godine.

Uskoro će se, od 10. lipnja do 10. srpnja, u Francuskoj održati 15. po redu Europsko nogometno prvenstvu, po prvi puta s čak 24 zemlje sudionice. Iščekujući taj veliki događaj podsjetiti ćemo vas u sljedećih 14 brojeva našeg tjednika na svako dosadašnje prvenstvo.

Dakle, europska nogometna smotra održava se u pravilnim razmacima, svake četiri godine. Izvorno se to natjecanje zvalo Kup europskih nacija, nakon dvije smotre, 1960. i 1964. preimenovano je u Europsko nogometno prvenstvo. Sudionici završnog turnira su momčadi koje prođu izlučnu fazu natjecanja. U prvih pet prvenstava kvalifikacije su bile duge i žestoke, da bi na završnom turniru sudjelovale samo četiri momčadi.

Od  1980. godine osam momčadi nastupaju u završnici, a od 1996. godine 16 reprezentacija nastupa na prvenstvu. Od prvog dana stoji pravilo da je zemlja domaćin, ili u zadnje vrijeme zemlje-domaćini ima pravo na izravan ulazak na završni turnir. Nedavne izmjene pravila dopuštaju da više zemalja bude domaćin prvenstva, pa su tako Belgija i Nizozemska bili prvi dvojni domaćini prvenstva, 2000. godine. Također, Austrija i Švicarska su bili domaćini prvenstva 2008. godine, a posljednje Europsko prvenstvo bilo je u Poljskoj i  Ukrajini, prije četiri godine.

Sljedeće prvenstvo u Francuskoj po prvi puta će se održati s čak 24 reprezentacije na završnom turniru.

Za razliku od svjetske nogometne smotre koja se počela igrati još 1930. godine na Starom kontinentu se moralo pričekati još tridesetak godina na slično natjecanje. Dakle, sve je počelo davne 1960. godine, kada je na inicijativu tajnika Francuskog nogometnog saveza, Henri Delaunaya održano prvo prvenstvo na kojem su nakon kvalifikacija sudjelovale samo četiri reprezentacije. Finalna utakmica na pariškom Parku Prinčeva u Parizu donijelo je utakmicu odavno bivših država, Jugoslavije i Sovjetskog Saveza. Tadašnja jugoslavenska reprezentacija povela je pogotkom Milana Galića, ali su Sovjeti preokrenuli rezultat i slavili sa 2-1 u produžetku te nadasve zanimljive i uzbudljive utakmice.

U kvalifikacijama za to prvo prvenstvo, do kojih je jedva došlo, sudjelovalo je samo 17 zemalja. Mora se znati da je stav stručnjaka i javnog mijenja bio da europska nogometna smotra uopće neće biti zanimljiva i uzbudljiva. Prednjačili su u takvim razmišljanjima Talijani, Nijemci (Zapadna Njemačka), Englezi, dakle nogometne velesile. Zapadna Njemačka je čak i bojkotirala kvalifikacije do 1968. godine.

Bilo je još zanimljivih sukoba mišljenja, tako u prvim kvalifikacijama španjolski diktator Franco nije dozvolio reprezentaciji da igra četvrtfinalnu utakmicu protiv komunističkog Sovjetskog saveza. Da, takva su to bila vremena…

Nogometna reprezentacija Jugoslavije tih je godina zaista imala sjajnu momčad, a osvojila je te godine i zlatnu medalju na Olimpijskim igrama, mnogi su je smatrali i favoritom na prvoj europskoj smotri, tada prvom Kupu nacija. Na putu do Kupa nacije u Francuskoj Jugoslavija je kup-sustavu eliminirala Bugarsku i tada jaki Portugal.

U prvoj polufinalnoj utakmici Kupa nacija, Francuske i Jugoslavije, bilo je viđeno čak pet pogodaka. Iako su Francuzi vodili čak sa 3-1 i 4-2 naposljetku je završilo 5-4 za Jugoslaviju. U toj utakmici golove za reprezentaciju Jugoslavije su postigli Dražan Jerković dva puta, zatim Galić, Žanetić i Knez. Dinamov nogmoetaš Jerković igrao je u životnoj formi.

U drugom polufinalnom dvoboju Sovjetski savez se bez odveć poteškoća obračunao sa zemljom koja isto danas ne postoji, Čehoslovačkom, bilo je 3-0.

U dvoboju za 3. mjesto Čehoslovačka je pobijedila Francusku 2-0, a finale Jugoslavije i Sovjetskog Saveza bilo je odlučeno tek nakon produžetaka.

Finalna utakmica igrala se u Parizu. Bio je to silno izjednačen dvoboj. Jugoslavija je bila favorit.

“Noć prije utakmice bili smo uvjereni da ćemo biti prvaci. Te večeri nismo izlazili iz pariškog hotela, nismo želeli da se nekome nešto dogodi”, sjećao se Željko Perušić, tada uzdanica Dinama i reprezentacije Jugoslavije.

Jugoslavija je u finalnoj utakmici nastupila u sljedećem sastavu: Vidinić, Đurković, Jusufi, Žanetić, Miladinović, Perušić, Šekularac, D. Jerković, Galić, Matuš, Kostić.Inače, u cjelokupnoj nogometnoj ekspediciji te reprezentacije Jugoslavije bilo je puno hrvatskih nogometaša; Dražan Jerković, Tomislav Crnković, Željko Matuš, Željko Perušić, Ante Žanetić, Tomislav Knez i Branko Zebec.

Predkraj prvog poluvremena (42) Galić je doveo Jugoslaviju u vodstvo, no odmah početkom drugog dijela u 49. minuti Sovjetski savez je izjednačio pogotkom Metrevelija. Do kraja obje su momčadi propustile svoje prigode i morali su se igrati produžeci. Na vratima Sovjeta sjajan je bio jedan od najboljih vratara svih vremena, Lav Jašin. Pogodak odluke postigao je Ponedelnik u 114. minuti. Sovjetski savez je postao prvi prvak Europe.

Autor: Andrija Kačić Karlin / 7Dnevno / 4. ožujka 2016.