Patrik Macek/PIXSELL

Vlada ipak ne odustaje od odgode poreza na nekretnine?

Autor: I. Međugorac

Novi porez utjecat će na vlasnike neizgrađenih građevinskih zemljišta te vlasnike praznih stanova koji bi mogli plaćati znatno više nego što je to dosad bio slučaj

Da u ovoj državi obećanja političara nikada ne treba uzimati ”zdravo za gotovo” svjedoči informacija koja kruži Vladinim hodnicima. Naime, unatoč obećanju premijera Andreja Plenkovića te protestu građana, odgoda uvođenja poreza na nekretnine nije sasvim sigurna, a da bi do uvođenja još jednoga nameta za građane ipak moglo doći, dalo se iščitati i iz premijerovih riječi na posljednjoj sjednici Vlade. Kako je kazao, porez na nekretnine dio je njihova šireg paketa porezne reforme donesene lani.

– Porez na nekretnine bio je samo jedna od brojnih tema, od čini mi se 16 akata koje je Hrvatski sabor usvojio u prosincu prošle godine, gdje je na određeni način prošao ispod radara, s obzirom na druge bitne promjene koje su se odnosile i na porez na dohodak i porez na dobit – rekao je Plenković, dodajući kako je ova tema izazvala buru u javnosti pa stoga zahtijeva i dodatno objašnjenje te će zato ministar financija i Porezna uprava dobiti zadaću da tu temu još jednom temeljito i detaljno objasne da se vidi postoji li potreba za modifikaciju.

Što se uistinu mora znati o porezu na nekretnine?

– Napomenuo je i da ovo nije vrijednosni porez na nekretnine koji imaju mnoge članice EU, već je riječ o pokušaju da se kroz načela pravednosti zamijeni ono što se danas naziva komunalna naknada, spomenička renta i porez na vikendice. To ćemo pitanje temeljito raspraviti, podnijeti odgovarajući prijedlog u Sabor nakon što se javnosti stručno, argumentirano još jednom detaljno objasne svi efekti – rekao je premijer. Da neće ”prejudicirati” odgodu spornog poreza kazao je i ministar Zdravko Marić. No, što se to uistinu mora znati o porezu na nekretnine koji je uznemirio javnost?

Riječ je o porezu koji bi trebao zahvatiti širi krug vlasnika nekretnina, a za obračun će se koristiti i podatci o starosti te stanju nekretnina. To pak znači da će se nekim vlasnicima nekretnina porez naplaćivati više nego što im iznose dosadašnja davanja, dok će s druge strane neki ipak plaćati manje. Kosi se to pomalo s konstatacijom ministra Marića koji je prilikom najava o uvođenju poreza poručio da će za većinu građana obveza biti ista ili pak manja od komunalne naknade. Procjenjuje se da će u slučaju kuća za odmor i poslovnih prostora porez u većini slučajeva biti veći od komunalne naknade, a u slučaju stambenog prostora oštrije porezne škare zahvatit će one čije su kuće mlađe od 30 godina.

Niz utjecaja

Novi porez utjecat će na vlasnike neizgrađenih građevinskih zemljišta te vlasnike praznih stanova koji bi mogli plaćati znatno više nego što je to dosad bio slučaj. Tu, međutim, financijskoj agoniji nije kraj jer postoji mogućnost da se uvede i građevinska renta koju guraju iz Ministarstva graditeljstva, a prema kojoj bi se plaćalo korištenje izgrađene komunalne infrastrukture. Prihodi od poreza na nekretnine usrećit će tzv. lokalne šerife, budući da će oni pripadati jedinicama lokalne uprave i samouprave pa je samo oporezivanje uređeno Zakonom o lokalnim porezima. Smatra se da će objedinjeni porez gradovima, ali i općinama donijeti 15 posto veće prihode, što godišnje znači oko 300 milijuna kuna. Inače, uvertira je ovo u puni porez zasnovan na procjeni vrijednosti nekretnina čije se uvođenje planira za 2020. godinu. Porez na nekretnine neće se plaćati tek na one nekretnine koje su u vlasništvu jedinica lokalne samouprave te sakralne objekte, ali isključivo one u kojima se obavljaju vjerski obredi.




Porez tako zahvaća sve stambene i poslovne nekretnine, garaže, pomoćne prostore, prostore bez posebne namjene, građevinska zemljišta uz uvjet da ona veličinom i oblikom zadovoljavaju uvjete za građenje po važećem gospodarskom planu te pod uvjetom da su opremljena minimalno pristupnom cestom, vodovima električne energije i vode. Porez će pak plaćati vlasnici ili korisnici nekretnina ako je porezna obveza prenesena na njega. Ako se radi o napuštenim nekretninama, tada sama nekretnina postaje porezni obveznik. Porezna obveza obračunava se na ukupnu neto podnu površinu nekretnine, a porez će se plaćati ovisno o vrijednosti nekretnine.

Autor:I. Međugorac
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.