Daniel Kasap/PIXSELL
Daniel Kasap/PIXSELL

U financijsku crnu rupu HBOR prelijeva se septička jama domaće politike i korupcije

Autor: Tvrtko Dolić

Interne analize i izvješća HBOR-a potvrđuju sav bezobrazluk besramnog i nezakonitog devastiranja te gotovo najvažnije hrvatske financijske institucije. Istodobno pokazuju tko su arhitekti financijske samoposluge bez obveze povrata posuđenih sredstava. Ovih smo dana dobili interna izvješća HBOR-a, koja su njegovo zastrašujuće svjedočanstvo o tome kako mu politika i korupcija, uključujući instalirane predsjednike uprave i nadzornog odbora, ne dopuštaju normalno poslovanje, nego izdašno financiraju propale tvrtke svojih prijatelja i stranačkih donatora.

Izvješća HBOR-a o nenaplaćenim potraživanjima pokazuju da se nisu poštivali zakonski propisi, temeljni postulati poslovanja, a niti interne procedure i pravila. Krediti su se često odobravali uz zaobilaženje propisane procedure, izlažući HBOR velikom riziku.

Pet tvrtki nije vratilo 400 milijuna kuna

Evo nekoliko pogubnih saznanja. Nadnevka 30. travnja 2016. godine HBOR je imao ukupno nevjerojatnih 2,1 milijardu kuna dospjelih a nenaplaćenih kredita. Interesantno, najveći dužnici produžena su ruka politike. Samo ovih pet tvrtki ostalo je HBOR-u dužno gotovo 400 milijuna kuna:

1. Puris dd u stečaju – 93.393.317,50 kn od 2005. Sudužnik je bio Fima validus doo Varaždin

2. Impulscommerce doo – 112.961.917,95 kn od 2005.

3. Farma Jelas doo – 47.730.303,29 kn od 2005.

4. Našicecement tvornica cementa dd – 92.899.549,48 kn od 2012.

5. Eurocable group dd 47.204.984,08 kn od 2012.

Za kredit Farme Jelas doo izvršena je interna analiza postupka odobravanja kredita, koja potvrđuje mnoge nepravilnosti i nezakonitosti. Čak niti DORH ne bi mogao “utvrditi” da je sve zakonito, pa ovaj tekst ne preporučam za čitanje mlađima od trideset godina.

Kako su Šuker i Kovačev odobrili 67 milijuna kredita Fioliću?

Bez da trepnu! Tvrtka Farma Jelas doo registrirana je u Sisku 01.04.2005. Jedini osnivač bio je Stjepan Fiolić. Već 21.06.2005. ta je tvrtka HBOR-u podnijela zahtjev za kredit u iznosu 67.134.607,00 kn, na temelju investicijskog programa “Preuzimanje farme u stečaju i zasnivanje proizvodnje junadi”. Uprava HBOR-a je nakon proteka samo četiri radna dana 27.06.2005. donijela zaključak br 1100-790/2005 upućen u NO HBOR-a s odlukom o odobrenju kredita. NO HBOR-a je žurno 06.07.2005. donio Odluku o odobrenju kredita na 67.134.607,00 kn pod brojem 1000-640/2005. Zanimljivo, kao što on zna reći, u to vrijeme predsjednik uprave HBOR-a bio je Anton Kovačev (20 godina predsjednik uprave). Interesantno, kao što on to zna reći, predsjednik Nadzornog odbora bio je Ivan Šuker (sedam godina predsjednik i još četiri godine član NO HBOR-a). Nadzorni odbor je odluku o odobrenju kredita donio samo nakon jedanaest radnih dana od dana podnošenja zahtjeva za kredit. Što će na ovo reći oni koji na obradu svog zahtjeva čekaju prosječno šest mjeseci, a mnogi i znatno duže?

Iz analize proizlazi da je gotovo svaka radnja u svezi s navedenim kreditom bila nezakonita, a ovdje ću naglasiti samo neke nepravilnosti. Kredit je izravno odobren po “Programu kreditiranja gospodarskih djelatnosti” što je suprotno uvjetima “Programa kreditiranja razvitka gospodarskih djelatnosti” kojega je NO usvojio na sjednici 13.06.2003. jer je člankom 3 – Korisnici kredita definirano da “HBOR kredite odobrava preko poslovnih banaka s kojima je uspostavljena suradnja sprovođenja ovog programa kreditiranja”. Nedostajalo je i mišljenje poslovne banke koje taj program predviđa. Pregledom zahtjeva za kredit utvrđeno je da je zahtjev nepotpun jer nije imao podatke o strukturi investicije i predviđenih instrumenata osiguranja. Nije bilo moguće ispuniti ni rubriku financijski pokazatelji jer je isto društvo osnovano 01.04.2005. – neposredno prije podnošenja zahtjeva za kredit.

Nepravilnosti – standard HBOR-a

Procedurom upravljanja kreditnim rizicima, u glavi “Provjera potpunosti kreditnog zahtjeva” članak 3.8. definirano je da se u pravilu u daljnju obradu prosljeđuju samo potpuni kreditni zahtjevi, a da se nepotpuni kreditni zahtjevi mogu proslijediti na daljnju obradu samo uz odobrenje rukovoditelja direkcije ili direktora sektora. Iako je u ovom slučaju kreditni zahtjev bio nepotpun, potrebnih odobrenja nije bilo.

Investicijski program u HBOR je zaprimljen prije podnošenja zahtjeva za kredit i to 09.06.2005. a zatim je dostavljena druga verzija na sam dan podnošenja zahtjeva 21.06.2005. Ukupna vrijednost investicijskog programa iznosila je 87.922.088,00 kn, od koje je tvrtka Farma Jelas doo trebala osigurati 20.787.481,00 kn vlastitih sredstava, a HBOR 67.134.607,00 kn kreditnih sredstava, od kojih je 35.905.146,00 kn bilo namijenjeno za obrtna sredstva, 13.733.978,00 kn za nabavku opreme, 9.198.068,00 kn za nabavku poljoprivredne mehanizacije, a 8.297.415,00 kn za izgradnju građevinskih objekata. Iz obrtnih sredstava trebala se financirati nabava 10.000 tovne junadi do 200 kg težine.

Direkcija kreditnih analiza skreće pozornost da iz navedene dokumentacije nije moguće procijeniti realitet Investicijskog programa te da se iz njega ne može utvrditi radi li se o adaptaciji postojećih staja ili izgradnji novih, a niti se može utvrditi kapacitet staja, niti je li predviđeni kapacitet dovoljan za smještaj i uzgoj 10.000 komada tovne junadi. Nadalje, služba tehničkih analiza 24.06.2005. navodi: “Za građevinske radove u iznosu 8.297.415,00 kn nije dostavljena projektna dokumentacija iz koje bi se mogla utvrditi stvarna količina radova. Ulaganje u mehanizaciju iznosi 9.198.068,00 kn, a u investicijskom programu nigdje se ne spominje količina i vrsta potrebne mehanizacije”.

Zloporaba područja od posebne državne skrbi

Općim uvjetima osiguranja plasmana HBOR-a (svibanj 2004.) propisano je da je nekretnina pogodna za osiguranje ako je njena prometna vrijednost procijenjena na iznos koji je 1,5 puta veći od iznosa odobrenog kredita. Istim aktom uređeno je da je moguć i omjer 1:1,3 za područja posebne državne skrbi, ali samo za neke programe kreditiranja HBOR-a, ali ne i za Program kreditiranja gospodarskih djelatnosti. U Ugovoru o kreditu sukladno članku 4.02 predviđeno je da se korisnik kredita obvezuje zasnovati založno pravo prvog reda na nekretninama u vrijednosti 1:1,3 što je bilo suprotno Općim uvjetima osiguranja plasmana HBOR-a. Tek Odlukom Uprave sljedeće godine, 03.08.2006. ti uvjeti su izmijenjeni te je omjer 1:1,3 uveden na područjima posebne državne skrbi za sve kreditne programe.

Direkcija kreditnih analiza zatražila je detaljnije raščlanjivanje prihoda i rashoda projekta i provjeru vlastitih sredstava klijenta, te radi ocjene realiteta zahvata dostavu projektne dokumentacije radova i troškovnika za nabavu opreme i mehanizacije, ali to nije učinjeno. Tako je kreditni prijedlog podnešen bez dodatnih obrazloženja, i tako da ga nisu potpisali svi propisani potpisnici. Kreditni prijedlog potpisali su voditelj Odjela gospodarstva i rukovoditeljica Direkcije infrastrukture i gospodarstva, a nisu ga potpisali direktorica Sektora kreditiranja i rukovoditelj Upravljanja rizicima, što je suprotno Proceduri upravljanja kreditnim rizikom, kako to regulira točka 3.12. Predmetni kreditni prijedlog nije bio uvršten za raspravu o suglasnosti na redovnim sjednicama Kreditnog odbora prije upućivanja upravljačkim i nadzornim tijelima HBOR-a, na odlučivanje, što je u suprotnosti sa Poslovnikom o radu Kreditnog odbora HBOR-a (svibanj 2003.)

Udio obrtnih sredstava po predmetnom ugovoru o kreditu iznosi 53,4 posto, što je u suprotnosti s Programom kreditiranja razvitka gospodarske djelatnosti, kojim je propisano da dio kreditnih sredstava namijenjenih za obrtna sredstva ne mogu biti veća od 30 posto ukupnog iznosa kredita, a i u suprotnosti je s Općim uvjetima kreditnog poslovanja HBOR-a. Na ove propuste je Direkcija kreditnih analiza skrenula pozornost Odjelu gospodarstva, u e-pismu od 15.06.2005. ali ta činjenica nije ni spomenuta u Prijedlogu odobrenja zahtjeva za kredit, kojega je izradio Odjel za gospodarstvo. Uvidom u financijska izvješća korisnika kredita za 2005.i 2006. utvrđeno je da korisnik kredita nije pribavio junadi za tov u planiranom i ugovorenom iznosu. Korisnik kredita je tijekom 2005. iz odobrenog kredita iskoristio 35.233.660,00 kn obrtnih sredstava za što je trebao nabaviti početni turnus junica. Uvidom u žiro račun korisnika kredita utvrđeno je da je korisnik kredita potrošio sav novac u 2005. godini, a da mu dugovni ukupni promet na kto 310100-Junad za tov iznosi samo 8.779.948,29 kn.

Umjesto propisanih 30 posto, odobreno čak 68,38 posto obrtnih sredstava

Dana 15.12.2005. zaključen je Dodatak 1 Ugovora o kreditu G-15/05 i to temeljem Odluke Nadzornog odbora HBOR-a od istog dana. Tim Dodatkom mijenja se struktura kreditnih sredstava tako da se pojavljuje nova stavka Povrat uloženih sredstava u iznosu 5.742.494,65 s obrazloženjem da je “korisnik kredita zbog praćenja dinamike investiranja dio opreme, građevinskih radova i transportne opreme platio iz vlastitih izvora, a kako je Ugovorom o kreditu G-15/05 i Investicijskom programu predviđeno da se navedeno nabavi iz kredita, te je predloženo opravdanim izvršiti povrat sredstava korisniku kredita”. U nalazu interne revizije imamo: “navodi iz Prijedloga odluke o izmjeni vezani uz ulaganja vlastitih sredstava za opremu i građevinske radove, transportnu i poljomehanizaciju nisu točni… Korisnik kredita nije dokumentirano pravdao obrtna sredstva, nije namjenski koristio odobrena kreditna sredstva, neistinito je iznosio navode o korištenju vlastitih sredstava, te obmanuo HBOR za isplatu refundacija… Nisu korištena vlastita sredstva kao udio u investiciji. Utvrđeno je da korisnik kredita nije koristio vlastita sredstva za kupnju farme Jelas u stečaju, već da je istu kupio iz obrtnih sredstava odobrenog kredita što nije u skladu s Ugovorom i Investicijskim programom”.

Nepravilnostima nema kraja

Dana 03.03.2006. zaključen je Dodatak 2 Ugovoru o kreditu G-15/05 temeljem Odluke NO HBOR-a od 02.03.2006. Tim Dodatkom ponovo se mijenja struktura namjene kredita i to na način da se povrat uloženih sredstava povećao za dodatnih 3 milijuna kuna u odnosu na Dodatak 1, nova ulaganja su umanjena za 3 milijuna kuna, obrtna sredstva povećana za 10 milijuna kuna, pa su sada iznosila 45.905.000,00 kn, odnosno 68,38 posto (iako je maksimalno dopušten iznos bio 30 posto), a u potpunosti su ukinuta ulaganja u građevinske objekte i poljomehanizaciju.

Za Dodatak 1 i Dodatak 2 Ugovora o kreditu br G-15/05 nije ugovarana naknada iako je prema Odluci o naknadama za usluge koje obavlja (prosinac 2005) HBOR morao zaračunati naknadu od 0,1 posto iznosa kredita za promjenu namjene kredita. Sukladno Proceduri upravljanja kreditnim rizikom, točka 4.2.1. – Direktni krediti, dužnost je suradnika za kreditiranje da najmanje jednom godišnje posjeti sve klijente kod kojih dođe do pogoršanja kreditnog rejtinga. U spisu predmetnog Ugovora o kreditu nema dokaza o izvršenim posjetima iako je u nekoliko navrata od 2005. pogoršan rejting korisnika kredita. Dana 18.01.2011. zaključen je Dodatak 3 Ugovora o kreditu G-15/05, kojim je ukinuta valutna klauzula, dospjela glavnica i kamata pripisani nedospjeloj glavnici, a odobren dodatni poček na otplatu nedospjele glavnice.

Valjda je sada svima jasno zašto je Fiolić izjavio da je Šukeru svaki dan dovozio 20 kg mesa.

I SDP voli mesare

Nema velike razlike između HDZ-a i SDP-a, između Šukera i Linića, između Antona Kovačeva (HDZ-ova direktora HBOR-a) i Vladimira Kristijana ili Dušana Tomaševića (SDP-ovih direktora HBOR-a), jer je HBOR odmah počeo s dodjelom kredita svojim SDP-ovim jatacima po istom obrascu.

Zlatna igla – Siscia doo imala je novce za financirat SDP. Ali zato nema za vraćati kredit HBOR-u. A dobila ga je na staru godinu, 31.12.2011. samo tjedan dana nakon što se formirala Vlada SDP-a. i to u iznosu 9.606.000,00. Danas Zlatna igla – Siscia doo ima prema HBOR-u dospjelog a neplaćenog duga čak 10.245.505,97 kuna, iako je dug dospio već prije tri godine. Što znači da ne otplaćuje niti glavnicu, niti kamatu, za koju trenutno duguje 640 tisuća kuna.

Indikativno je da HBOR 2013. Coningu dd odobrava kredit u iznosu 7.700.000 kuna, uz kamatu 6 posto. Radimir Čačić glavni suvlasnik uz Coning Alfu vlasnik Coning Alfa, u kojoj je Radimir Čačić imao je udio). Navodno je udjele Radomira Čačića preuzeo investitor iz Slovačke, preko svog ciparskog poduzeća – Čačić je svoje poslovne udjele povratio od nećakinje Ane Paska, kojoj ih je prenio prije tri godine. Već tada se znalo da Coning ne može vratiti dug, što se potvrdilo, jer danas ima dospjelog neplaćenog duga HBOR-u točno 10.042.290,57 kuna. A za kamate je dužan nešto više od 2 milijuna kuna.

I SDP-ova vlast voli mesare, pa je HBOR nadnevka 30.09.2013. odobrio kredit firmi Stipex-mesna industrija doo od 17,8 milijuna kuna, od kojeg do danas nije vratio ni kune od glavnice a niti 2,2 milijuna kamate. SDP kao da voli brojku 17, ali u milijunima. Većina odobrenih, a nevraćenih kredita je oko 17 milijuna. Kredite nisu vratili ni Zagorje-Tehnobeton (17,5 milijuna kuna dospjelog neplaćenog duga), niti Hidroelektra niskogradnja (17,4 milijuna kuna), ni Dalit-biro doo (17,2 milijuna kuna), a ni Golf & Country Club Zagreb doo (16,8 milijuna kuna).

Što bi na sve ovo mogao reći običan stanovnik RH, blokiran ili deblokiran, zaposlen ili nezaposlen, dužan ili manje dužan? Što bi mogao reći na činjenicu da su Linić, Šuker, Lalovac, Kovačev, Kristijan i Tomašević odobrili vise od dvije milijarde nevraćenih I nenaplativih kredita, da su samo jednoj tvrtki otpisali 125 milijuna kredita? I najtolerantniji bi vjerojatno zaključio da su od HBOR-a napravili samoposlugu za političku elitu, koja je izvlačila novce preko firmi svojih prijatelja. Neki će analitičari reći da je to obična financijska crna rupa, a običan čovjek prepoznaje da se politička i korupcijska septička jamu prelijeva u HBOR. Neće ga očistiti niti stotine cisterni s vodom i crijevom, nego samo DORH, kada bi to htio, kada ne bi reagirao samo na mig iz spomenute septičke jame, na mig onih istih koji su kroz HBOR izvukli stotine milijuna kuna. Ovo naše lažno septičko dvostranačje možemo dokinuti samo na izborima, tako da glasujemo za poštene i vjerodostojne osobe. Opravdano je sumnjati da će glede iznesenih zloporaba DORH nešto poduzeti. Ali, možda nas i iznenadi? Ipak su izbori za tri tjedna.

Autor: Tvrtko Dolić

ZADNJE VIJESTI