hazud.hr
hazud.hr

Tisuće tona mandarina završit će u smeću?! ‘Onima koji ne rješavaju problem treba nabiti po uvoznu mandarinu u usta!’

Autor: T. P.

Kako se god okrene, proizvođači su nezadovoljni, a o svojoj ogorčenosti nerijetko pišu i na društvenim mrežama, gdje se nalaze i kritike javnosti i ideje. Jesu li one ostvarive, diskutabilno je.

Proizvođači neretvanskih mandarina i ove su se godine našli oči u oči s problemom otkupa, ali i zbrinjavanja mandarina koje nisu zadovoljile standarde otkupa. Na društvenim se mrežama na to požalila i jedna od proizvođačica:

“Opet naše mandarine ne kupuju shopping lanci. Nisu prošle proporcije za neke EU miss ljepote! Koja demokratska vlast može ovo riješiti?!? Tu treba jedan Orban lupiti šakom po stolu. Pa kad se dignu civilne udruge i slični, nabiti im po mandarinu u usta! Ono uvozno govno!”, ogorčena je gospođa.

Naime, čak 40 posto ploda neretvanske mandarine je presitno i ne zadovoljava standarde otkupljivača. Jedan od načina njihova zbrinjavanja je bacanje u smeće, no kako se i sitna mandarina mora ubrati sa stabla, proizvođači i tu nailaze na trošak koji im se neće imati od čega nadoknaditi. Ako se mandarina baca, otkupljivači moraju platiti zbrinjavanje i uništenje oko 0,35 kuna po kilogramu. A je riječ o najmanje 30 000 tona presitnih mandarina…

I dok je prije nekoliko dana medije zaokupila priča o tome da nema radnika koji bi se prijavili za berbu mandarina, o čemu smo i mi pisali, priča o bacanju mandarina daleko je konkretnija i uznemirujuća, no ove godine nije prvi put da se takvo što događa.


>>> PROIZVOĐAČ MANDARINA OTKRIVA: Mediji vam ne prenose POZADINU PRIČE…


S obzirom na to da su i sitne mandarine jestive, jedan od načina njihova zbrinjavanja je donacija, za što je odobrena kvota od 2300 tona. Prije dvije godine ta je kvota iznosila više od 7ooo tona, no nije iskorištena jer se proizvođači nisu na vrijeme snašli. Prošle je pak godine ta kvota iznosila 3500 tona i također nije iskorištena zbog lošijeg uroda. Više se stoga isplati prodavati mandarine uz cestu, na trgovima i slično, što bi pak moglo ugroziti tržišno pozicioniranje neretvanske mandarine. Kako se god okrene, proizvođači su nezadovoljni, a o svojoj ogorčenosti nerijetko pišu i na društvenim mrežama, gdje se nalaze i kritike javnosti i ideje. Jesu li one ostvarive, diskutabilno je, no dio rasprave o mandarinama koje teško da će se naći na policama trgovina prenosimo:

“Pa dobro je li vama jasno da tu mandarinu treba ubrati i transportirati i do nekoga kome se poklanja, a to košta….a tko će nadoknaditi ono što se uloži u te nasade kroz godinu… Oko mandarine treba raditi da bi dala rod s kojim smo osuđeni da nam je preskupo i poklanjanje”

“Uglavnom istrunu pod stablom jer koliko god da je grozno u toj nevolji je najrentabilnije”

“Trebate imati nekog svog u saboru da se izbori za bolje zakone koji bi štitili proizvođače. npr limit uvoza dok ima domaće robe”

“U kojoj stranci je vlasnik Konzuma? On bi mogao, da je domoljub, pomoći domaćoj proizvodnji. Ali domoljublje se mjeri na bankovnom računu.”

“Posao političara da stite domaću proizvodnju. Jedino naši rade za stranca jer ih on placa i imaju svi svoje firme koje se bave izvozom i uvozom. Provizija. I onda nam dođu jeftinije uvozni nego domaći proizvodi. I cijena repromaterijala,ali i ona je vezana uz porez. Pa je naše jeftinije u susjednim zemljama nego kod nas.”

“Koliko nas ima u Slavoniju koji bismo željeli kupiti domaće, a ne znamo ni na pijaci koje je domaće, a koje je od nakupaca i prekupaca odnosno trovača naroda. Zašto se vi proizvođači zdrave hrane niste povezali direktno s nama potrošačima, zašto svi trčite u te kolonizatorske trgovačke lance? Vaš pljačkaju, a nas truju? Vama je čini se lakše prodati vagone mandarina u bescijenje, nego rasporediti u manje kamione i prodavati od grada do grada! I da uračunate prijevoz i dnevnicu za vozače koji imaju kamion, a nemaju posla, opet bi vam se isplatilo. Mi bismo platili jednako kao u trgovačkom lancu i ne bi ti kolonizatori lihvarili i vas i nas! Ja bih domaće platila i puno više nego uvozno smeće i GMO otrove!”

Autor: T. P.

ZADNJE VIJESTI