pixabay.com

Središnje banke bez novca, velike tvrtke pred slomom!

Autor: Vladimir Perić/ 7 Dnevno/ 26. veljače 2016.

Ruže više nikome ne cvatu: kineski izvoz u odnosu na prošlu godinu pao je za 11,2 posto, uvoz za 18,8 posto. Indiji je siječanj donio pad od 13,6 posto, Japan je već dugo u glibu, a u SAD-u mjesecima padaju industrijske narudžbe... Samo zlatu raste cijena!

Nakon serije zapanjujućih, strmoglavih padova gotovo svih fundamentalnih ekonomskih pokazatelja u siječnju i prvoj polovini veljače širom planeta, čini se kako su unatoč tome svjetska financijska tržišta napokon pronašla mirnu uvalu u kojoj vidaju rane, uživajući u relativnom primirju koje još uvijek traje u trenutku pisanja ovog članka. Međutim, to nikako ne znači da je nekim čudom globalna kriza usred koje se nalazimo prestala postojati i da možemo odahnuti, jer na televizoru ne vidimo ama baš ništa osim fantastičnih vijesti o padu nezaposlenosti, rastu izvoza i elokventnog premijera Hrvatske, koji je doduše elokventan samo na engleskom jeziku. Svjedočimo i dramatičnoj promjeni učinkovitosti ekonomskih parazita naziva političari, kojima je najvažnija zanimacija posljednjih tjedana lustracija i preraspodjela udobnih fotelja koje plaćamo svi mi, dopalo nam se to ili ne. Doduše, da bismo uočili tu dramatičnu promjenu u domaćeg političkog parazita vulgaris, potrebna nam je u najmanju ruku optička snaga Hubble teleskopa, što nedvojbeno pruža nadu od barem 0,5 promila prosječnom glasaču, da bi se ipak nešto nabolje moglo promijeniti s ovom vladom i sazivom Sabora.

Globalna ekonomija i dalje se raspada

Nemilosrdne ekonomske brojke daju sasvim drukčiju sliku, koja ukazuje da se globalna ekonomija i dalje uporno raspada, što uz sasvim malo truda možemo potvrditi kao nespornu istinu. Treba samo odvratiti pažnju s TV ekrana, i pogledati ekonomska izvješća koja pristižu iz svijeta. Ona se ne samo u nas, već i u najutjecajnijim medijima svijeta, pokušavaju sakriti vrlo sumnjivim statističkim podacima i potpuno nebitnim vijestima koje će zaokupiti našu pažnju, što se u Hrvatskoj najlakše može uraditi uzburkavanjem emocija o povampirenim ustašama, partizanima koji u čiloj dobi od 111 godina još uvijek primaju penziju zasluženu na Sutjesci i Neretvi, i naravno, krvožednim četnicima koji vrebaju svoju priliku da nas opet zaskoče.

Ako pogledamo u izvješća o tome u kakvom je stanju trgovina, posebice ona koja govore o količini proizvoda, roba i usluga koje su diljem svijeta kupljene, prodane, izvršene ili koje su trenutno u transportu između točaka A i B, lako ćemo uočiti da te brojke postojano opadaju već dulje vrijeme. Stoga se ne treba zavarati time što burze jednog dana blješte zelenom, a drugog dana crvenom bojom. Ono što je istina jest da se nalazimo u početnom stadiju još jedne globalne ekonomske katastrofe, a kako stvari trenutno stoje, možemo očekivati da će situacija u narednim tjednima i mjesecima postati još složenija.

Porazne brojke za vodeća gospodarstva
Što se domaćih medija tiče, vjerojatno jedino u 7dnevno možete pročitati o kojim se brojkama radi. Za početak, treba navesti kako je kineski izvoz pao za 11,2 posto u siječnju, u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Odmah potom slijedi još fascinantnija brojka, ona o padu kineskog uvoza, koji je za isti taj period opao nevjerojatnih 18,8 posto. Što i ne bi bilo toliko alarmantno, kada ne bismo pogledali kakve su brojke o kineskom uvozu bile u proteklih petnaest mjeseci. U svakome od njih zabilježen je pad.

Niti susjednoj Indiji, najmnogoljudnijoj državi svijeta, ne cvatu ruže. Siječanj im je donio pad od 13,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Japan, treća ekonomija svijeta, čija je središnja banka nedavno, u očajničkom pokušaju da izvuče svoje gospodarstvo iz gliba u kojem se koprca već desetljećima uvela negativne kamatne stope, bilježi pad izvoza od 8 posto u prosincu 2015. godine u odnosu na isti mjesec godinu dana ranije, dok im je uvoz istovremeno pao za punih 18 posto. Već šestu godinu zaredom Japan bilježi pad BDP-a, unatoč svim pokušajima središnje banke da potakne gospodarski rast nekonvencionalnom monetarnom politikom kroz posljednjih 15 godina.

U SAD-u izvoz je pao 7 posto. Već četrnaest mjeseci zaredom njihove industrijske narudžbe bilježe pad. Unatoč kreativnim statističarima koji govore da je zaposlenost u SAD-u na najvišim razinama posljednjih nekoliko godina, sumorna stvarnost je da čak 55 milijuna Amerikanaca prima markice za hranu, te da je 60 posto radno sposobnog stanovništva – bez posla. U siječnju je službeni porast broja nezaposlenih Amerikanaca bio, pazite ovo, 218 posto u odnosu na isti mjesec lani. Bilježi se i pad narudžbi u siječnju za nove, velike kamione u SAD-u, koji čine okosnicu američkog logističkog sustava, za čak 48 posto. Iz tog razloga, Daimler je upravo podijelio otkaze za 1250 američkih radnika.




I brodari u nevjerici i panici

Zatim, Baltic Dry Indeks, o kojem smo već pisali, pao je u veljači po prvi puta na razinu koja brodare ostavlja u nevjerici i panici: ispod 300 bodova. Danas je jeftinije unajmiti teretni brod duljine 350 metara nego Ferrari. Barem im gorivo nije skupo, jer je cijena nafte i dalje na niskim razinama. Unatoč nedavnom rusko-saudijskom sporazumu o zamrzavanju proizvodnih kvota na sadašnjim razinama, ali samo ako se i ostali veliki proizvođači s time suglase, cijena crnog zlata u SAD-u opet se u jednom trenutku spustila ispod 30 dolara za barel. Zbog dugotrajno niskih cijena nafte, energetski sektor trpi velike udarce. Čak 35 posto naftnih i plinskih kompanija nalaze se u opasnoj zoni gdje im prijeti bankrot, a prema izvješćima iz SAD-a već tijekom 2015. godine 67 kompanija iz tog sektora proglasilo je bankrot.

I najpoznatiji maloprodajni lanci otpuštaju velik broj radnika i zatvaraju prodavaonice širom svijeta. Ljudi sve manje i manje kupuju, potrošnja pada, i tu niti najkreativniji statističari ne mogu frizirati svoje brojke da sakriju stvarno stanje u kojem se nalazi maloprodaja. Wal-mart, K-Mart, Sears, Gap… svi namjeravaju zatvoriti, ili su već zatvorili stotine prodajnih mjesta.




Zlato – nikad skuplje u posljednjih 30 godina

Zlato, kao tradicionalni čuvar vrijednosti kada se sve ostalo raspada, u posljednjem je kvartalu zabilježilo najbolje rezultate u posljednjih 30 godina, dok financijska tržišta diljem planeta istovremeno i službeno ulaze u tzv. bear-tržište, što znači da su u padu od najmanje 20 posto. A to znači da je jedna petina vrijednosti papira kojima se trguje na burzama nestalo. I na kraju, svakako treba reći kako su središnje banke ostale bez streljiva. Ispucale su gotovo sve što su mogle ispucati kako bi se globalni financijski sustav nastavio vrtjeti onako kako su one zamislile, i nisu uspjele. Ponašaju se poput luđaka iz Einseinove definicije ludila, koja kaže da je ludost pokušavati dobiti različite rezultate ponavljanjem istih radnja. Kvantitativno popuštanje ne djeluje, što su i sami bankari priznali, ali i dalje pokušavaju popraviti stvari s još kvantitativnog popuštanja. Ista je stvar i s niskim, pa nultim, i na kraju negativnim kamatnim stopama. Znaju da niti to ne djeluje, priznali su to i sami, ali ipak ih primjenjuju i dalje.

Vrijednosne papire više nitko ne kupuje
Od ožujka 2008. središnje banke snižavale su kamatne stope više od šest stotina puta, te kupile vrijednosnih papira u zapanjujućem iznosu od 12,3 tisuća milijardi dolara, koje više nitko ne želi jer nose male ili nikakve, a u posljednje vrijeme i negativne prinose, sve u očajničkom pokušaju da sustav održe likvidnim. Ne djeluje, ali ipak i dalje to rade, jer ne znaju što bi drugo mogle uraditi. Ono što je u svemu tome najgore, jest da nitko ne može ponuditi rješenje za situaciju u kojoj se globalno gospodarstvo i financijski sustav nalaze. Sve je jasnije kako se lopovska bankarska Ponzi shema približava svojem kraju. Što će je zamijeniti, tek trebamo vidjeti.

Ako pod hitno ne otvorimo profitabilne trgovinske odnose s izvanzemaljcima, što nije previše vjerojatan scenarij, globalna ekonomija i pripadajući financijski sustav nastavit će svoju destruktivnu imploziju. A kada takvo teško stanje prijeti, povijesna nam iskustva govore da ih je moguće spriječiti jedino nekakvim ratom, i to svjetskim. Jer kada središnje banke ostanu bez streljiva koje mogu ispaliti, na red dolaze vojnici koji jedva čekaju da svoje streljivo počnu ispaljivati. Ovoga trenutka postoji velika mogućnost da se stvari počnu kretati tim pravcem, na čelu s agresivnom Saudijskom Arabijom i još agresivnijom Turskom, koje nikako da slome al-Assadov režim i instaliraju nekog vladara koji će plesati kako oni sviraju. Rusija za sada čvrsto stoji uz Bashara, kojeg je već više nego jednom spasila iz ponora potpunog poraza. Ovoga trenutka je u tijeku gomilanje vojnih snaga i opreme na sirijskim granicama. Turski i saudijski jastrebovi otvoreno govore o kopnenoj invaziji na Siriju, što bi Rusiju uvuklo duboko u bliskoistočni konflikt s nesagledivim posljedicama za čitav svijet. A što će se kod nas dogoditi u tom slučaju? Vrlo vjerojatno ono što je Krleža rekao: ”Kad se u balkanskoj krčmi pogase svjetla, onda sijevaju noževi.” Stoga, držimo svjetla upaljenima. Nikome ne treba još jedan rat na ovim prostorima, osim bankarima i njihovim slugama.

Autor:Vladimir Perić/ 7 Dnevno/ 26. veljače 2016.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.