Statistika koju Milanović prešućuje: zaposlenih 55.000 manje nego na početku mandata, javni dug 100 milijardi veći, BDP 2,8% manji

Autor: Marcel Holjevac

Čime se, zapravo, Vlada hvali? Milanović je u planu 21 obećao rast BDP-a od 5% godišnje do 2015! Predizborna taktika Milanovićeve vlade je hvalisanje rezultatima u gospodarstvu, na savjet skupo plaćenog spin doktora Browna. Na ruku im ide i jučer objavljeno izvješće DSZ-a po kom je BDP u drugom kvartalu 2015. porastao za 1.2% u odnosu na prošlu godinu, ponajviše zahvaljujući odličnoj turističkoj predsezoni i rastu potražnje i potrošnje u Europi.

Vlada je taj podatak, očekivano, izvjesila na velika zvona. Ministar optimizma i Potemkinovih sela Grčić je čak ispalio kako “Građani sada prepoznaju da mogu povećati kvalitetu svog života, tako da mogu početi trošiti kune koje su stavljali na stranu”, i kako je indeks povjerenja potrošača veći nego ikada. Ovim putem kao građanin umoljavam gospodina Grčića da mi kaže gdje su te kune koje sam zadnjih godina stavljao na stranu, jer ih ja ne mogu nikako pronaći. To su valjda kune iz one predizborne mantre SDP-a “u plusu tri plaće, a ne u minusu da ti se plače”. Rado ću ih potrošiti, ako mi Grčić otkrije gdje su se sakrile.

Zanimljivo, kad se prošla vlada, ona Jadranke Kosor, pred izbore 2011. godine hvalila time kako je BDP rastao dva kvartala za redom, za 0,4%, tada oporbena kukuriku koalicija ju je izrugivala, govorila kako porast nije zasluga vlade već izlaska Europe iz recesije, te kako je porast “na razini statističke greške”. Obećavali su kako će kad oni dođu na vlast gospodarski rast biti i do deset posto godišnje – ali su, da ne ispadnu baš bahati i da ne ispadne da su svi oni Čačić, na papir stavili obećanje od pet posto.

“Srbija će se na kraju 2015. naći među 10 najslabijih privreda sveta, ali će po rastu bruto društvenog proizvoda biti ispred zemalja kao što su Švajcarska, Rusija i Hrvatska” – Novosti

Milanović je kasnije govorio kako ništa nije obećao. Međutim, u planu 21 je ostalo zapisano, crno na bijelo – a “plan”, zapravo zbirka bajki i priča za malu djecu, je i dalje na stranicama SDP-a – da ćemo u 2015. imati rast BDP-a od preko 5%, deficit proračuna manji od 3%, da će proračunskih rashodi u BDP-u biti za oko 4,5% manji no u 2011., kad je SDP preuzeo vlast,  te da će javni dug biti na razini od 60% BDP-a. Danas se Milanovićeva vlada hvali minornim rastom BDP-a, jednim od najmanjih u EU, koji im se desio posve slučajno, a koliko slučajno dokazuje i njihova objava na facebooku, kad su napisali kako se radi o porastu BDP-a u trećem kvartalu, pa su ih iz DSZ-a ispravili da se radi o drugom – treći kvartal ionako završava tek s krajem idućeg mjeseca, a statistički podaci će biti raspoloživi dva mjeseca nakon toga.

No usporedimo obećano i ostvareno. Deficit proračuna je projiciran na oko 5,6% za ovu godinu, umjesto obećana 3, pa tako porast BDP-a od 1.2% tu neće puno pomoći, i dalje smo debelo u minusu. Javni dug je narastao u mandatu ove vlade za  oko sto milijardi kuna, i nastavlja rasti. Umjesto obećanih 60%, danas iznosi oko 90% BDP-a Hrvatske. A kad je ova vlada preuzela dužnost, iznosio je tek nešto preko zacrtanih 60%. Dakle, da bi ostvarila obećano u planu 21, ova vlada nije morala bitno smanjiti javni dug – u osnovi ga je trebala ne povećavati. Kreditni rating Hrvatske je u mandatu ove vlade pao s najnižeg investicijskog za tri stupnja, debelo unutar “junk” kategorije. Usto, spomenimo da su porezi dramatično povećani pod Milanovićem, iako je obećavano njihovo smanjenje, a to svejedno nije pomoglo smanjenju javnog duga. Ne samo da je podignut PDV, nego su više puta dizane i trošarine na gorivo, pa tako danas i dalje plaćamo oko devet kuna za litru, umjesto oko sedam, koliko je gorivo koštalo zadnji put kad je cijena sirove nafte bila ovako niska.

bdp_vladaTWtitter

Prema podacima RBA, samo u godinu dana – od polovice prošle do polovice ove godine – javni dug porastao je za okruglo 24 milijarde kuna. Takva rastrošnost države trebala bi, po svim ekonomskim terorijama, uroditi gospodarskim rastom osjetno većim od 1.2%. Gdje taj novac završava? Nadalje, vlada se hvali kako smo po rastu konačno “u europskom prosjeku”: to baš i nije istina, u prosjeku smo eurozone, ali mi nismo dio eurozone. Eurozna naime bilježi rast od 1,2%, a EU od 1,6%.  No činjenica je da Europa ove godine bilježi tek skroman rast jer su ostale države – uključujući čak i Tsiprasovu Grčku, koja također ima rast BDP-a od skoro 1%! – dramatično smanjile javnu potrošnju, neke i s uperenim njemačkim pištoljem u čelo. Hrvatska nije. Rastu BDP-a najviše je doprinio povećan izvoz robe, što nije posljedica vladine politike, već jednostavno povećane potražnje u EU. Istovremeno, porastao je uvoz usluga, za otprilike isto onoliko koliko je porastao izvoz roba! Prerađivačka industrija je porasla zahvaljujući izvozu 2.9% – ali je poljoprivreda 3% u padu. Pad nezaposlenosti? Da, imamo pad nezaposlenosti, ali zaposlenih je i dalje manje nego kad je ova vlada preuzela kormilo! Krajem listopada 2011., pri kraju mandata Jadranke Kosor, u Hrvatskoj je bilo ukupno 1.391.565 zaposlenih, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Danas ukupno ima – izvorne podatke možete vidjeti za stranicama DSZ-a – 1,336,678 zaposlenih: to su podaci za kraj drugog tromjesčja ove godine. Dakle: ne da nije došlo do zapošljavanja, nego zaposlenih ima 55.000 manje! Kako se to dogodilo, ako je i nezaposlenih nešto manje? Jednostavno, stotinjak tisuća ljudi je otišlo u inozemstvo ili jednostavno umrlo, a djeca se ne rađaju! A katastrofa je tim veća što je Hrvatska već prešla granicu s koje nema povratka: demografski oporavak više nije moguć. Nastavimo li iseljevati ovim tempom, u Hrvatskoj uskoro više neće uopće biti nezaposlenih! A bogami niti zaposlenih! Ostat će samo umirovljenici, uhljebi, i studenti koji studiraju besplatno. A sve to skupa će se financirati iz fonda EU za propale balkanske satrapije, valjda.  Ili će Milanović jednostavno izvući novac iz nosa, kojeg ionako voli kopati na sjednicama Vlade.

Dakle, vlada se hvali uspjesima koji nisu njena zasluga. Čak i kaotična Grčka je uspjela povećati svoj BDP od lani, a do prije dva kvartala Hrvatska je bila jedina članica EU, uz Finsku, koja je bilježila pad. BDP je u mandatu ove vlade padao: za 2.2% u prvoj godini mandata, 2012.,  za 0.9% u 2013., i za 0.8%  u 2014. Porastom od 1,2%, održi li se on kroz cijelu godinu, ostaje i dalje pad od gotovo 3%BDP-a od početka mandata ove vlade do kraja! Uz porast javnog duga za preko 50%! Je li to ostvarenje obećanog? Nešto čime se treba hvaliti? Na 16 stranica teksta u planu 21 na kojima se govori o gospodarskoj politici, navođene su opće mjere poput poticanja investicija i reforme javne uprave, od kojih nije bilo ništa, a u području porezne politike najavljene su olakšice koje se nisu dogodile. Čačić je računao s investicijskim tsunamijem, koji se također nije dogodio. Plan o velikom bumu građevinarstva energetskom obnovom javnih zgrada se nije dogodio. Velike planirane strane investicije se nisu dogodile. Plan istraživanja nafte u Jadranu je propao. Hrvatsku spašava odlična turistička predsezona, a iduće tromjesečje će, nesumnjivo, pokazati još veći gospodarski rast. Zašto? Pa jer je Grčki turizam prilično otrpio zbog kaosa, a Tunis i Turska zbog glavosječa i nereda pate i više. Naravno, niti rekordna turističa sezona nije rezultat sustavnog rada vlade, ona je tek nešto što nam se događa. Ove godine je sve super: što nagodinu? Turizam u Toscani i na Azurnoj obali ne ovisi o slučaju i tome hoće li Tsipras dobiti izbore u Grčkoj i hoće li neki Mula Hasan u Maroku postaviti bombu u hotel. A ne samo što se hvali uspjesima, nego i radi štetu kupujući glasove dužnika u francima, što će porezne obveznike, uključujući i dužnike u francima, koštati dodatnih oko šest milijardi kuna, koje Vlada nema i koje će se svakako nakalemiti na postojeći javni dug. Svatko tko misli da će taj trošak pasti na banke, nema pojma kako porezni sustav funkcionira: porez i općenito svi dodatni troškovi se uvijek prevaljuju na krajnje kupce, ili na porezne obveznike.




Zaključno, ovoj vladi je 12 kvartala za redom padao BDP i zaposlenost, rastao javni dug,  i sada se, nakon trogodišnje agonije i lutanja bespućima ekonomske zbiljnosti, hvale dobrim vjestima koje su i njih iznenadile, takoreći ih prenule iz sna. No Hrvatska je ekonomski stajala bolje 2011. Europa je izašla iz krize 2012., upravo nekako s dolaskom ove vlade, a mi smo ostali u krizi dodatne tri godine. Oporavak kojim se vlada hvali je spor, rast BDP-a je među najmanjima u Europi, a pad bi bio čudo jer niti jedna zemlja EU ne bilježi pad već neko vrijeme. EU već godinama, s izuzetkom Hrvatske, nije u krizi, a čak je i Grčka do dolaska Tsiprasa bilježila dobre rezultate. Države u našem okruženju, poput Mađarske i Slovenije, imaju rast BDP-a od oko 3%.  Čak i propala BIH ima rast BDP-a, pa i Srbija! Srbija i Hrvatska su se u srpnju našle na popisu 10 najsporije rastućih svjetskih privreda koji je sastavio američki poslovni portal Bussiness insider. Rast BDP-a u svim državama EU je povukao i Grčku koja je u političkom kaosu, a ima rast BDP-a 0.9%. Mi smo se ni krivi ni dužni našli u Europa ekspresu koji vuče Njemačka. Kukuriku vlada nema veze s realnim rastom BDP-a niti bilo čega drugog, ali zato ima veze s manipuliranjem uvozom nafte kako bi se popravile statistike, i predizbornim bacanjem novca biračima, kojeg će ionako otplaćivati buduće generacije Hrvata bude li ih uopće.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.