www.flickr.com
www.flickr.com

Sedam mjera povjerenika Hogana za spas poljoprivrede

Autor: dnevno.hr

Prva mjera predviđa 150 milijuna EUR-a namijenjenih podržavanju mjere dobrovoljnog smanjenja proizvodnje/isporuke mlijeka. Ta mjera odnosit će se na sve poljoprivrednike koji se odluče za njezinu primjenu pod istim uvjetima.

Pri predstavljanju hitnih mjera za spas mljekarskog sektora koje je zastupnicima Europskog parlamenta danas predstavio povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogan na Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj, hrvatska zastupnica Marijana Petir dovela je u pitanje kriterije za raspodjelu financijske pomoći.

Iznoseći podatke o raspodjeli financijskih sredstva od 350 milijuna EUR-a prema državama članicama, Petir je ustvrdila kako ona nisu ravnomjerno niti pravedno raspodijeljena. „Mislim da ćete se složiti da nije pravedno da Hrvatska, Rumunjska i Irska dobiju manje od 10 EUR-a po grlu, Francuska i Njemačka nešto više od 13 EUR-a, Švedska, Bugarska i Belgija malo više od 20 EUR-a, Litvanija 44, Latvija 60, a Estonija gotovo 90 EUR-a. Koji ste kriterij za tu raspodjelu koristili?“, upitala je Petir Hogana.

Jedina hrvatska punopravna članica Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj pozdravlja donošenje hitnih mjera za pomoć mljekarskom sektoru smatrajući da su one nužne da se u tom najugroženijem sektoru spasi što se spasiti da, no upozorava na očigledan nerazmjer u dodjeli sredstava, kao i nepostojanje dovoljne razine pažnje za razlike koje postoje među državama članicama.

Naime, kako ističe Petir, podaci Milk Observatory-ja pokazuju da Republika Hrvatska gotovo da i nema prostora za smanjivanje proizvodnje. „Hrvatska je u posljednjih deset godina smanjila broj muznih krava s 232.000 u 2006. godini na 154.000 u 2015. godini. Danas domaćom proizvodnjom pokrivamo tek polovinu potrošnje. Od ulaska RH u EU uvoz mlijeka porastao je četiri puta, a od 2012. do 2014. godine propalo je preko 3.500 proizvođača mlijeka. Zbog krize u sektoru mlijeka u posljednjih je godinu dana 2.000 obiteljskih gospodarstva prestalo s radom. Stoga bi dodatno smanjenje proizvodnje mlijeka značilo propast onoga što je preostalo“, kazala je Petir te apelirala na pravednu raspodjelu financijske pomoći jer je u tu svrhu odobreno 150 milijuna EUR-a no kriteriji raspodjele nisu poznati.

Zastupnica Petir je na izvanrednoj sjednici Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta upozorila i kako su sadašnjem stanju u sektoru mlijeka doprinijeli i poremećeni odnosi na tržištu, prije svega pitanje ugovornih odnosa u kojima otkupljivači kao jača strana preko noći otkazuju ugovore bez ikakvih posljedica. Petir se založila da rokovi plaćanja ne budu duži od 30 dana, te je zaključila kako prebacivanju svih rizika poslovanja na najslabiju kariku u lancu mora doći kraj. „Smatram da otkupna cijena mlijeka za svaku proizvedenu i otkupljenu litru ne smije biti niža od 30 Eurocenti/kg te tražim uvođenje interventne cijene. Ako imamo zajedničko tržište moramo imati i iste uvjete poslovanja, a to danas nije slučaj“, zaključila je.

Hrvatski mali proizvođači prodaju mlijeko po cijeni od 0.21 do 0.27 EUR/kg (1,50 do 1,95 kn/kg) s čime ne mogu opstati. U posljednjih 10 godina (od 2006.g.) u Hrvatskoj je proizvodnja mlijeka pala za 21 %. Smanjenje proizvodnje moguće je u zemljama koje proizvode više od 80% posto svojih potreba, no ne i u Hrvatskoj, ističu proizvođači s kojima je Petir u dnevnom kontaktu.

„Hrvatskoj trebaju mjere za povećanje i održivost proizvodnje jer ne proizvodimo ni pola vlastitih potreba, a i proizvodnja mlijeka po kravi u RH, bilo simentalske ili holstein pasmine, nije ista kao u Austriji ili Njemačkoj“, pojašnjava Marina Ivančan, voditeljica Proizvođačke organizacije Udruge mljekara Drava-Sava. Ivančan postavlja i pitanje donose li se mjere smanjenja ciljano radi određenih država članica, kao i smatra li se da će one rezultirati porastom cijene mlijeka u Europi. „Ako u Hrvatskoj počnemo poticati smanjenje proizvodnje mlijeka, bojim se da ćemo uz današnju proizvodnju u kratkom vremenu proizvoditi 30% svojih potreba, a ne 50%. Time ćemo još više uvoziti nekvalitetno mlijeko, a naši prerađivači će se hvaliti kako kupuju mlijeko preko granice po 0,22 EUR-a franko mljekara“, kazala je Ivančan koja je pozdravila zalaganje zastupnice Petir za pomoć hrvatskim poljoprivrednicima.

Za novi paket mjera namijenjenih ponovnoj uspostavi ravnoteže na tržištu koje trebaju pomoći poljoprivrednicima koje je povjerenik Hogan predstavio članovima Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, osigurano je novih 500 milijuna EUR-a, tako da osigurana pomoć poljoprivrednom sektoru iz proračuna EU u posljednje dvije godine prelazi 1.5 milijarde EUR-a.

Prva mjera predviđa 150 milijuna EUR-a namijenjenih podržavanju mjere dobrovoljnog smanjenja proizvodnje/isporuke mlijeka. Ta mjera odnosit će se na sve poljoprivrednike koji se odluče za njezinu primjenu pod istim uvjetima.

Druga mjera predviđa 350 milijuna EUR-a namijenjenih pomoći proizvođačima na razini država članica. Za Hrvatsku je predviđen iznos od 1.517.133 EUR-a, a na taj iznos države članice mogu odobriti dodatnu pomoć u istom iznosu tako da hrvatski poljoprivrednici mogu računati na oko od 3.000.000 EUR-a ukoliko hrvatska Vlada osigura pomoć u proračunu.

Treća mjera odnosi se na dobrovoljno vezane potpore za proizvodnju mlijeka. Komisija će dozvoliti uvjete pod kojima se ta potpora može odvojiti od količine proizvodnje tijekom 2017. godine. Tako primjerice poljoprivrednici za ostvarivanje takve potpore neće morati zadržati broj krava.

Četvrtom mjerom predviđa se nastavak interventnog otkupa obranog mlijeka u prahu nakon 30. rujna. Taj interventni otkup produžit će se do kraja veljače 2017. godine. Maksimalna količina zadržat će se na razini od 350.000 tona do kraja prosinca ove godine. Nakon toga, od siječnja 2017. vratit će se izvorna razina skladištenja obranog mlijeka u prahu do 109.000 tona.

Peta mjera odnosi se na proširenje programa potpora za privatno skladištenja obranog mlijeko u prahu. Programi skladištenja u trajanju između 90 i 210 dana kao i produženi program skladištenja u trajanju godine dana produžit će se do kraja veljače 2017. Također, s obzirom na razvoj stanja na tržištu primjena ove mjere neće se nastaviti za skladištenje maslaca i sira.

Šesta mjera omogućuje povećanje iznosa avansnih plaćanja izravnih potpora za 2017. godinu na 70 % te se ta mjera može pouzimati već od 16. listopada 2016. godine odmah nakon provedenih administrativnih provjera.

Posljednja mjera odnosi se na doradu postojećih mjera potpore proizvođačkim organizacijama u sektoru voća i povrća. Konkretno radi se o mjerama povlačenja proizvoda s tržišta te će uvjeti provedbe tih ažuriranih mjera biti uskoro predloženi delegiranim aktima koji su u pripremi. Želja je Europske komisije da ta mjeru učini atraktivnijom povećanjem sadašnjih iznosa sa povučene proizvode.

Autor: dnevno.hr

ZADNJE VIJESTI