Dino Stanin/PIXSELL
Dino Stanin/PIXSELL

Europska unija dnevno uveze energije za 1 milijardu eura

Autor: dnevno.hr

Posebnost Hrvatske u odnosu na europski prosjek očituje se u tome da, kako stoji izvješću Energetskog instituta Hrvoje Požar, sektor zgradarstva u Hrvatskoj sudjeluje tek s 60% u potražnji za energijom koja se koristi za grijanje i hlađenje dok sektori usluga i industrije sudjeluju s 40 %.

U ponedjeljak, 12. 9. 2016. godine kasno poslije podne na održanoj zajedničkoj raspravi o energetskoj politici Europske unije tijekom Plenarnog zasjedanja Europskog parlamenta u Strasbourgu hrvatska zastupnica u Europskom Parlamentu Marijana Petir raspravljala je o Strategiji EU za grijanje i hlađenje. EU gotovo 50% krajnje potražnje za energijom koristi za grijanje i hlađenje od čega 80% u stambenim zgradama. Ta je potrošnja energije ovisna o potrošnji fosilnih goriva u omjeru od 75%, dok obnovljivi izvori energije sudjeluju tek s 18%. „Iz toga možemo zaključiti kako je stambeni sektor pravo mjesto za intenzivniji investicijski angažman za postizanje željenih rezultata u klimatskoj i energetskoj politici“, rekla je Petir. Naime, smanjivanjem potražnje energije namijenjene grijanju i hlađenju smanjuje se općenita potražnja za energijom s kojom je Europa deficitarna. Poznato je da EU 2014 godine uvezla 53,4% potrebne energije te da taj uvoz svakoga dana stoji više od jedne milijarde EUR-a. Kako smanjenje potrošnje energije izravno utječe na smanjenje uvoza, smanjivanje potražnje u sektoru grijanja i hlađenja je dobar način postizanja željenih ušteda.

Posebnost Hrvatske u odnosu na europski prosjek očituje se u tome da, kako stoji izvješću Energetskog instituta Hrvoje Požar, sektor zgradarstva u Hrvatskoj sudjeluje tek s 60% u potražnji za energijom koja se koristi za grijanje i hlađenje dok sektori usluga i industrije sudjeluju s 40 %. To sigurno nije rezultat aktivnosti tih sektora već više govori o njegovoj energetskoj neučinkovitosti kao o još jednom utegu hrvatskog gospodarstva koje treba također uzeti u obzir kada se razmatra konkurentnost hrvatskog gospodarstva.

„Sinergijom s drugim politikama EU poput onih usmjerenih na proizvodnju obnovljive energije, ili podizanje energetske učinkovitosti u zgradarstvu, otvara se potpuno nova perspektiva europskom gospodarstvu, pa time i radu i zapošljavanju“, rekla je zastupnica Petir. Ona ističe da je upravo usmjeravanjem investicija i potpora iz Europske unije u smjeru podizanja učinkovitosti u sektoru grijanja i hlađenja moguće potaknuti novi investicijski ciklus, otvoriti nova radna mjesta od istraživanja i razvoja, inženjeringa, planiranja pa sve do srednjeg i malog poduzetništva koje te sustave projektira, gradi ih te ih kasnije održava. „Tu ima prostora za sve dionike uključene u proizvodnju i zamjenu stolarije, postavljanje izolacijskih materijala, bolje iskorištavanje domaćeg sektora šumarstva te drvnoprerađivačke industrije, ali i uključivanja proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, pohrane energije i koogeneracije“, navodi Marijana Petir. U Europi, pogotovo u zemljama Beneluksa sve su više popularne zadruge potrošača-proizvođača koje investiraju u izgradnju vjetroelektrana ili solarnih elektrana te tako proizvedenu energiju koriste lokalno za svoje potrebe, a viškove prodaju u energetsku mrežu. Na taj način potiče se energetska neovisnost, lokalna potrošnja, smanjuju gubici u transportu energije i smanjuju troškovi kućanstava za energiju i energente i tu Petir vidi dobar primjer koji treba slijediti. „Posebno je važno osigurati participaciju što šireg broja građana kao proizvođača i potrošača energije, kako taj investicijski potencijal ne bi bio namijenjen isključivo velikim energetskim kompanijama“ zaključila je Petir.

Autor: dnevno.hr

ZADNJE VIJESTI