Patrik Macek/PIXSELL
Patrik Macek/PIXSELL

Dr Janjiček: ‘Porezna reforma neće poboljšati život u Hrvatskoj!’

Autor: dnevno.hr

"Što se tiče budućeg poticanja investicija, izdvajanje većih iznosa za socijalno ugroženi sloj puka, to se neće dogoditi. Drugim riječima, poticaji gospodarskom rastu, smanjenju socijalnih razlika, poticaji pronatalitetnom rastu, porezna reforma neće doprinijeti boljitku niti za jednu kunu", smatra Janjiček.

U cijelosti prenosimo osvrt Člana predsjedništva HSP-a, ujedno i i Predsjednika Povjerenstva za gospodarstvo HSP-a Dr Tihomira Janjičeka kao doprinos javnoj raspravi u sklopu porezene reforme koja je u tijeku:

Ministar financija Marić obznanio je hrvatskoj javnosti poreznu reformu. Jednu od reformi koje su tako zdušno najavljivane u vrijeme Vlade premijera Oreškovića. U javnosti je najavljena reforma izazvala brojne reakcije.  Jedni je hvale, drugi kude, pa dolazimo do pitanja što je u suštini sa tom reformom, je li onda dobra, ili je loša?

Prije svega da bi se pružio odgovor na to pitanje, treba postaviti pitanje što je cilj te porezne reforme!? Je li cilj porezne reforme rast zaposlenosti, rast BDP-a, poticaj investicijama, ili nešto posve drugo, što je cilj?

S obzirom na to da je porezna reforma prezentirana, moglo bi se reći da je glavna svrha porezne reforme uravnoteženje državnog proračuna! Dakle, niti jedna od navedenih odrednica nije cilj porezne reforme. Razloge za ovu moju tvrdnju treba tražiti u nekoliko činjenica.

Prije svega uvodi se porez na kruh i mlijeko jednak kao i na svu drugu robu! Da, netko će reći kako je to „udarac po sirotinji“, međutim ovdje se radi o tomu što država želi ostvariti veći priljev novca u državni proračun. Naime, roba kao što su kruh i mlijeko imaju relativno nisku elastičnost potražnje. To znači, da ukupna potrošnja ove robe neće pretrpjeti ozbiljni pad potražnje unatoč rastu cijena. Temeljna prehrambena roba kao kruh i mlijeko kupuju se uvijek u istim količinama kao i prije neovisno o visini cijena.

Potrošači ne mogu prijeći na potrošnju zamjenske robe, jer jednostavno takva roba ne postoji. To drugim riječima znači mogućnost smanjenja potražnje za nekom drugom robom, ali će kruh i mlijeko ostati „netaknuti“ što se tiče njihove potražnje. Stoga sa potpunom sigurnošću može se reći kako je uvođenja jednakog poreza za kruh i mlijeko kao i za svu ostalu robu, potez usmjeren na uvećani i stabilni priljev poreznog prihoda u državni proračun.

Druga činjenica jest praktično smanjenje poreza na robu koja bi se mogla definirati kao „luksuzna“ roba. Takva mjera također ima za cilj veći priljev novca u državni poračun. Razlog za to treba tražiti u činjenici što pri porastu cijena „luksuznoj“ robi, pad potražnje za njom doživi smanjenje puno veće nego je iznosio porast cijene. Praktično rečeno, rast cijena luksuznoj robi od 1% dovodi do pada potražnje za znatno veći postotak od tih 1%.

No, to isto vrijedi i ako dođe do smanjenja cijene takvoj robi, pa pad cijene od 1% luksuznoj robi dovodi do rasta potražnje za njom za veći postotak od tih 1%. Takva rekacija potražnje naziva se „elastičnom“ potražnjom. Točno je da rast poreza na cijene „luksuzne“ robe može imati „socijalnu“ odrednicu, ali samo kratkoročno. Odricanje od potrošnje „luksuzne“ robe najčešće bude brzo i priljev u državni proračun doslovce presahne, jer se potražnja doslovce istopi.

Problem sa ovim porezom je to što tzv. „luksuzna“ roba dolazi praktično 100% iz uvoza. Stoga ovakva mjera će zasigurno uvećati deficit u trgovinskoj bilanci izvoza i uvoza. To jeste ozbiljan problem, jer Hrvatska već sada ima relativno visok deficit u trogovinskoj bilanci i u bilanci plaćanja. Drugim riječima to će djelovati na rast vanjske zaduženosti Hrvatske!

Treća činjenica je što ministar Marić uvodi isto tako i porez na nekretnine, koji sam u ime moje stranke HSP, navodio kao dio gospodarskog programa naše stranke. Ovaj porez jednostavno mora biti uveden. Uvođenje tog poreza zahtijeva znatno dulje vrijeme od gore spomenutih poreza zbog ne usuglašenosti našeg katastra, gruntovnice i stvarnog vlasništva. Stoga je sređivanje katastra, gruntovnice i vlasništva nad nekretninama preduvjet za uspostavu poreza na nekretnine.

Ovaj porez jeste potreban, jer je to porez koji je prije svega „socijalan“ u smislu što će oni koji posjeduju veći broj nekretnina plaćati i veći porez. Sa druge strane taj porez mora ostajati županijama, gradovima i općinama i on će omogućiti lakšu prilagodbu lokalnih organa vlasti u privlačenje investitora. Razlog je to, što zasigurno ne može 100 četvornih metara poslovnog prostora ili zemljišta imati istu poreznu stopu u Zagrebu i Županji! Porezna stopa bi se definitivno morala plaćati po vrijednosti objekta, pa niti po tom osnovu ne može biti jednaka u Zagrebu i Županji! Jednostavno to nisu jednake veličine.

U svakom slučaju treba očekivati kroz vrijeme od 4 godine priljev novca u proračune Županija i ostalih jedinica lokalne vlasti. Isto tako i „preraspoređivanje“ naseljenosti Hrvatske, jer su stan ili kuća znatno jefitiniji u prigradskim naseljima ili čak selima nego u gradovima.

Konačno četvrto su ugostitelji, odnosno sektor turizma i povrat PDV-a na 25%. Činjenica je da sektor turizma nije uopće mijenjao razinu cijena unatoč smanjenom PDV-u sa 25% na 13%. Jedno pivo na Stradunu je naprotiv imalo višu cijenu nego prije smanjenja poreznog postotka. Da, znam može se reći „baš si našao što promatrati“, ali ne ovisno gdje se pivo, kava, sok popiju, cijena je trebala i MORALA biti niža upravo zbog smanjenog PDV-a! No, to se nije dogodilo.

Najvažnija je činjenica što je hrvatski turizam doživio pravi bum ovog ljeta. Država je uprihodovala u državni proračun samo polovicu iznosa kojeg je mogla uprihodovati sa stopom PDV-a od 25%! Zasigurno državni bi proračun imao daleko manji deficit nego je imao u ovoj godini.

Dakle, vratimo se na pitanje, je li porezna reforma dobra ili loša?
Ova porezna reforma je dobra sa stajališta uravnoteženja državnog proračuna, a upravo je učinjena tako da se baš to i dogodi. Međutim, ova porezna reforma je sa druge strane loša, jer će dovesti do rasta vanjske zaduženosti Hrvatske.

Što se tiče budućeg poticanja investicija, izdvajanje većih iznosa za socijalno ugroženi sloj puka, to se neće dogoditi. Drugim riječima, poticaji gospodarskom rastu, smanjenju socijalnih razlika, poticaji pronatalitetnom rastu, porezna reforma neće doprinijeti boljitku niti za jednu kunu.

Dr. Tihomir Janjiček”

Autor: dnevno.hr

ZADNJE VIJESTI