Na koji način su neki dinosauri narasli do tako ogromnih visina, i preko 30 metara u nekim slučajevima? Najnovije istraživanje sugerira da su dinosaurima prednost u odnosu na neke druge životinje dala učinkovita pluća i dišni organi, skupa s polaganjem jaja. Studija također negira popularnu teoriju evolucije koja je navodno 'kriva' za toliki rast. Dok su neki dinosauri smjenom generacija postajali sve veći, to nije bio slučaj sa svima.

- Pogledamo li ranu povijest archosaura, uključujući i neke rane dinosaure, možemo vidjeti da su neke loze dobile ogromne veličine tijela, druge su ostale malene, a samo neke su pokazale evolucijsko smanjivanje, rekao je koautor studije objavljene u časopisu 'Proceedings of the Royal Society B', Roger Benson, paleontolog specijaliziran za kralježnjake na sveučilištu Cambridge objasnivši kako su leteći reptili, pterosauri, dobar primjer loze koja je ostala malena za vrijeme intervala obavljenih studija. Također bilo je puno malenih biljoždera, poput dinosaura 'Heterodontosaurusa' i malenih predatora kao što je dinosaur 'Coelophysis'.

Benson je s kolegama Rolandom Sookiasom i Richardom Butlerom analizirao preko 400 vrsta u rasponu od kasnog perma do srednjih jurskih razdoblja. Obrazac rasta životinja tijekom 100 milijuna godina podržava teoriju pasivne difuzije, što samo znači da su različite evolucijske loze radile hrpu različitih stvari, od rasta do smanjivanja. Nalazi se suprostavljaju dosadašnjim poznatim teorijama koje tvrde da su neke skupine poput dinosaura u pravilu uvijek evolucijski rasle. Nema sumnje, međutim, da su mnogi dinosauri bili mega veliki, barem u usporedbi s današnjim kopnenim životinjama.

- Nekoliko aspekata biologije dinosaura dozvolilo im je da dobiju veće maksimalne veličine od ostalih kopnenih životinja. Na primjer, kod velikog broja dinosaura dijelovi kostura sadrže zrak i mi mislimo da su imali vrlo učinkovita pluća nalik ptičjima. Ove značajke pomogle su im da lakše podržaju svoju težinu na kopnu te napravile njihovo disanje i izmjenu topline učinkovitijim nego kod sisavaca, rekao je Benson dodavši da su veće životinje, budući da mogu nesti više jaja i brže se razmnožavati, vrlo lako mogle imati reproduktivnu prednost za biti velike.

Jeli su puno, a žvakali jako malo

Brian McNab, profesor zoologije na sveučilištu Florida također je proučavao povećanja u dinosaura te misli kako je za njihovu veličinu zaslužna činjenica da su često jeli i jako malo se selili.

- Veliki dinosauri biljožderi su bez ikakve sumnje proveli većinu dana hraneći se. Pametno je primijetiti kako su glave tih dinosaura u usporedbi s tijelom vrlo malene, što znači da su dinosauri proveli vrlo malo vremena žvačući hranu, tako da se većina obrade događala u crijevima što je pak cijeli proces jedenja učinilo izrazito jeftinim. To je vrlo različito od ponašanja većine biljoždernih sisavaca koji imaju velike glave s mnogo zuba koji jako puno žvaču, objasnio je McNab.

Benson vjeruje kako je malo vjerojatno da ijedna današnja kopnena životinja, uključujući i ljude, ikada evoluira na način da postane velika poput najvećih dinosaura.

- Sisavci, uključujući i ljude, toplokrvni su i stvaraju puno unutarnje topline, što postaje problem kod velikih tijela zbog opasnosti od pregrijavanja. Moguće je da su mnogi izumrli archosauri, uključujući i dinosaure, bili posrednici između hladnokrvnih i toplokrvnih psihologija. Ako je tako, onda temperaturna fiziologija ne bi nametnula ograničenja veličini njihovih tijela, ali bi sigurno limitirala veličinu divovskih ljudi, završio je Benson.