www.youtube.com
www.youtube.com

Sudska vještakinja i autorica prve knjige o neuromarketingu u Hrvatskoj o ludilu zvanom ‘Pokemon GO’

Autor: dnevno.hr

Danas se posvećuje velika pozornost u oglašavanju, za svaku dobnu skupinu zasebno. Na primjer na mobitelima, postoje aplikacije koje možete besplatno skinuti, gdje možete igrati “memorijske karte”, no na kartama su prikazane slike brandova.

flickr.com
flickr.com

Zašto je cijeli svijet naprosto „poludio“ za igricom „Pokemon GO“ i da li su kreatori igrice, slučajno napravili proizvod „must have“ na tržištu, odgovore možemo potražiti u neuromarketinškoj struci:

Godine 2002. istraživački centar „Daimler-Chrysler“ htio je detaljnije istražiti mozak potrošača koji kupuju njihove automobile. Napravio je istraživanje, gdje je ispitanicima pokazao slike šezdeset i šest različitih sportskih automobila, muškarcima približno iste dobi, skeniravši im mozak koristeći fMRI. Međutim, otkrili su nešto zaista frapantno! Od svih luksuznih automobila (među njima je bio i Ferrari), Mini Cooper je pobijedio! Zašto?! Rezultati analize su pokazali da su svi ispitanici na magnetskoj rezonanciji nakon što su vidjeli sliku Mini Coopera, imali najopuštenije lice. Daljnjim istraživanjem dokazali su kako ispitanici umjesto Mini Coopera, zapravo vide: „svjetlucavu malu osobu“, „Bambi na četiri kotača“ ili „Pikachu s ispušnom cijevi“! Isto istraživanje je pokazalo da kupci koji kupuju sportske automobile, kupuju ih jer sportski automobili stimuliraju jedan dio mozga koji se najbliže može opisati s „nagradom i pojačanjem“ Pojačanje je u bihevioralnoj psihologiji posljedica koja će ojačati buduće ponašanje organizma, kada je nekom ponašanju prethodio određen stimulans ili poticaj.

U marketingu je još davno dokazano kako dječja lica imaju snažan utjecaj na naš mozak. Postoje reklame i filmovi koji imaju hipnotički učinak kako bi što bolje „pozicionirali“ svoj brend (marku proizvoda) u naš mozak. Postoje proizvodi i reklame s kojih potrošači ne mogu maknuti pogled. Postoje reklame koje potrošači kada gledaju, jako malo trepću. Danas je puno lakše nego prije kanalizirati reklamnu poruku, iz razloga što se danas potrošaći  koriste istovremeno s nekoliko različitih medija: npr. istovremeno su na internetu, gledaju televiziju, slušaju i-Pod, dopisuju se mobitelom i konzumiraju proizvod s licenciranom tržišnom markom.Ukoliko sada sve to prenesemo na najnoviju igricu “Pokemon Go”, uviđamo da je napravljen marketinški potez, sa unaprijed utvrđenom segmentacijom tržišta (adolescenti, tinejdžeri kao i sve ostale dobne skupine, koje se sjećaju Pokemona iz djetinjstva i koji su s njima odrastali). Shodno navedenom, možemo zaključiti da su djeca potrošači sutrašnjice! Oni su budući odrasli potrošači nečijih proizvoda i usluga.

Danas se posvećuje velika pozornost u oglašavanju, za svaku dobnu skupinu zasebno. Na primjer na mobitelima, postoje aplikacije koje možete besplatno skinuti, gdje možete igrati “memorijske karte”, no na kartama su prikazane slike brandova. Također, postoji i aplikacija, gdje pogađate imena pojedinih brandova? Da li vi sa takvom aplikacijom testirate svoj mozak? Primarno da. No, na subliminalnoj razini, glavni cilj idejnog začetnika takvog projekta jest usaditi vam svijest i percepciju o pojedinom brandu, tako da kada ga vi vidite u realitetu, vi će te se osjećati opušteno i “sigurno”.

Igrica Pokemon nas vraća u djetinjstvo, u vrijeme igre, bezbrižnosti i sreće. Pošto je napravljena na način spaja virtualni svijet s realnim, prosječnom potrošaču jako lako se zavara um i stvara se navika. Kako naš mozak reagira na podražaje, tako je ova kombinacija hodanja i igranja igre, izazvala revoluciju u viralnom marketingu koji je preplavio društvene mreže i internet. No, ovakav potez “Pokenomanije” Turističke Zajednice, hoteli, restorani, wellness-i i dr., mogu jako dobro marketinški iskoristiti u svom poslovanju. Primjerice, hoteli i restorani, mogu svim turistima i/ili gostima, ponuditi posebno osvježenje ili posebne popuste za sve turiste koji igraju “Pokemon Go”. Kako je igrica pokretna, jer igrač se treba kretati za vrijeme igre, kafići npr. mogu osmisliti reklamnu poruku koja će biti namijenjena svim igračima Pokemona. Mišljenja sam da ovakav marketinški potez, koji za sobom kauzalno povlači nevjerojatan i munjeviti rast viralnog marketinga, može puno tvrtki u Hrvatskoj kvalitetno iskoristiti u svom poslovanju. Jer ne zaboravite, crtići nisu osmišljeni s primarnom svrhom da bi zabavljali djecu, već da bi prodavali igračke, navodi se u priopćenju koje potpisuje  Hedda Martina Šola, M.Econ, Stalni sudski vještak za marketing i Autorica prve knjige o neuromarketingu u Hrvatskoj “Marketinška Oružarnica”

Autor: dnevno.hr

ZADNJE VIJESTI