Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Hrvoje Jelavic/PIXSELL

SKRIVENI SVIJET KORNATA: Kriju 40 špilja, a jama Blitvica duboka je čak 70 metara!

Autor: dnevno.hr

Stari su Kurnatari iz njih grabili vodu za pojiti stoku, za prati robu, a iz nekih su i sami pili. Zavirite u podzemni svijet Kornata!

Speleolozi su nezadovoljni klasičnim prikazivanjem Kornata iz zraka, kakvo se često pojavljuje u turističkim brošurama, znajući za bogatstvo Kornata i ispod razine mora. U tom Nacionalnom parku, naime, četrdesetak je špilja za koje se zna, sedam ih je potopljeno u moru, desetak je suhih, a 20 anhijalnih, odnosno povezanih s morem, kazao je biolog Zlatko Ružanović, viši stručni suradnik u Javnoj ustanovi Nacionalni park Kornati.

Ružanović je odlučan da nikakva turistička posjećivanja lokaliteta ne dolaze u obzir jer se radi o mikro ekosustavima koje je vrlo jednostavno i lako uništiti, piše RudinaPress. U sklopu Dana latinskog idra održao je u murterskoj Knjižnici održao predavanje s projekcijama pod nazivom Anhijaline jame u Kornatima i tako širu javnost upoznao s dosadašnjim rezultatima svojih istraživanja.

“Sustavno istraživanje je počelo 2003. kada sam stupio u kontakt s Hrvatskim biospeleološkim društvom (HBSD), ali na žalost nije se nastavilo u kontinuitetu. Do sada smo istražili 22 anhijaline jame, a u nekima moramo ponoviti istraživanje jer su kompleksne i zahtijevaju dodatnu opremu i vrijeme. Radi se o mukotrpnom poslu za koji je potrebna posebna i skupa oprema. O kakvom je poslu riječ možda najbolje govori podatak da biospeleoronioca u Hrvatskoj ima samo 20-ak, a od njih je 15-ak aktivno. Čak je i od tih 15 ove godine dvoje otišlo u inozemstvo, jedan u Švedsku, a drugi u Norvešku. Na kraju, radi se i o skupom poslu, a sav je dosadašnji trošak snosila Javna ustanova. Postoje indicije za još 15 speleoloških objekata za koje se ne zna kakvi su. Do sada smo imali sreće jer su sve jame bile prohodne, a nekoliko ih je vrlo zanimljivo. Primjerice, u Vruljama je pronađena endemska vrst slatkovodnog rakušca. Nazvali smo ga niphargus pectencoronatae ili, grubo prevedeno, kornatski češalj – iznosi Ružanović zanimljivosti potpuno nepoznate široj javnosti. Navodi nadalje jamu Blitvica na otoku Piškera zbog njezine dubine. Ta je jama duboka 70 metara od kojih je 20 do vode, a 50 u vodi. Zatim jamu Gravrnjaču na Kurbi Veloj u kojoj su ronioci pronašli ostatke keramike i jednu bakrenu posudu za koje se ustanovilo da potječu iz 1. stoljeća prije Krista i 1. poslije Krista. Neke su jame poput pravih podzemnih katedrala sa sigama koje dokazuju da su sve te jame nekada bile na suhome”, kazao je Ružinović.

Tekst u cijelosti pročitajte ovdje.

Autor: dnevno.hr

ZADNJE VIJESTI