Wikimedia

POZIV ZA POMOĆ ZNANSTVENICIMA: ‘Koraljni greben treba inovativno rješenje za spas’

Autor: Hina

Jedan je od najvećih bioraznolikih ekosustava na planetu i stanište milijunima morskih životinjskih i biljnih vrsta

Australske su vlasti uputile otvoreni poziv znanstvenicima cijelog svijeta da pomognu toj zemlji u spašavanju Velikoga koraljnog grebena u čije bi se očuvanje u idućem desetljeću trebalo uložiti oko 1,6 milijarda američkih dolara.

“Ovo je otvoreni poziv najvećim znanstvenim umovima današnjice da se angažiraju na razvoju inovativnih rješenja koja bi omogućila zaštitu koralja i potaknula obnovu oštećenog grebenja”, rekao je ministar okoliša Josh Fydenberg.

Podsjetio je da je greben  struktura u obliku grebena u moru stara 25 milijuna godina te da je riječ o najvećem koraljnom grebenu na svijetu, kao i najvećoj živoj cjelini na svijetu koja se prostire na oko 344.400 četvornih kilometara, da je veći od Italije i da se proteže obale na oko 2030 km u području Qeenslanda.

“Problem je velik i treba ozbiljno razmisliti o njegovu rješenju. Ono može stići iz bilo kojeg dijela zemlje”, kazao je Fydenberg.

Jedan je od najvećih bioraznolikih ekosustava na planetu i stanište milijunima morskih životinjskih i biljnih vrsta.  Zbog toga je 1981. godine upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Australiji i Oceaniji, a neki ga svrstavaju i na popis sedam svjetskih čuda prirode.

Znanstvenici već dugo upozoravaju političare na potrebu hitnog pronalaska odgovora na klimatske promjene kako bi se spriječilo daljnje razorno izbjeljivanje grebena. To se događa od 1998. (1998., 2002., 2016. i 2017.), ali se dosad razmak među njima vremenski razlikovao, no u zadnje je dvije godine on najmanji dosad.

Aboridžini su ondje stoljećima lovili ribu i druge životinje bez ikakvih posljedica, no suvremeni način života i djelovanje ljudi postupno ga, ali sigurno uništavaju.

Nestanak algi tijekom zadnjih nekoliko godina rezultirao je stradanjem čak dvije trećine Velikoga koraljnog grebena, a proces “izbjeljivanja” bez presedana, koji znači prestanak simbioze algi i koralja te ostanak samo bijelih kostura koralja, zahvatio je oko tisuću i pol kilometara grebena. To pokazuju i nove zračne snimke koje su proučavali znanstvenici.

Frydenberg je kazao da se rješenja mogu fokusirati na bilo koji tip smanjenja izloženosti koralja fizičkim stresorima, kao i na njihovu obnovu. U prijedlozima treba povesti računa o Aboridžinima i ostalim korisnicima, smatra ministrica zaštite okoliša Queenslanda Leeanne Enoch.

Službena Canberra prošle je godine za ušicu igle izbjegla da Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu stavi Veliki koraljni greben na popis ugrožene prirodne baštine. Australija je do 1.  prosinca Odboru za svjetsku baštinu trebala predati plan za spas i očuvanje toga podmorskog blaga “Reef 2050”.

“Kad smo ušli u vladu ustanovili smo da je UNESCO stavio Veliki koraljni greben na popis prirodne baštine koju treba pratiti. Otad neumorno radimo i donijeli smo plan zaštite koji uključuje velika ulaganja u poboljšanje kvalitete vode, suradnju s poljoprivrednicima i rješavanje pošasti koja proždire koralje – invazivnu bodljikavu purpurnu morsku zvijezdu, tzv. “krunu od trnja”, kazao je Frydenberg.

No planom o očuvanju grebena nisu obuhvaćene mjere suzbijanja učinka klimatskih promjena, premda se upravo klimatske promjene navode kao najveća prijetnja njegovu opstanku.

Autor: Hina
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.